„… Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. Među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj „hrvatski elegantni stil”, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu..”
(Francois Chaille, “La Grande Historie de la Cravate”, 1994.)
izvor: Roberta F., CC BY-SA 3.0, Wikipedia
Kravata se smatra izvornim hrvatskim proizvodom, što je utemeljeno povijesnim, etnološkim i etimološkim činjenicama koje potvrđuju domaći i svjetski znanstveni izvori. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi ima čak četrdesetak muških i dvadesetak ženskih narodnih nošnji, u Hrvatskoj i drugim krajevima gdje žive Hrvati, koje kao obvezni element imaju čvorovani rubac – kravatu. Ti slikoviti rupci, preuzeti iz hrvatske pučke nošnje, bili su dijelom uniforme naših vojnika u Tridesetogodišnjem ratu – jednom od najkrvavijih ratova 17. stoljeća koji je započeo kao sukob između protestanata i katolika, no pretvorio se u opći rat koji je zahvatio većinu Europe. Pučka predaja kaže da je rubac oko vrata hrvatskih vojnika bio simbol vjernosti i ljubavi. Naime, zaručnice su svojim ratnicima navodno poklanjale rupce koje su vezali oko vrata ne bi li ih podsjećali na svoje drage koje ih čekaju doma dok su na dalekim frontovima.
izvor: David Ring, Europeana Fashion
Upravo posredstvom hrvatskih vojnika, kravata se raširila Europom u 17. stoljeću te postala prepoznatljiv modni detalj. Mladi francuski kralj Luj XIV. počeo je nositi kravatu 1646. godine kada je imao svega sedam godina te je tako na neki način odredio modni standard svih francuskih plemića. Oni su ubrzo usvojili ovaj novi odjevni predmet koji se nosio „a la Croate” („na hrvatski način”), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi „cravate”. Tako naziv i dolazi iz francuskog jezika („cravate”), a kasnije ga preuzimaju drugi europski jezici pod sličnim nazivima, pa i Hrvati.
Svake godine, 18. listopada, obilježava se Dan kravate. Tog dana je 2003. godine prof. Marijan Bušić u Puli postavio autorsku instalaciju „Kravata oko Arene”. Instalacija je na jedinstveni način povezala drevni rimski amfiteatar, simbol antike, i kravatu, simbol modernoga doba. Njome je kravata promovirana kao simbol hrvatskoga i europskoga identiteta, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka o vrijednosti ljubavi i suživota među ljudima, kulturama i narodima. Računa se da je snimke iz Pule tada vidjelo više od milijardu televizijskih gledatelja. Hrvatski sabor je pet godina kasnije upravo 18. listopad proglasio Danom kravate, te se kao takav službeno obilježava u Hrvatskoj, ali i u nekim drugim dijelovima svijeta.
Ukoliko ste jedan od mnogobrojnih koji muku muče s vezanjem kravate, ovaj 2-minutni video vam može biti od pomoći:
