Koliko su ljudi europskih država religiozni? Provedeno je istraživanje o Europskim vrijednostima u kojem su ispitanici, između ostalog, odgovorili i koliko često pohode vjerske obrede, kao i to koliko vjeruju u postojanje nekog božanstva.
Evo rezultata velike ankete:
izvor: Atlas of European Values
Na gornjoj karti tamni stupac, prvi slijeva, pokazuje koliko ljudi misli da postoji Bog koji upravlja svijetom. Drugi stupac je odgovor ,,Postoji nešto.”, treći ,,Ne znam.”, a četvrti ,,Ne postoje ni Bog, ni životna sila niti slično.”. Države s najviše odgovora da postoji Bog koji ima odnos sa svakim čovjekom, su Poljska, Portugal, Italija, Malta, Grčka, Bjelorusija i Irska. Države u kojima je bilo najviše odgovora ispitanika da Bog ne postoji, su Njemačka, Danska i Mađarska. Najviše je država u kojima je većina ispitanih rekla da postoji nešto. Što je država tamnija, to je ispitanima Bog važniji.
Kako se često ide na vjerske obrede, pokazuje druga karta:
izvor: Atlas of European Values
Vjerske obrede najviše pohađaju stanovnici Malte, zatim Poljske, pa Irske i Portugala, a najmanje Francuske, Velike Britanije (UK-a), Češke i Nizozemske. Prvi stupac (bijeli) pokazuje koliko je ispitanih reklo da ne ide u crkvu, sinagogu ili džamiju nikad, drugi jednom godišnje, treći samo na blagdane, četvrti jednom mjesečno i peti jednom tjedno.
U Hrvatskoj je najviše ljudi odgovorilo da vjeruje da postoji nešto (neka sila, neko božanstvo ili sl.), zatim da postoji osobni Bog i na ta dva odgovora otpada 90-tak posto ispitanih. Postotke pohađanja vjerskih obreda teško je pročitati s karte, ali oko 30% ispitanih ide na obred svakoga tjedna, mrvicu manje samo na blagdane, zatim je odgovor ,,jednom mjesečno“ i na odgovore ,,jednom godišnje“ i ,,ne idem na vjerske obrede“ otpada 10-15%.
Ako ne vjerujete, procijenite broj ljudi na svim misama nedjeljom i podijelite ga s brojem stanovnika na teritoriju župe (ne prijavljenih župljana, nego svih ljudi koji tu žive).
Preporučujemo znanstveni članak Dinka Marinovića Jerolimova s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, a povezan uz ovu temu: Tradicionalna religioznost u Hrvatskoj 2004.: između kolektivnoga i individualnoga.
Napisao: Marijan Biruš
