Godinama je Adolf plemeniti Moszyński bio jedini gradonačelnik Zagreba s tri uzastopna mandata, a onda je 2013. godine gospodin Milan Bandić osvojio svoj četvrti mandat i tako srušio rekord star 109 godina.
Neporeciva je istina da je gradonačelnik Moszyński promijenio izgled i miris grada, te da je njegovih 12 godina uprave najuspješnije razdoblje Zagreba u njegovoj modernoj povijesti. U vremenu od 1892. do 1904. godine pobrinuo se da Zagreb dobije vodovod i kanalizaciju, da se urede i asfaltiraju gradske prometnice, podigne reprezentativna zgrada Realne gimnazije (danas Muzej Mimara), napravi prelijepi Umjetnički paviljon i izgradi moderna zgrada Hrvatskog narodnog kazališta (HNK). Na poziv državnih vlasti u Zagreb je došao austrijski car (ujedno i hrvatski kralj) Franjo Josip I. i svečano otvorio HNK, što je bio prvorazredni događaj za cijelu Hrvatsku tog vremena, ali i veliko priznanje gradonačelniku Moszyńskom i njegovim naporima. Jednom rječju, za njegova je mandata izvršen najznačajniji urbanistički zahvat u povijesti hrvatske arhitekture i gradogradnje, kojim je centar Zagreba dobio svoj današnji prepoznatljiv izgled. Bili su to nepobitni argumenti da građani glavnog hrvatskog grada svom gradonačelniku daju naziv “Otac bijelog Zagreb grada”.
Interesantno je da gradonačelnik Moszyński nije po rođenju Zagrepčanin, a da po nacionalnosti nije Hrvat. Naime, rodio se u hrvatskoj regiji Slavoniji (mjesto Donji Miholjac) u poljskoj obitelji Moszyński. Obitelj je rodom iz Sandomierza kod Minska Mazowieckoga, a u Hrvatsku je, još koncem 18. st., došao Adolfov djed, po potrebi službe. U Hrvatskoj se rodio i njegov otac, a kasnije njegovo troje djece.
Obitelj Moszyński vuče porijeklo od starog poljskog roda Nalęcz, naročito utjecajnog u vrijeme kraljevine Poljske i Poljsko-Litavske unije, iz kojeg su mnoge poljske plemenite obitelji kao što su Malachowski, Raczynski, Czarnkowski i dr. Sam Moszyński se ponosio što je u srodstvu s grofom Stanislawom Malachowskim, pregovaračem u ime Poljske pri sklapanju Mira u Srijemskim Karlovcima (1699.), kojim je Poljsko-Litavska unija dobila desnoobalnu Ukrajinu.
Zbog zasluga za izvanredan doprinos u razvoju Zagreba, park pored Gradskog poglavarstva danas nosi naziv Park Adolfa Mošinskog, kako se na hrvatskom piše njegovo prezime. Spomen ploča je postavljena pokraj ceste za Sljeme (omiljeno izletištu Zagrepčana), koju je, također kao gradonačelnik dao izgraditi, a u blizini je planinarskog odmorišta Adolfovac, nazvanog njemu u čast. Portret gradonačelnika Moszyńskog može se vidjeti u Muzeju grada Zagreba. Izložen je zajedno s portretima drugih zaslužnih zagrebačkih velikana.
Adolf pl. Moszyński je umro u Zagrebu i pokopan je na groblju Mirogoj u Aleji velikana, gdje se pokapaju oni koji su neizmjerno zadužili Zagreb i Hrvatsku.
Lokacija Parka Adolfa Mošinskog: Trg Stjepana Radića, 10000 Zagreb; 45.801 N i 15.976 E
