autor: Josip Mikinac, mag. geogr.
Razvoj stanovništva Hrvatske karakteriziran općim i specifičnim demografskim procesima depopulacijskih značajki, a najznačajniji procesi su ukupna i prirodna depopulacija, kao i demografsko starenje (Wertheimer-Baletić, 2004). Opće je poznata činjenica kako su negativni demografski trendovi zahvatili gotovo čitavu Hrvatsku, a recentne negativne promjene su trenutno najuočljivije na samom istoku. Vukovarsko-srijemska županija sve više gubi korak za ostatkom Republike Hrvatske u mnogim segmentima, a najnovija istraživanja pokazuju kako je navedena županija zabilježila najveće relativno smanjenje broja stanovnika u dva međupopisna razdoblja pa se takvi negativni demografski trendovi reflektiraju na sve segmente društveno-gospodarskog razvoja. Jedan od najosjetljivijih indikatora tih promjena jest broj učenika, koji predstavlja izravan odraz rađanja, migracijskih tokova i dobne strukture stanovništva. Analiza promjena u obrazovnom sustavu stoga omogućuje dublje razumijevanje ukupne demografske dinamike prostora. Ova se analiza promjene učenika u osnovnim školama temelji na službenim podacima Državnog zavoda za statistiku uz primjenu metode geometrijske progresije kojom se izračunalo buduće kretanje broja učenika u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Demografski kontekst
Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, Vukovarsko-srijemska županija imala je 143.113 stanovnika što je smanjenje za preko 36.000 stanovnika u odnosu na Popis iz 2011. godine. Dugoročne projekcije ukazuju na mogućnost smanjenja ukupnog broja stanovnika i do 50% do sredine 21. stoljeća, što ovu županiju svrstava među demografski najugroženija područja u Hrvatskoj (Tablica 1).
Tablica 1. Promjena broja stanovnika u Republici Hrvatskoj na razini jedinica regionalne samouprave
| Godina ˃ JRS ˅ | 2011. | 2021. | 2031. | 2051. | Promjena 2021./2031. | Promjena 2021./2051. |
| Zagrebačka | 316606 | 299985 | 284231 | 255162 | -15.754 | -44.823 |
| Krapinsko-zagorska | 132892 | 120702 | 109625 | 90427 | -11.077 | -30.275 |
| Sisačko-moslavačka | 172439 | 139603 | 113023 | 74081 | -26.580 | -65.522 |
| Karlovačka | 128899 | 112195 | 97659 | 73992 | -14.536 | -38.203 |
| Varaždinska | 175951 | 159487 | 144558 | 118762 | -14.929 | -40.725 |
| Koprivničko-križevačka | 115584 | 101221 | 85550 | 61111 | -15.671 | -40.110 |
| Bjelovarsko-bilogorska | 119764 | 101879 | 86668 | 62720 | -15.211 | -39.159 |
| Primorsko-goranska | 296195 | 265419 | 237843 | 190988 | -27.576 | -74.431 |
| Ličko-senjska | 50927 | 42748 | 35884 | 25286 | -6.864 | -17.462 |
| Virovitičko-podravska | 84836 | 70368 | 60179 | 44013 | -10.189 | -26.355 |
| Požeško-slavonska | 78034 | 64084 | 52629 | 35496 | -11.455 | -28.588 |
| Brodsko-posavska | 158575 | 130267 | 107015 | 72221 | -23.252 | -58.046 |
| Zadarska | 170017 | 159766 | 150132 | 132573 | -9.634 | -27.193 |
| Osječko-baranjska | 305032 | 258026 | 218256 | 156160 | -39.770 | -101.866 |
| Šibensko-kninska | 109375 | 96381 | 84929 | 65945 | -11.452 | -30.436 |
| Vukovarsko-srijemska | 179521 | 143113 | 114090 | 72507 | -29.023 | -70.606 |
| Splitsko-dalmatinska | 454798 | 423407 | 394169 | 341609 | -29.238 | -81.798 |
| Istarska | 208055 | 195237 | 183206 | 161323 | -12.031 | -33.914 |
| Dubrovačko-neretvanska | 122568 | 115564 | 108957 | 96854 | -6.607 | -18.710 |
| Međimurska | 113804 | 105250 | 97293 | 83139 | -7.957 | -22.111 |
| Grad Zagreb | 790017 | 767131 | 744873 | 702277 | -22.258 | -64.854 |
| RH | 4283889 | 3871833 | 3499495 | 2858794 | -372.338 | -101.3039 |
Izvor: izrada autora na temelju podataka DZS-a i vlastitih izračuna
Promotre li se detaljnije podaci u Tablici 1., analiza geometrijskom progresijom pokazuje kako bi Republika Hrvatska do 2051. godine mogla imati smanjenje za preko jedan milijun stanovnika. Geometrijska progresija je uobičajena za prognozu kretanja stanovništva u nešto duljim razdobljima. Prema Nejašmiću (2005) se za navedenu metodu polazi od pretpostavke o stalnosti stope rasta (ili smanjenja) u svakoj godini. Ovakvi negativni demografski trendovi izravno utječu na promjene broja učenika jer je pad broja učenika odraz ukupnih demografskih kretanja.
Promjena broja učenika
Analiza pokazuje da je u razdoblju od školske godine 2014./2015. do 2023./2024. došlo do značajnog smanjenja broja učenika u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ukupan broj učenika smanjen je s 14.912 na 10.560, što predstavlja apsolutni pad od 4.352 učenika, odnosno relativno smanjenje od 29,2 % (Tablica 2.). Nadalje, u samo 20 godina (od 2014. do 2034.) Vukovarsko-srijemska županija bi mogla izgubiti oko 50% učenika u osnovnim školama.
Tablica 2. Promjena broja učenika u Vukovarsko-srijemskoj županiji na razini jedinica lokalne samouprave
| BROJ UČENIKA | PROCJENA BROJA UČENIKA | |||
| 2014./2015. | 2024./2025. | 2031./32. | 2034./35. | |
| Andrijaševci | 398 | 298 | 243 | 223 |
| Babina Greda | 356 | 259 | 207 | 188 |
| Bogdanovci | 60 | 51 | 46 | 43 |
| Borovo | 318 | 220 | 170 | 152 |
| Bošnjaci | 318 | 194 | 146 | 126 |
| Cerna | 456 | 294 | 216 | 190 |
| Drenovci | 316 | 231 | 186 | 169 |
| Gradište | 264 | 165 | 119 | 103 |
| Gunja | 290 | 156 | 101 | 84 |
| Ilok | 517 | 288 | 191 | 160 |
| Ivankovo | 796 | 578 | 462 | 420 |
| Jarmina | 248 | 143 | 97 | 82 |
| Lovas | 67 | 90 | 111 | 121 |
| Markušica | 153 | 102 | 77 | 68 |
| Negoslavci | 85 | 75 | 69 | 66 |
| Nijemci | 384 | 217 | 146 | 123 |
| Nuštar | 556 | 336 | 236 | 203 |
| Otok | 564 | 354 | 256 | 222 |
| Privlaka | 282 | 162 | 110 | 93 |
| Stari Jankovci | 353 | 253 | 200 | 181 |
| Stari Mikanovci | 312 | 189 | 133 | 114 |
| Štitar | 177 | 110 | 79 | 68 |
| Tompojevci | 91 | 63 | 49 | 43 |
| Tordinci | 171 | 108 | 78 | 68 |
| Tovarnik | 205 | 170 | 149 | 141 |
| Trpinja | 354 | 285 | 245 | 229 |
| Vinkovci | 3291 | 2555 | 2140 | 1984 |
| Vođinci | 239 | 166 | 129 | 115 |
| Vrbanja | 337 | 190 | 127 | 107 |
| Vukovar | 1964 | 1639 | 1444 | 1368 |
| Županja | 990 | 619 | 436 | 375 |
| UKUPNO | 14912 | 10560 | 8294 | 7478 |
Izvor: izrada autora na temelju podataka DZS-a i vlastitih izračuna
Ovaj pad nije ravnomjerno raspoređen, već pokazuje jasnu prostornu diferencijaciju (Slika 1.). Najizraženiji pad bilježe ruralne i periferno smještene općine, dok urbani centri poput Vinkovaca i Vukovara pokazuju nešto sporiju dinamiku smanjenja. Takva distribucija upućuje na proces prostorne polarizacije, gdje se demografski potencijal koncentrira u urbanim središtima, dok ruralni prostor ubrzano gubi stanovništvo.
U tom kontekstu posebno dolazi do izražaja proces periferizacije, pri čemu rubna i slabije razvijena područja bilježe najizraženiji demografski pad. U pojedinim naseljima prisutan je i proces koji se u literaturi opisuje kao demografska ekstinkcija, odnosno postupno nestajanje stanovništva. Sve jedinice lokalne samouprave imaju pad broja učenika izuzev Općine Lovas. Naime, prema dostupnim informacijama u Općinu Lovas je došlo nekoliko obitelji iz Ukrajine koje su barem na kratko povećale broj učenika, ali je teško očekivati da će se porast broja učenika nastaviti u budućnosti.
Primjenom metode geometrijske progresije izrađene su projekcije kretanja broja učenika do 2034. godine (Slika 2.). Prema tim procjenama, broj učenika će se smanjiti s 10.560 u 2023./2024. na 8.294 u 2031./2032., odnosno na 7.478 u 2034./2035. godini. Ove projekcije ukazuju na nastavak negativnog trenda, uz ukupno smanjenje od približno 30% u razdoblju od deset godina. Takav intenzitet pada predstavlja ozbiljan izazov za održivost obrazovnog sustava u županiji.
Osim demografskih, važne su i društveno-gospodarske implikacije. Smanjenje broja učenika dovodi do smanjenja potreba za nastavnim kadrom, ali i do smanjenja društvene vitalnosti lokalnih zajednica. Dugoročno, to može rezultirati dodatnim iseljavanjem i daljnjim produbljivanjem negativnih trendova.
Zaključak
Analiza promjene broja učenika u Vukovarsko-srijemskoj županiji jasno ukazuje na duboku demografsku krizu koja se očituje kroz kontinuirani pad broja učenika i stanovništva. Svi relevantni pokazatelji upućuju na nastavak negativnih trendova u budućnosti, uz dodatno smanjenje broja učenika od približno 30% do 2034. godine.
Posebno zabrinjava činjenica da su negativni trendovi prisutni u gotovo svim jedinicama lokalne samouprave, uz tek sporadične iznimke. U takvim okolnostima, demografska revitalizacija prirodnim putem čini se malo vjerojatnom, što implicira potrebu za snažnim i ciljanim javnim politikama usmjerenima na poticanje ostanka i povratka stanovništva.
Literatura
Mikinac, J. (2021) Analiza promjene broja učenika Vukovarsko-srijemske županije i projekcije za budućnost (mimladi.hr)
Nejašmić, S. (2005) Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima. Zagreb: Školska knjiga
Državni zavod za statistiku (2021) Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj
Wertheimer-Baletić, A., 2004: Depopulacija i starenje stanovništva – temeljni demografski procesi u Hrvatskoj, Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja 13(4-5), 631- 651
Preporučujemo sljedeće članke iz rubrike "Stanovništvo i naselja"
Promjena broja učenika u Vukovarsko-srijemskoj županiji: prostorno-demografska analiza i projekcije budućih kretanja
Zašto svijet koristi različite kalendare?
Demografska katastrofa Hrvatske
Službeni jezici svijeta
Stope razvoda brakova u Europi
