Gorski kotar je hrvatska regija kojom od davnina prolaze glavne prometnice između Srednje Europe i sjevernog Jadrana (o starim cestama Gorske Hrvatske pročitaj ovdje). Ovaj je brdski kraj, velike šumovitosti s prosječnom n/v između 700 i 900 metara, ispresijecan nizom manjih krških polja i dolinom rijeke Kupe, te s više planinskih zona od kojih su neke visoke i preko 1.500 metara. Sve važnije ceste prolaze kroz ili pokraj važnijih goranskih mjesta kao što su Vrbovsko, Skrad, Ravna Gora, Delnice, Lokve ili Fužine, pa je lako u njih navratiti, ali da biste posjetili Čabar u njega morate doći ciljano, s namjerom.
U ovo mjesto na samoj granici sa Slovenijom najlakše je doći iz Delnica. Na kraju vijugave/ zavojite ceste duge nekih 45 km koja se proteže slabo naseljenim krajem, kroz neopisivo lijepe šume bukve, smreke i jele, pokraj Nacionalnog parka Risnjak i ispod vrhova Snježnika, nalazi se Čabar. Odmah, na prvi pogled, ovaj gradić koji se smjestio na rubu Hrvatske izgleda poput nekakvog pitomog mjesta iz bajke. Tome umnogome doprinose kaštel Zrinski iz 17. st., crkva sv. Antuna Padovanskog iz 18. st., te pitoreskne šume i brijegovi koji okružuju Čabar.
Mjesto je dobilo ime po staroslavenskoj/ starohrvatskoj riječi čabar što znači kotlina, ali isto tako znači i kabao, odnosno vjedro/ vedro, tj. drvena posuda s dvije uške. Osim što je grad, Čabar je i naziv za cijelo ovo područje/ mikroregiju smještenu na samom sjeverozapadnom dijelu regije Gorski kotar. Čabar se, kao mikroregija, prostire na četrvtini teritorija Gorskog kotara, a zbog svojih preko 90% površine pod šumom predstavlja najšumovitije područje u cijeloj Hrvatskoj.
Nekih 15 km prije Čabra cesta prolazi kroz Mali Lug, selo u kojem se, prema legendi iz prve polovice 18. st., rodio Petar Klepac, čovjek nadnaravne snage, tj. Pitr Kljepc kako ga „po domaći“ zovu u čabarskom kraju. Zarana je ostao bez oca, pa kako bi pomogao svojoj siromašnoj majci odmalena je počeo susjedima čuvati stoku. Zbog njegovog siromaštva, slabašne tjelesne građe i plahe naravi zadirkivali su ga drugi pastiri. Provodeći najveći dio vremena u prirodi čuvajući blago mali je Pitr/ Petar smišljao kako doskočiti njihovim zlim smicalicama. Sanjario je kako bi sve probleme lako riješio kada bi stekao nadljudsku snagu. Jednoga dana, kada se naš Pitr već zamomčio, pošao je s ovcama u goru i tamo, na jednom proplanku ugledao planinske vile kako spavaju u travi na suncu. Pitr im je od grana napravio zaklon kako bi od sunca zaštitio njihovu nježnu bijelu put. Zauzvrat su mu vile, znajući njegovu najveću želju, a uvjerivši se da ima dobro srce, podarile čudesnu snagu. Postao je tako snažan da je mogao iščupati stablo s korijenom iz zemlje i njime vitlati okolo sebe bez pol muke. Od toga je dana Pitr svaki dan donosio u selo jednu veliku drvenu gredu kako bi majci napravio veliku i lijepu kuću. Prema pričanju mještana ta je kuća postojala u Malom Lugu sve dok nije izgorjela (zapaljena u vrijeme II. svjetskog rata). Stariji su se mještani sjećali da je na jednoj kućnoj gredi iznad prozora bila urezana 1712. godina. Na njenom mjestu danas stoji novija kuća, a ispred nje je postavljen petmetarski drveni kip Pitra Kljepca/ Petra Klepca koji na ramenu nosi veliku gredu. Na pojasu skulpure visi zvonce kojim posjetitelji mogu dozvati za sebe malo snage i dobrote koju je posjedovao ovaj snažni Goranin. Spomenik je napravio drvorezbar iz obližnjeg Gerova Marijan Leš.
Prema drugoj legendi, nadnaravnu mu je snagu dala Majka Božja. Naime, Petar je često išao na Svetu Goru, brdo iznad rodnog sela u crkvu Majke Božje Svetogorske, inače, najpoznatije marijansko svetište Gorskog kotara. Do svetišta i danas vodi strmi put iz Malog Luga i vrijedi ga pogledati. Gore je Petar uporno molio Majku Božju da mu podari snagu kojom bi mogao pomoći svim ljudima sve dok mu nije uslišila molitve. Legenda kaže da je tako stekao nadprirodnu snagu kojom je mogao srušiti svakog čovjeka čim bi ga prstom taknuo, a da je jednom prilikom golim rukama zaredom razlomio devet konjskih potkova. Ipak je ostao skroman, a svoju je moć najviše koristio za pomoć i zaštitu slabih, siromašnih i nesretnih.
Ubrzo se za njega i njegovu snagu pročulo po cijelom čabarskom kraju, diljem Gorskog kotara, na Kvarneru sve do Rijeke i u susjednoj Sloveniji. Petar Klepac postaje istinski junak i legenda kako na hrvatskoj tako i na slovenskoj strani, tj. na prostoru Kupsko-čabarske doline, gdje se stoljećima prožimaju slovenska i hrvatska povijest, kultura i tradicija (Slovenci ga zovu Peter Klepec). Narod ovoga kraja mu se sve više divi i počinje ga nazivati divom, iako je Petar Klepac bio čovjek srednjeg rasta. Postao je simbol snage, div-junak kojem su ljudi predajom dali najbolje vrline goranskog čovjeka kao što su hrabrost, upornost, plemenitost, bistar um i razvijen smisao za humor. Važio je, a i danas važi, za narodnog junaka i borca za obespravljeni narod. Goranima je postao simbol nepokolebljive snage, volje i vjere u pobjedu nad svim nedaćama koje mogu snaći čovjeka ovoga kraja, u kojem je život sve samo ne lak. Legende o Petru Klepcu se prepričavaju generacijama i prenose s koljena na koljeno. Postoji jedna legenda koja govori kako je jednom sam-samcat otjerao cijeli turski pljačkaški odred, zbog kojeg ga je junaštva austrijski car proglasio plemićem. Druga pak legenda kaže da je bio vođa družine od 50 momaka s kojima se borio u ratu protiv Turaka, a kako je redovito izlazio kao pobjednik, car mu je dodijelio plemićki naslov. U ove tvrdnje treba ozbiljno sumnjati, jer ne postoji ništa čime bi bile potkrijepljene.
Često se čabarski kraj naziva i Zavičajem Petra Klepca, a njegovo ime nosi mjesni auto karting klub. Prilikom posjeta Čabru vrijedi pogledati kaštel Zrinski i čuti priču o tajnom tunelu koji vodi iz dvorca. Najljepši pogled na mjesto je s mjesta na kojem se nalazi crkva sv. Antuna Padovanskog i Križni put koji vodi prema brijegu. Preporučujemo i izlet na izvor rijeke Kupe, najdulje rijeke čiji su i izvor i ušće u Hrvatskoj, a koji se nalazi u ovoj regiji.
Od domaćih proizvoda svakako treba kušati med koji se može nabaviti kod domaćih pčelara, koji za svoje proizvode nose brojne nagrade, priznanja i medalje. Možda se tajna divovske snage Petra Klepca baš krije u čabarskom medu, jer je prema narodnoj predaji obožavao med. Gatronomska ponuda čabarskog kraja je kvalitetna i prilagođena svakom džepu. Specijaliteti su jela od divljači, potočna pastrva iz Čabranke, gljive i šumski plodovi, kojima ovaj kraj obiluje. Trenutno, gastronomsku ponudu ovog kraja najbolje je potražiti u mjestašcu Plešce, nekoliko kilometara niz dolinu Čabranke od samog Čabra.
Lokacija spomenika Petru Klepcu: 51304 Mali Lug (45.532 N, 14.656 E)
Lokacija kaštela Petra Zrinskog u Čabru: Ul. Narodnog oslobođenja 2, 51306 Čabar (45.597 N, 14.646 E)
Lokacija crkve sv. Antuna Padovanskog u Čebru: 51306 Čabar (45.596 N, 14.646 E)
Lokacija sela Plešce: 51303 Plešce (45.546 N, 14.686 E)
