Podatci Europske službe za klimatske promjene Copernicus objavljeni početkom siječnja 2023. godine pokazuju da je godina iza nas peta najtoplija godina ikad otkad se vrše mjerenja temeperature na Zemlji od sredine 19. stoljeća (toplije su bile, redom od najtolije: 2016., 2020., 2019. i 2017.). Dodatno, osam proteklih godina je ujedno i osam najtoplijih zabilježenih godina na Zemlji! Sve to govori o jasnom trendu zatopljenja planeta na kojem živimo.
To što 2022. godina nije i najtoplija ikad nije razlog za slavlje. Jedan veliki razlog zašto 2022. nije oborila sve rekorde leži u pojavi La Niñe koja već treću godinu snižava površinske temperature u Tihom oceanu i u konačnici utječe na hladnije prosječne globalne temperature od onih koje bi mogle biti. Učinci La Niñe su prošle godine nadoknađeni višim temperaturama u mnogim dijelovima svijeta između lipnja i listopada, ali nedovoljno da 2022. godinu proglasimo najtoplijom ikad zabilježenom godinom.
Analize pokazuju da je prosječna globalna godišnja temperatura 2022. godine bila za 0,3°C iznad referentnog razdoblja 1991.-2020., što je približno 1,2°C više od razdoblja 1850.-1900., koje se obično u diskusijama o klimatskim promjenama koristi kao razdoblje ili referentni period tzv. “predindustrijskog doba” . Time je 2022. i osma godina zaredom s temperaturama višim od 1°C od one u predindustrijsko vrijeme.
Godina za nama ipak je u nečemu i prva – ljeto 2022. godine bilo je najtoplije ljeto u Europi od kad se mjere temperature (sjetite se toplinskih valova koji su ovo ljeto obuhvatili Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Španjolsku, prije svega). Jesen je bila treća najtoplija u Europi. Zime također postaju sve blaže, posebno u hladnijim, sjevernijim dijelovima Europe, koji se više zagrijavaju zimi nego ljeti.
Sam kalendarski početak 2023. godine – 1. siječanj – bio je generalno topliji od bilo kojeg dana u siječnju otkako su se 1940. godine počeli bilježiti dnevni temperaturni rekordi. Tako su u bjeloruskom Brestu, gdje se prosječne temperature tog dana kreću oko ništice, termometri pokazali 15,9°C. U nešto zapadnijoj Varšavi također prvosiječanjski rekord: 18,9°C. U Njemačkoj su u prva tri dana 2023. godine oborena 982 mjesečna temperaturna rekorda. Temperature u Češkoj su dostigle ili oborile rekorde unazad najmanje 30 godina u više od polovice meteoroloških postaja. Francuske mjerne postaje zabilježile su najtopliju zimsku noć od 1947. godine neposredno prije nove godine, u Rimu su ljudi šetali u laganim majicama, dok su se stanovnici i gosti španjolskog San Sebastiána 1. siječnja 2023. godine uputili na plažu – na kupanje. Ovih dana smo svjedoci zatvaranja staza brojnih znamenitih skijališta: od Pirineja preko Alpa do Beskida i Karpata.
S druge strane, Kanadu i Sjedinjene Američke Države je tijekom božićnih blagdana 2022. godine prekrio arktički zrak, donoseći ekstremnu hladnoću i mećavu koja je zatrpala dijelove kontinenta od Quebeca do Teksasa i ostavljajući iza sebe najmanje 60 mrtvih i milijune bez struje. U Buffalu (New York) je palo više od 120 cm snijega u 72 sata, dok su temperature u Montani pale na -39°C. Milijuni su se suočili s ogromnim poremećajem u svojim planovima putovanja za odmor, s tisućama otkazanih letova i blokiranjem glavnih cesta zbog snijega i napuštenih vozila…
Možemo slobodno reći da je prva polovica hladnijeg dijela godine već za nama. Polovica iza nas bila je iznimno topla na većem dijelu europskog kontinenta. Svi ti podatci odgovaraju trendu zagrijavanja kojeg već duže vrijeme promatramo. Što se Europe tiče, 2022. godina je bila druga najtoplija godina (prva je 2020.).
Državni hidrometeorološki zavod je u priopćenju početkom siječnja 2023. godine objvaio kako se odstupanja srednje temperature zraka u 2022. godini u Hrvatskoj, a u odnosu na normalu (1981. – 2010.), nalaze u rasponu od 1,0 °C (Komiža) do 2,1 °C (Križevci), ali i da je temperatura zraka bila viša od višegodišnjeg prosjeka na svim mjernim postajama.
Što se oborina tiče, količine oborine su na većini postaja bile niže, a samo na četiri neznatno više od višegodišnjeg prosjeka. U priopćenju su oborinske prilike opisane sljedećim kategorijama:
- vrlo sušno (otok Lošinj, veći dio srednje Dalmacije, otoci Korčula i Lastovo);
- sušno (okolica Križevaca i Puntijarke, Istra, dio otoka Cresa i otok Rab, dio sjevernog Velebita, veći dio sjeverne Dalmacije, dio srednje i veći dio južne Dalmacije);
- normalno (istočna Hrvatska, veći dio središnje i gorske Hrvatske, dio Kvarnera, šibensko područje, okolica Ploča).
Vratimo se početku članka. Već treću uzastopnu godinu svjetska klima je pod utjecajem klimatskog fenomena kojeg nazivamo La Niña. Radi se oceanskom i atmosferskom fenomenu koji je hladni pandan El Niñu. U ovoj vremenskoj anomaliji dolazi do neuobičajeno niskih temperatura površine oceana u ekvatorijalnom području Tihog oceana (osobito uz obale Južne Amerike), što utječe na temperaturu i količinu vlage u zračnim masama koje se stvaraju na tim prostranstvima, koje zbog svoje veličine imaju utjecaj na vremenske uvjete diljem svijeta – posebno na zimsku temperaturu i snijeg.
Britanski klimatolozi upozoravaju da će 2023. godina biti vjerojatno jedna od najtoplijih zabilježenih godina na Zemlji, s prognoziranom prosječnom globalnom temperaturom između 1,08°C i 1,32°C iznad one u predindustrijskom razdoblju. U priopćenju za tisak su izjavili da na njihovu prognozu utječe upravo očekivani završetak dugotrajnog klimatskog događaja La Niña, koji je do sada imao učinak hlađenja na globalne prosječne temperature u posljednje tri godine. Bez tog učinka bit će toplije.
Većina klimatologa se slaže da su uzrok sve češćim, dugotrajnijim i razornijim ekstremnim vremenskim uvjetima, pa i sve češćoj nestabilnosti u polarnim zračnim sustavima, klimatske promjene, tj. globalno zatopljenje. Ipak, u znanstvenoj zajednici još uvijek traje rasprava jesu li i koliko te promjene uzrokovane djelovanjem čovjeka.
Ukoliko niste čitali, preporučujemo članake Globalno zatopljenje. i Suša je veći problem, nego mislimo.
Preporučujemo na ovu temu:
Dan planeta Zemlje 2023. – klimatske promjene
Osam najtoplijih godina na Zemlji: 2022., 2021., 2020., 2019., 2018., 2017., 2016., 2015.
Greta Thunberg – najpoznatija aktivistica
