Prošla je točno godina dana od prvog slučaja zaraze koronavirusom tipa SARS-CoV-2 u Hrvatskoj, a koji uzrokuje bolest COVID-19 zbog koje je prošle godine zastao svijet kao nikada do sada. Nakon više od godinu dana od prvog slučaja zaraze na svijetu, i malo manje od godinu dana od kada je proglašena globalna pandemijia, čovječanstvo još nije ukrotilo ovaj virus i još je daleko od proglašenja pobjede u ovom ratu.
Kada su se potkraj prošle zime Zemljani dobrano opskrbili namirnicama, a zatim se počeli zatvarati u svoje domove, ostavljajući avetinjski prazne ulice i nemoćno promatrajući potonuće svjetskog gospodarstva, nisu niti u najgorem slučaju slutili da će sve to potrajati tako dugo. „Slijedeća dva tjedna su ključna” – fraza koju smo toliko puta čuli.
Kina je daleko, a informacijama koje dolaze iz Kine baš i ne vjerujemo. Ipak, gledajući vijesti i stravične snimke bolesnih u bolničkim hodnicima i mrtvih u vojnim vozilima u Italiji, a zatim slične prizore iz Španjolske, Velike Britanije pa SAD-a, svi smo svakodnevno promatrajući grafove ubrzanog porasta broja zaraženih i umrlih samo očekivali bilo kakvu pozitivnu vijest. Ispaćena lica zdravstvenih radnika, pljeskanja s prozora i balkona, kreativne slike i videa ljudi zatvorenih u svojim domovima danima…
Iako je i taj period obilježio popriličan broj protivnika nošenja maski, karantene i bilo kakvih vrsta ograničenja, vjerojatno bi se tada na svega prste jedne ruke mogle pobrojati osobe koje bi se protivile najučinkovitijim načinom borbe koje je čovječanstvo izmislilo protiv ovog tipa bolesti: cjepivom.
Svi bismo ga odmah primili (čak i oni zagorjeli protivnici cjepiva) – samo da više nema problema, samo da se vratimo na staro, samo da ne umru naši voljeni – sami, s nekom cijevi u plućima. Pa da im ne možemo niti sprovod organizirati…
Prošla je ta godina. Struka je neumorno radila, a čuvari državnih novaca i filantropi su bili velikodušni. Stoga su veliki timovi znanstvenika uspjeli proizvesti cjepivo u rekordnom roku: prvo, pa drugo, treće,… No, Zemljani više nisu jedinstveni.
Veliko globalno istraživanje marketinške agencije IPSOS i Svjetskog ekonomskog foruma s početka mjeseca razotkriva mišljenje stanovnika izabranih 15 država svijeta o cijepljenju protiv novog koronavirusa.
Među stanovnicima zemalja u kojima je provedeno istraživanje, Britanci pokazuju najvišu razinu namjere cijepljenja: 89% Britanaca su se voljni cijepiti. Brazilci su također spremni na cijepljenje (88%), kao i Kinezi (85%), Meksikanci (85%), Talijani (80%), Španjolci (80%), Kanađani (79%) i Južni Korejanci (78%). Prilično visoku želju za cijepljenjem pokazali su i stanovnici Australije (73%), SAD-a (71%) i Njemačke (68%). Najniže udjele voljnih cjepljenja u ukupnom stanovništvu su u Japanu (64%), Južnoj Africi (61%), Francuskoj (57%) i Rusiji (42%). Prema jednom drugom istraživanju (agencija Promocija plus, siječanj 2021.), 57,7% građana Hrvatske voljno je primiti cjepivo.
IPSOS-ovo istraživanje je također rasvjetlilo razloge zašto se ljudi ne bi cjepili. Između 25% (u Brazilu) i 66% (u Japanu) ispitanih kažu da ne bi uzeli cjepivo zbog zabrinutost od nuspojava. Između 14% (u Japanu) i 51% (u Brazilu) kaže da se brine jer je cjepivo prebrzo prošlo klinička ispitivanja. Oni koji smatraju da je rizik da će dobiti COVID-19 prenizak kreće se između 5% u Japanu i 18% u Kini. Postoje i oni uvjereni da cjepivo neće biti učinkovito (između 4% u Južnoj Koreji i Kini, te 12% u Velikoj Britaniji). Općenito je protiv cjepiva između 1% ispitanih u Kini i 11% ispitanih u SAD-u. Prema istraživanju agencije Promocije plus, Hrvati su zabrinuti zbog mogućih nuspojava (50%), nuspojave ne brinu 45% stanovnika Hrvatske, a preostalih 5% nisu sigurni.
Sa sve glasnijim idejama da cijepljenje protiv novog koronavirusa bude obavezno, istraživanje javnog mišljenja o tom pitanju ukazuju da su za obavezno cijepljenje starijih od 18 godina stanovnici Meksika (77%), Brazil (68%), Južna Koreja (66%), Španjolska (63%), Kina (62%), Italija (60%), Kanada (56%), Ujedinjeno Kraljevstvo (56%) i Australija (54%). Izričito mu se protive Nijemci (54%) i Francuzi (53%).
Cjelokupno istraživanje potražite ovdje.