Još je u 16. stoljeću izgrađen kaštel Brlog na Kupi (Brlog-grad) na jednom povišenom brijegu ispod kojeg šumi rijeka Kupa, s kojeg puca pogled na razbacane lijepe brežuljke susjedne Slovenije. Dali su ga podići grofovi Zrinski, jedna od najslavnijih hrvatskih plemićkih obitelji. Brlog-grad je vremenom mijenjao vlasnike, a drugoj polovici 19. stoljeća dolazi u posjed jedne imućne poljske obitelji. Kupio ga je austrijski vojni časnik Sigismund pl. Laszowski (fonetski Lašovski), Poljak iz Galicije, koji je u Hrvatsku došao po potrebi službe. Tu mu se rodio sin Emilij (1868. godine), pripadnik hrvatske intelektualne elite na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Emilij pl. Laszowski djetinjstvo i dobar dio mladosti provodi u rodnom Brlogu. U obitelji se govori poljski, hrvatski i njemački, pa se je još kao mali jednako služi sa sva tri jezika. Zahvaljujući djedu naučio je latinski, a kasnije je sam savladao ruski i mađarski jezik. Pučku školu i niže razrede gimnazije pohađa u Karlovcu, maturira na gimnaziji u Zagrebu, upisuje medicinu u Grazu, ali se prebacuje na pravo koje diplomira na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Od rana pokazuje veliko zanimanje za prošlost. Još kao gimnazijalac proučava stare spise i isprave o rodnom Brlogu. Već za studentskih dana počinje raditi u Zemaljskom arhivu (današnji Hrvatski državni arhiv), gdje bitno unaprijeđuje arhivsku struku (kasnije će postati ravnatelj Arhiva). Iako su na njegov poticaj osnovani Muzej grada Zagreba i zagrebačka Gradska knjižnica, iako je njegov nemali doprinos u osnivanju Društva za spasavanje (prethodnica Hitne pomoći), iako je vrlo aktivan u Povjerenstvu za čuvanje historijskih spomenika, Emilij Laszowski je najplodniji i najpoznatiji po radu, zalaganju i pothvatima u Družbi “Braća Hrvatskog Zmaja” (DBHZ).
Laszowski je Družbu osnovao 1905. godine skupa s dr. Velimirom Deželićem starijim i bio njen prvi Veliki meštar. Veliki meštar sjedi na čelu Meštarskog zbora u kojem su, osim njega, još 8 meštara (danas 10 – op. a.). Meštarski zbor kolektivno odlučuje o radu i aktivnostima Družbe. Svaki član nosi zmajski predikat kao npr. Franjo pl. Lučić – Zmaj Turopoljski, Anton Bauer – Zmaj Vučedolski, Milan Bandić – Zmaj od Kamenitih vrata, ili Mislav Grgić – Zmaj Strossmayerski, a Laszowski je bio Zmaj Brloški i Ozaljski. Članovi se međusobno oslovljavaju s ti, a dužni su se međusobno pomagati i izvan Družbe. Ova je zmajska družina prije svega kulturna udruga oformljena na načelima dragovoljnosti, prijateljstva, bratstva, kolektivnog rada i odlučivanja, a s ciljem očuvanja/ obnavljanja hrvatske kulturne baštine, te oživljavanja uspomene na hrvatske povijesne događaje kao i na zaslužne/ slavne Hrvate. Družba stoluje u Zagrebu u Kuli iznad Kamenitih vrata, na mjestu gdje su je Laszowski i Deželić osnovali. Trg ispred Kamenitih vrata nosi ime Družbe (Trg Braće hrvatskog zmaja). Znak Družbe je zlatni zmaj zelenih krila, koji čuva štit s povijesnim hrvatskim grbom. Ispod Kamentih vrata je Družba podigla kip svomjemu zaštitniku sv. Jurju, a geslo im je Pro aris et focis Deo propitio (Za žrtvenike i ognjišta uz Božju pomoć).
U trideset godina neprekidnog obnašanja časne dužnosti Velikog meštra, kao Družbin najviši moralni autoritet, do punog su izražaja došle najveće kvalitete Laszowskog, kao što su napredne ideje, organizacijski talent, odgovornost, nevjerojatna radinost, zarazna pokretačka snaga, istinski domoljubni osjećaji, strast prema baštini i zanesenost idejom o slobodnom društvu u kojem je čovjek čovjeku brat, zbog čega je postao legenda još za života. Posebno se ističu njegove, naravno i zasluge mnogobrojnih zmajevaca zbog spašavanja Kamenitih vrata od rušenja, pri ekshumaciji i prijenosu posmrtnih ostataka hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz Wiener-Neustadta (Bečkog Novog Mjesta) u zagrebačku katedralu, radi postavljanja i podizanja velikog broja spomen-ploča i spomenika znamenitim Hrvatima, podizanja obeliska hrvatskoj himni u Zelenjaku (najvjerojatnije jedini spomenik na svijetu podignut nekoj državnoj himni – op. a.), te prilikom obnove i uređenja Ozlja i drugih starih gradova/ utvrda, kao što su Zrin, Kostajnica, Dubovac, Bakar i drugi, a koji su prije bili u vlasništvu obitelji Zrinski.
Nažalost, svoj rodni Brlog-grad, koji je bio dio njegovog bića i nadahnuće kroz cijeli život nije uspio spasiti od propadanja. Naime, dok je Emilij još bio mladić Laszowski su prodali kaštel, da bi na samom kraju 19. stoljeća bio porušen, pa danas od ovog plemićkog gnijezda imamo samo ostatke. Do same smrti Laszowskoga Brlog-grad i njegova sudbina su ostali nezacijeljena rana na njegovoj duši.
Umro je 1949. godine i pokopan na zagrebačkom groblju Mirogoj. Grob posjećuju i održavaju sadašnji članovi Družbe Braća hrvatskog zmaja. Iako nosi goleme zasluge za Zagreb i Hrvatsku, a njegova djela i rad imaju neprolaznu vrijednost, ostao je pomalo zaboravljena osoba, a definitivno je zaslužio da se neka ulica, škola ili ustanova nazove imenom Emilija pl. Laszowskoga.
Lokacija sjedišta Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja”: Kamenita ulica 3, 10000 Zagreb (45.816 N, 15.975 E)
