“…i obećavam ti vjernost u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti i da ću te ljubiti i poštovati u sve dane života svoga.”. Izgleda da dosta veliki dio Europljana koji stupe u brak zaborave na ovu prisegu.
Karta u nastavku prikazuje broj razvoda na 100 sklopljenih brakova, tj. omjer između broja razvoda (neovisno o trajanju brakova) i broja sklopljenih brakova u određenoj godini. U Hrvatskoj su 2020. godine na 100 sklopljenih brakova zabilježena 33,9 razvoda, dok je europski medijan 41,2.
Stopa razvoda u Europi dosta varira. U većini zemalja je preko 30%. Najniža je na Kosovu (4,6%), Bosni i Hercegovini (12,6%), Sjevernoj Makedoniji (15,3%), Irskoj (15,5%) i Mađarskoj (22,3%). S druge strane, najveće stope razvoda su u Portugalu (91,5%), Španjolskoj (85,5%), Luksemburgu (80,3%), Ukrajini (71,3%) i Italiji (68,8%).
Slijedeća karta prikazuje prosječnu dob u kojoj par ulazi u prvi brak (izvedena je prosječna starost para – starost žena i muškaraca pri ulasku u prvi brak dijeljen sa dva). Šveđani kao najstariji ulaze u prvi brak (prosječna starost para 36 godina i 2 mjeseca). Slijede ih Španjolci (36 godina i 1 mjesec), Norvežani (35 i pol godina), Talijani (35 godina) i Francuzi (34 godine i 7 mjeseci). Prema dostupnim podatcima, najmlađi u brak ulaze Bjelorusi (26 godina i 4 mjeseca), Azerbajdžani (26 godina i 5 mjeseci), Makedonci i Ukrajinci (građani obiju država s po 26 i pol godina) te Turci (26 godina i 7 mjeseci). Građani u Hrvatskoj prosječno ulaze u prvi brak u 30. godini starosti, dok je europski medijan 31 godina i 9 mjeseci.
Zanimljivo, 2 godine i 7 mjeseci je europski medijan razlike starosti između muškarca i žene pri stupanju u prvi brak, s tim da je muškarac stariji od žene. Upravo ta ista razlika je prosjek Hrvatske – muškarci su kod nas prosječno 2 godine i 7 mjeseci stariji od žena prilikom stupanja u brak. Najveće razlike bilježe parovi iz Azerbajdžana (muškarac je stariji 4 godine i 10 mjeseci od žene), Crnoj Gori (3 godine i 11 mjeseci) i Rumunjskoj (3 godine i 4 mjeseca). Najmanje razlike su u Sjevernoj Makedoniji (žene su starije prosječno 1 mjesec), Portugalu (muškarci su stariji 1 godinu i 8 mjeseci) i Ujedinjenom Kraljevstvu (muškarci su stariji 1 godinu i 11 mjeseci).
Na slijedećem grafu pogledajte usporedbu stope sklopljenih brakova (omjera broja brakova sklopljenih tijekom 2020. godine i prosječnog broja stanovnika u toj godini) sa stopom razvoda brakova (omjera broja razvoda tijekom 2020. godine i prosječnog broja stanovnika u toj godini). U oba slučaja vrijednost je izražena na 1000 stanovnika.
Interpretacija ovakvih rezultata je vrlo komplicirana. Prije svega, izračun broja razvoda na 100 sklopljenih brakova ne govori konkretno koliko brakova završi razvodom. Parovi koji se te godine vjenčaju nisu isti oni koji se te godine razvedu. Međutim, vrlo je teško doći do statistike broja brakova iz određene godine (recimo 2001.) koji su završili razvodom. Takva statistika ne postoji za većinu zemalja. Povrh toga, brak uvijek može rezultirati razvodom u budućnosti. Neki se parovi razvode nakon 1 godine, neki nakon 20 godina ili uopće ne.
Često se mjeri broj razvoda na 1.000 odraslih, ali taj pokazatelj također nije potpuno ispravan. Postotak odraslih koji stvarno stupe u brak razlikuje se od zemlje do zemlje. Zbog toga bi moglo izgledati da se mnogo ljudi razvodi u zemljama koje također imaju visoku stopu brakova. A u zemlji s iznimno niskom stopom brakova bila bi vrlo niska stopa razvoda, čak i kad bi većina brakova završila razvodom.
Brakovi su individualna stvar, ali na iste svakako utječe okruženje para povezano s društvenim trendovima, ekonomskoj situaciji, obiteljskoj tradiciji i vjeri. Opet, korelacija između religioznosti neke zemlje i zabilježene stope razvoda u toj zemlji nije velika. Npr., gledajući Irsku, vrlo katoličku zemlju, možemo zaključiti da postoji korelacija. Međutim, kada pogledamo Poljsku, također vrlo katoličku zemlju, prisutna je značajno viša stopa razvoda (35,6%). Takva stopa slična je mnogim drugim zemljama koje su puno manje religiozne. Često se za uzrok razvoda uzimaju financijski problemi, koji mogu biti povezani s općem stanju dobrobiti neke države. Gospodarski problemi u kojima se našla Španjolska mogu potvrditi ovu tezu, no Španjolsku po najvećoj stopi razvoda slijedi Luksmburg… U istočnijim dijelovima Europe često se navodi ovisnost supružnika o alkoholu kao značajan povod razvoda. Vjerojatno je tako, ali to nije pravilo. Na Zapadu prevladava mišljenje kako je visoka stopa razvoda povezana s preranim stupanjem u brak. Vjeruju da su neodgovornost i nepromišljenost razlozi zbog kojih se brojni ljudi (osobito na istoku) vjenčaju tako mladi i na kraju razvode. No, prvih 7 država u kojima ljudi stupaju prvi put u brak kao najstariji u Europi, bilježe ponajviše stope razvoda, značajno više od europskog medijana. Dodatno, među 15 država koje bilježe stopu razvoda u Europi veću od 50, svega je 4 iz tzv. Istočne Europe.
Kako god, unatoč svojim metodičkim nedostacima, pokazatelj broja razvoda na 100 sklopljenih brakova je još uvijek jedna od najpreciznijih i jedna od najčešće korištenih metoda prikazivanja ovog fenomena.
Pred vama su karte i grafikon. Koje je vaše objašnjenje – vidite li geografiju u razvodima brakova?
