Greta Thunberg - najpoznatija aktivistica

I oni koji ju ne podnose, moraju priznati da je švedska aktivistica Greta Thunberg najprepoznatljivije lice dijela „Z“ generacije koja se zalaže za hitnu promjenu načina na koji funkcionira svjetsko gospodarstvo, hitnu promjenu stila života velike većine ljudi na našem planetu, a sve kako bi se ublažile katastrofalne posljedice klimatskih promjena.

Greta Thunberg se rodila u Stockholmu 3. siječnja 2003. godine. Kada je imala 11 godina, tema klimatskih promjena ju je toliko obuzela da je, razmišljajući o tome da nitko ništa uistinu ne radi po tom pitanju, pala u depresiju i gotovo se samouništila odbijajući mjesecima jesti i razgovarati. Roditelji su Gretu odveli liječnicima, a oni su joj dijagnosticirali Aspergergov sindrom, opsesivno-kompulzivni poremećaj ponašanja i selektivni mutizam, što je drugo ime za nemogućnost govora u situacijama kad dijete osjeća izraženi stupanj anksioznosti. Kasnije je Greta Thunberg svoj Aspergerov sindrom opisala kao dar, dodavši da biti drugačiji je njezina „supermoć“.

Postala je poznata širom svijeta kada je kao 15-godišnjakinja, u kolovozu 2018. godine pokrenula protestnu akciju ispred zgrade švedskog parlamenta u Stockholmu koju je nazvala „Školski štrajk za klimu“. Akcija se od tada održava svakog petka, cilj je (i dalje) pritisak na vladu da ispuni obećanja povezana sa smanjenjem emisije ugljika. Ubrzo su joj se pridružili milijuni mladih širom svijeta te se njezina inicijativa pretvorila u najveću globalnu protestnu akciju nove generacije. Danas se ovi klimatski štrajkovi učenika održavaju pod nazivom „Petci za budućnost“.

Greta Thunberg je djevojka oštrog jezika koja ne zazire od autoriteta. Nebrojeno je puta svjetskim čelnicima govorila istinu direktno u lice. Djela smatra mnogo važnijima od riječi i na tom polju najčešće kritizira političare i gospodarstvenike – previše pričaju, premalo rade. Ona je najmlađa dobitnica najvišeg priznanja Amnesty International-a – onog za hrabrost i doprinos promicanju ljudskih prava (2019. godine). Nagrađena je i prestižnom Prix Liberté te 2019. godine bila nominirana za Nobelovu nagradu za mir. Iste, 2019. godine, američki časopis „Time“ proglasio je Gretu Thunberg osobom godine. Primila je i brojne druge nagrade te novčana priznanja. Sve je donirala neprofitnim udrugama čiji rad podržava.

Greta je vegan – čvrsto vjeruje da je veganska prehrana jedini prihvatljivi stil života u današnje vrijeme. U obiteljskom vrtu je posadila voćke i povrće kako bi koristila što više vlastitih namirnica. U prijevozu zazire od putovanja zrakoplovima i automobilima s motorom na unutrašnje sagorijevanje – čak je poziv u New York, kako bi govorila u skupštini UN-a, prihvatila jer su joj obećali da će prejedriti Atlantski ocean na 18-metarskom brodu opremljenom solarnim panelima i podvodnim turbinama za proizvodnju potrebne električne energije na palubi. Putovanje iz engleske luke Plymouth do New Yorka je trajalo dva tjedna. Na sva duža putovanja Greta putuje vlakom kojeg smatra jedinim prihvatljivim načinom putovanja.

U svibnju 2019. godine izdala je knjigu „Nitko nije premalen da napravi razliku“, a koja sadrži jedanaest govora koje je napisala i predstavila o globalnom zatopljenju i klimatskoj krizi. Govore je držala u već spomenutoj skupštini UN-a, ali i na Svjetskom ekonomskom forumu, u Europskom parlamentu, Britanskom parlamentu i pred predstavnicima brojnih drugih važnih svjetskih institucija. Na jesen 2021. godine izašao je zanimljiv dokumentarni film o Greti kojeg je snimio švedski redatelj Nathan Gossman. Naziv filma je jednostavno „Greta“.

Njezini neistomišljenici joj predbacuju namrštenost i ispade bijesa koji je obuzimaju zbog odbijanja moćnika da hitno započnu korjenite promjene politike. Mnogi također vjeruju da iza nekadašnje djevojčice, a sada djevojke, stoje različite interesne grupacije, uključujući nuklearne lobije. Kako god, Greta Thunberg je lice koje nosi vapaj o potrebi ublažavanja klimatskih promjena, kako ne bi došlo do katastrofe za planet i sve njegove stanovnike. Podržavaju je drugi klimatski aktivisti, znanstvenici i veliki broj javnih osoba.

Poznati britanski TV voditelj i prirodoslovac Sir David Attenborough rekao joj je da je postigla stvari koje mnogi drugi nisu uspjeli, dodavši: “Probudila si svijet. Vrlo sam ti zahvalan.”. Princ Harry pohvalio je njezin rad riječima „svaka zemlja, svaka zajednica, svaka škola, svaka grupa prijateljstva, svaka obitelj treba svoju Gretu“. Alok Sharma, predsjednik klimatskog summita COP26 u Glasgowu 2021. godine, rekao je da ga je Gretin govor u UN-u 2019. natjerao da se osjeća „stvarno neugodno“, obzirom da je držao „ogledalo“ njegovoj generaciji. Protestirajući u Glasgowu tijekom klimatskog summita, Greta Thunberg je isti nazvala „neuspjehom“ i „PR vježbom“. Na tom prosvjedu mladih u Glasgowu rekla je: „svjetski čelnici su imali već 26 ovakvih velikih globalnih klimatskih summita, imali su desetljeća bla, bla, bla – i kamo nas je to dovelo?”. Tada je također je kritizirala ciljeve za smanjenje emisija koje uzrokuju globalno zagrijavanje, rekavši: “Ne trebaju nam samo ciljevi za 2030. ili 2050. godinu. Trebamo ih prije svega za 2020. i svaki sljedeći mjesec i godinu.”

Naravno, neki političari su se suprotstavili Gretinim napadima – na svoj način. Tako je Donald Trump svojedobno na Twitteru poručio da bi trebala „ohladiti“, „opustiti se“ i „poraditi na svom problemu upravljanja bijesom“. Ruski predsjednik Vladimir Putin ju je opisao kao „ljubaznu, ali slabo informiranu tinejdžerku“.

Greta više nije tinejdžerka, a i tada je bila sve samo ne neinformirana. Iako je najveća odgovornost kod tzv. „velikih igrača“ politike i gospodarstva, svatko može ozbiljno pomoći sprječavanju katastrofalnih posljedica. Preporučujemo naš članak „Klimatske promjene – što uistinu možemo učiniti kao pojedinci?“