Klimatske promjene – što uistinu možemo učiniti kao pojedinci?

Još samo marginalne grupe ljudi ne vjeruju da klimatske promjene postoje odnosno da smo ih zapravo mi sami uzrokovali. Što je uzrok klimatskih promjena i kako se one manifestiraju česta su tema u medijima u zadnje vrijeme. Među našim člancima svakako preporučujemo sljedeće na te teme: „Dan planeta Zemlje 2022. – klimatske promjene“, „Globalno zatopljenje“, „Sad ili nikad – želimo li ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5°C“ i „Osam najtoplijih godina na Zemlji: 2022., 2021., 2020., 2019., 2018., 2017., 2016., 2015.“. Međutim, manje se piše o tome što uistinu možemo učiniti kao pojedinci kako bismo spriječili ili u najmanju ruku umanjili negativne učinke klimatskih promjena koje smo uzrokovali mi sami, naši roditelji i djedovi. I tu ne govorimo o banalnostima poput popravljanja slavina.

Od odgovornosti ne smijemo bježati. Svi smo odgovorni i svi možemo utjecati na to da se situacija popravi. Ipak, nismo donositelji odluka, ali poluge moći mi dajemo u ruke isto ljudima koji će odluke donijeti u naše ime. Dakle, vlast je u prvom redu ta koja može nešto učiniti: može donijeti zakone i politike koje će rezultirati velikim smanjenjem količine emisija stakleničkih plinova. U drugom redu su poduzeća. Ona mogu promijeniti svoje procese kako bi radila na održiviji način. I na kraju, svi mi možemo donositi odluke u vlastitim životima koji smanjuju naš ugljični otisak, t.j. utjecaj koji imaju naše akcije i kupnje na klimatske promjene). Svi mi možemo upotrijebiti svoj glas kako bismo tvrtkama i vladama dali do znanja da želimo da brzo djeluju kako bi se nešto uistinu i napravilo.

Imperial College London sastavio je popis od devet stvari koje pojedinci mogu učiniti, a koje u dopunjenoj verziji prenosimo u nastavku članka.

PRVO: Neka vaš glas čuju oni koji odlučuju

Vi ste potrošač – kupac, član biračkog tijela i aktivni građanin. Vaš glas može dovesti do promjena u mnogo većim razmjerima, nego što to mislite. Erica Chenoweth, politologinja sa Sveučilišta Harvard, tvrdi da je dovoljno 3,5% stanovništva da aktivno sudjeluje u prosvjedima kako bi se postigla ozbiljna politička promjena.

Što uistinu možete učiniti? Recite svom saborskom zastupniku, mjesnom vijećniku i gradonačelniku kako smatrate da je djelovanje na klimatskim promjenama izrazito važno. Prosperitetna budućnost države ovisi o njihovim odlukama o okolišu, zelenim površinama, cestama, biciklističkoj infrastrukturi, otpadu i recikliranju, kvaliteti zraka i energetski učinkovitim domovima. U konačnici, koraci za smanjenje emisija ugljika imat će pozitivan utjecaj na druga lokalna pitanja, poput poboljšanja kvalitete zraka i javnog zdravlja, otvaranja radnih mjesta i smanjenja nejednakosti.

A kako konkretno to napraviti? Saznajte tko su vaši zastupnici i koji je najbolji način da ih kontaktirate. Pogledajte

Ovaj video za manje od dvije minute navodi zajedničke koristi klimatskih akcija i zašto je to posebno važno za donositelje odluka u gradovima i regijama s decentralizacijom. Podijelite ga sa svojim lokalnim zastupnikom uz vaš kratki osvrt, npr.

Pridružite se društvenom pokretu ili kampanji koja se usredotočuje na ekološke aktivnosti ili potiče sve da pričaju o akciji za klimatske promjene.

DRUGO: Jedite manje mesa i manje mliječnih proizvoda

Izbjegavanje mesa i mliječnih proizvoda jedan je od najvećih načina za smanjenje utjecaja na okoliš na planetu. Studije sugeriraju da je prehrana bogata biljnim vlaknima također bolja za vaše zdravlje od mesa i mliječnih proizvoda – tako da odustajanje (pa i smanjenje) može biti dobitna kombinacija za vas same.

Jedite manje ili manje porcije mesa, posebno crvenog mesa, koje ima najveći utjecaj na okoliš, te smanjite mliječne proizvode ili ih zamijenite ne-mliječnim alternativama. Pokušajte odabrati svježe, sezonske proizvode koji se uzgajaju lokalno kako biste smanjili emisije ugljika iz transporta, čuvanja i dugotrajnog hlađenja. Razmislite što se nalazi na vašim tanjurima. Pogledajte kolika je količina emisija CO₂ oslobođenih u atmosferu potrebna za proizvodnju 100 g bjelančevina u hrani:

Najviše se govori o CO₂ među stakleničkim plinovima, no tu su još metan i dušikov oksid (koje najviše proizvodi poljoprivreda). Istraživači su otkrili da proizvodnja kilograma govedine ispušta 60 kg ekvivalenta CO₂, dok grašak ispušta samo 1 kilogram po kg. Janjetina i sir ispuštaju više od 20 kg, dok perad i svinjetina ispuštaju 6 kg odnosno 7 kg CO₂ ekvivalenta.

Veganska hrana proizvodi osjetno manje emisija. To uključuje banane (0,7 kg), sojino mlijeko (0,9 kg), jabuke (0,4 kg), rajčice (1,4 kg), rižu (4 kg) i korjenasto povrće (0,4 kg). Orašasti plodovi emitiraju 0,3 kg, ali imaju negativnu upotrebu zemljišta jer stabla orašastih plodova pohranjuju ugljik.

Što je veganska prehrana? Vegani ne konzumiraju meso i proizvode od životinja poput onih mliječnih i jaja. Veganska prehrana uključuje nekoliko obroka različitog voća i povrća dnevno. Osnova su jela s krumpirom, kruhom, rižom, tjesteninom ili drugim škrobnim ugljikohidratima, malo graha, mahunarki i drugih proteina, nezasićenih masti i drugih održivih proizvoda.

TREĆE: Smanjite letenje

Ako trebate letjeti na poslovni put, razmislite o korištenju videokonferencija. Za putovanja u istoj zemlji ili kontinentu idite vlakom, možda električnim autom. Kada je letenje neizbježno, platite malo više za kompenzaciju ugljika (avio-poduzeće će za te novce npr. posaditi drveće). Za slobodna putovanja birajte obližnje destinacije.

ČETVRTO: Ostavite automobil doma

Hodajte ili biciklirajte što više i uživajte u dobrobitima za fizičko i mentalno zdravlje te ušteđenom novcu. Za dulja putovanja koristite javni prijevoz ili isprobajte sheme dijeljenja automobila.

Ne samo da automobili doprinose emisiji stakleničkih plinova, već i onečišćenje zraka uzrokovano ispušnim plinovima iz prometa predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju. Dokazano je da ono utječe na zdravlje i još nerođenih beba te povećava rizik od demencije. Ako je vožnja neizbježna, razmislite o promjeni svog automobila na električni ili hibridni model.

Ako vam je automobil potreban samo na kratko, postoje tvrtke za iznajmljivanje automobila koje se bave iznajmljivanjem potpuno električnih automobila.

Kad ste pak za volanom, vozite smireno i razmislite o načinu na koji vozite: isključite motor kada ste parkirali ili duže stojite, provjerite jesu li gume potpuno napumpane i jesu li svi senzori i filteri u dobrom stanju. To može poboljšati kilometražu automobila i učinkovitost za do 3%, odnosno 40%.

PETO: Štedite na korištenju energije (i računima)

Male promjene mogu pomoći. Npr. obucite se toplije i smanjite grijanje za stupanj ili dva. Isključite svjetla i uređaje kada vam nisu potrebni. Zamijenite žarulje LED diodama ili drugim niskoenergetskim svjetlima. Napravite jednostavne i jeftine promjene u načinu korištenja tople vode, kao što je kupnja perlatora za tuševe.

ŠESTO: Cijenite i čuvajte zelene površine

Parkovi i vrtovi apsorbiraju ugljični dioksid i povezani su s nižim razinama onečišćenja zraka. Oni pomažu u regulaciji temperature hlađenjem pregrijanih urbanih područja, mogu smanjiti rizik od poplava apsorbirajući površinsku kišnicu i mogu osigurati važna staništa za širok raspon insekata, životinja, ptica i vodozemaca.

Što možete još učiniti? Sadite drveće. Ili stvorite vlastiti zeleni prostor: dodajte lončanice na svoju prozorsku dasku ili balkon, a ako imate svoj vanjski prostor, nemojte travu zamijeniti popločavanjem ili umjetnom travom.

Pomozite u zaštiti i očuvanju zelenih površina poput lokalnih parkova, ribnjaka ili društvenih vrtova.

Gradski parkovi pružaju višestruke prednosti javnom zdravlju, a studije povezuju zelene površine sa smanjenom razinom stresa.

SEDMO: Ulažite svoj novac odgovorno

Ako ulažete, saznajte gdje ide vaš novac. Izrazite svoju zabrinutost u vezi s odgovornim ulaganjem tako što ćete pisati svojoj banci ili mirovinskom davatelju. Banke, mirovinski fondovi i velika poduzeća često ulažu u tvrtke za fosilna goriva. Međutim, pritisak raste – budite dio tok pritiska.

OSMO: Smanjite potrošnju (i otpad)

Izbjegavajte predmete za jednokratnu upotrebu i brzu modu te ne kupujte više nego što vam je potrebno. Popravljajte, ponovno upotrebljavajte i pokušajte otpad svesti na minimum. Donirajte ili prodajte nepoželjne predmetima. Obavijestite tvrtke da koriste previše ambalaže – neke brinu o mišljenju kupaca. Preporučujemo naš članak o deponijima neželjene odjeće u pustinji Atakama.

DEVETO: Pričajte o promjenama koje provodite

Razgovori su izvrstan način za širenje velikih ideja. Podijelite mišljenje i iskustvo sa svojom obitelji, prijateljima, kupcima i klijentima. Nemojte biti dosadni ili svadljivi. Umjesto toga, razgovarajte pozitivno i budite iskreni o usponima i padovima.

---

Preporučujemo članke o klimatskim promjenama na portalu ABC Geografija u kategorijama „Klima i vode” i „Zaštita okoliša”