Isaac Newton - Ono što mi znamo je samo jedna kap, što ne znamo je ocean

Isaac Newton

geografske teme ostalo

Po njemu je nazvana jedinica za silu, konstruirao je prvi reflektorski teleskop, otkrio da je bijelo svjetlo sastavljeno od boja spektra (duginih boja), odnosno infinitezimalni račun koji obuhvaća diferencijalni i integralni račun. Postavljanjem triju zakona kretanja (zakona inercije, zakon dinamike i zakon akcije i reakcije) uspostavio je osnovu klasične mehanike, dok je općim zakonom gravitacije temeljito promijenio osnovnu strukturu fizike. On je središnja figura znanstvene revolucije 17. stoljeća – njegov rad povezao je radove mnogih slavnih fizičara poput Kopernika, Keplera, Galilea i Descartesa u nove moćne teorije. Njegov genijalni um pridonio je gotovo svim prirodnim, ali i humanističkim granama znanosti. Smatra se najoriginalnijim i najutjecajnijim teoretičarem u povijesti znanosti uopće.

Isaac Newton se rodio na Božić, 25. prosinca 1642. godine u zaselku Woolsthorpe u okrugu Lincolnshire u Engleskoj, dakle na Božić, ali po Julijanskom kalendaru koji se još tada koristio u Engleskoj. Po „modernom“ gregorijanskom kalendaru, na kojeg je do tada prešla već većina Europe, radi se o 4. siječnju. Prošla su gotovo četiri stoljeća od rođenja ovog velikog engleskog fizičara, matematičara i astronoma.

Za Isaaca Newtona vezano je niz zanimljivih činjenica:
👉 rođen je u seljačkoj obitelji kao nedonošče koje je skoro umrlo na porodu;
👉 Newtonov otac je preminuo tri mjeseca prije nego se rodio, a majka se preudala kada je imao tri godine kako bi osnovala novu obitelj; o malom Isaacu skrbila je baka;
👉 još kao školarac je pokazao vještinu u pravljenju raznovrsnih naprava kojima je zarađivao i svoje prve honorare: konstruirao je mehaničke lutke, fenjere kojima je plašio praznovjerne seljake, drveni sat koji se sam navijao, mlin s proždrljivim mišem (koji je istovremeno bio i mlinar i glavni pokretač naprave) i dr.;
👉 Isaacov ujak, William Esconty, uočio je kako njegov nećak nije običan dječak, već da posjeduje nesumnjive crte izuzetne nadarenosti; po njegovoj preporuci Newton upisuje Cambridge kao zadnji na rang listi, ali s vremenom se nameće talentom i znanjem te ga sveučilište odmah nakon završenog studija zapošljava kao predavača (isprva optike, a onda i drugih predmeta, među kojima je bila i geografija – čak je objavio i jedan udžbenik iz geografije);
👉 bio je najsiromašniji student Cambridgea i morao je radio teške poslove kako bi zaradio za život i školovanje;
👉 kako je Londonom harala kuga između 1664. i 1666. godine, Newton se vratio u rodno mjesto gdje se mogao na miru udubiti u svoje zamisli vezane za mehaniku i dinamiku te tako postaviti temelje svom životnom djelu; tih godina je radio toliko intenzivno da se skoro razbolio;
👉 bio je čovjek duha, zaboravljao je na hranu i san kada je radio;
👉 probudivši se, dugo bi sjedio na rubu kreveta i razmišljao – smatrao je kako mozak radi najbolje nakon sna, kada je „oslobođen zagađenja“;
👉 poznat je po tome da je bio prvi koji je shvatio gravitacijsku silu, a slikovita je priča povezana s tim: opazivši u svom vrtu u Woolsthorpeu 1666. godine jabuku kako pada sa stabla pitao se je li sila koje utječe na predmete što padaju ista ona sila koja zadržava Mjesec u njegovoj putanji?; trebalo mu je mnogo godina da dokaže tu smionu zamisao te ustvrdi da zakon o gravitaciji vrijedi u cijelome svemiru;
👉 bio je nesklon iznošenju svojih ideja u javnost prije njihove konačne obrade; za Newtona je bilo posve prirodno da utroši 20 godina na neki posao; usprkos tome nije bio tajanstven, a laskanja i priznanja koja je primao mu nisu bila od velikog značaja;
👉 Newtonova tajanstvenost, šutnja i strpljiv rad mogli su imati i kobne posljedice po njegov život, kada mu se 1690. zapalio radni kabinet; u požaru koji je najvjerojatnije izazvala mačka oborivši svijeću, izgorjeli su neki njegovi rukopisi, a među njima i radovi vezani uz kemiju, knjiga o prelamanju svjetlosti, ogledi kojima se bavio 20 godina i drugo; taj ogroman iskustveni materijal nije bilo moguće više prikupiti pa je Newton bio očajan; tri godine bio je na opasnom putu prema ludilu, s trenucima potpune neuračunljivosti, ali se ipak uspio izvući iz takvog stanja (navodno mu je u pronalaženju izlaza s tog puta pomogla i njegova ljupka nećakinja po nagovoru njegova velikog prijatelja filozofa Locka);
👉 Isaac Newton se nije ženio, a njegova prva i jedina ljubav potječe iz srednjoškolskih dana – prema gospođici Story, pastorki ljekarnika kod kojega je stanovao; ta ljubav je bila mladalački neobuzdana, ali se Newton otrgnuo iz ruku čarolije, izbjegao ženidbu i ostao cijelog života neoženjen;
👉 Newton je mnogo godina bio i zastupnik u Britanskom parlamentu gdje je uporno šutio, osim u nekoliko iznimnih slučajeva kada je digao svoj glas u korist autonomnosti znanosti i Cambridgea – njegova slava je već tada bila tolika da se preko njegovih riječi nije moglo lako preći;
👉 njegov stav o vjeri bio je monoteistički – smatrao je Boga početkom i vrhuncem svakog stvaranja („Tvrdim da je Bog Stvoritelj svega!“); napisao je brojna teološka djela koje je sam smatrao jednako važnim (ako ne i važnijim) od svojih znanstvenih dostignuća; zapisao je „Sve materijalne stvari izgledaju da su sastavljene od prije spominjanih tvrdih i čvrstih čestica, koje su različito vezane u prvom stvaranju savjetom inteligentnog Izvršioca. Bog je taj koji je stvorio i materiju i red. I ako je On tako učinio, potpuno je ne filozofski tražiti neku drugu teoriju o podrijetlu svijeta ili smatrati da je kosmos (red) mogao nastati iz kaosa jednostavnim zakonima prirode.“
👉 Isaac Newton je proživio 84 godine, uglavnom u dobrom zdravlju; izgubio je samo jedan zub, vid mu je oslabio od napornog gledanja u Mjesec i ponekad Sunce, a kosa mu je rano osijedila, ali i ostala bujna do posljednjih dana;
👉 najpoznatija njegova djela objvaljena za života su: „Optika“ (eng. Opticks, 1704.) „Matematički principi filozofije prirode“ (lat. Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica, 1687.) i „O analizi jednadžbi s beskonačnim brojem članova“ (lat. De analysi per aequationes numero terminorum infinitas, 1711.);
👉 iza Isaaca Newtona je ostalo na tisuće još potpuno neistraženih bilješki.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)