U udžbenicima i enciklopedijama pronaći ćete informaciju da je Drugi svjetski rat započeo 1. rujna u 4.48 sati, kada je njemački bojni brod „Schleswig-Holstein” počeo granatirati poluotok Westerplatte kod Gdanjska. Ova lokacija, koja je izrasla u rang simbola opjevanog u pjesmama, ima ozbiljnu konkurenciju: puno lokacija želi preuzeti simboličku i herojsku ulogu Westerplatteu i Gdanjsku.
U igri za prestiž i besprijekornu povijesnu istinu broji se svaka minuta, precizno izmjerena u izvješćima koja dokazuju da je tu i tamo, nekoliko desetaka ili svega nekoliko minuta prije početka napada na Westerplatte, invazija na Poljsku već bila u punom jeku. Postoje i mjesta koja su satima ili čak danima prethodila Westerplatteu u časnoj utrci za mjesto prvog hica ispaljenog u Drugom svjetskom ratu. Činjenica stoji: Hitlerove trupe su prije Westerplattea napale brojne druge poljske gradove, u prvom redu Jabłonkowo, Tarnów, Szymankowo i Wieluń. Vrijedi ih poznavati kronološkim redoslijedom.
Željeznički tunel u regiji Zaolzie (26. kolovoza 1939.)
Malo se tko danas sjeća da je Hitler želio započeti rat s Poljskom 26. Kolovoza 1939. Međutim, dan ranije poljska je diplomacija potpisala savezničke ugovore s Velikom Britanijom i Francuskom, prema kojima su se Pariz i London obvezali priteći Poljskoj u pomoć u slučaju da bude napadnuta od strane Njemačke. Hitler je bio svjestan da bi se Brzi rat (njem. Blitzkrieg), kojeg je planirao u izoliranoj Poljskoj, mogao pretvoriti u europski sukob sa silama na Zapadu. Berlin je morao analizirati tu okolnost, pa je datum napada odgođen. Međutim, nisu svi na vrijeme saznali za to. Jedan od njih bio je nesretni poručnik obavještajne službe Abwehra, Hans Albrecht Herzner. Zapovjedao je odredom diverzanata koji su imali za zadatak preuzeti strateški važan željeznički tunel kroz koji je njemačka 7. gorska divizija stacionirana u Slovačkoj trebala ući u Šleziju. Tunel se nalazio u regiji Zaolzieu, blizu današnje poljsko-češko-slovačke tromeđe. Kad je u večernjim satima 25. kolovoza iz Berlina stigla naredba o obustavi napada na Poljsku, poručnik Herzner i njegovi ljudi već su prelazili poljsku granicu. Njihovo odredište bila je željeznička stanica Jabłonków smještena 600 metara od ulaska u tunel. Agenti Abwehra zauzeli su stanicu 26. kolovoza ujutro, ali željezničari su upozorili vojnike koji su čuvali strateški važan tunel. Kad se Herznerov odred približio ulazu u tunel, zatrpani su mitraljeskom vatrom i morali su se povući. Bližilo se 5 sati ujutro. Prema planovima koje je Herzner slijiedio, napad na Poljsku već bi trebao biti u punom tijeku. Stoga je trebalo samo pričekati nadolazeće tenkove. Čekanje se produžilo pa je poručnik konačno nazvao stožer u Slovačkoj. Tada je saznao da se treba povući, jer rata još neće biti. Nijemci su se čak ispričali Poljskoj za incident koji je trebao biti djelo nekog luđaka.
Željeznička stanica u Tarnowu (28. kolovoza 1939.)
Postoje događaji u povijesti ratova koji su iskra koja pali plamen. Za Nijemce je takav izgovor bila provokacija u šleskim Gliwicama, gdje su militanti odjeveni u Poljake napali njemačku radio stanicu, dostavljajući casus belli u Berlin. Na poljskoj strani to je mogao biti napad na željezničku stanicu u Tarnówu, gradu smještenom 50-ak kilometara istočno od Krakova. Razlika je bila u tome što Poljska nije tražila rat s Trećim Reichom, a osim toga to nije bila provokacija koju su pripremile poljske obavještajne službe, već autentičan čin njemačkog terora. Od ostalih njemačkih diverzantnih operacija u Poljskoj, ovaj se razlikovao po razmjeru i broju žrtava. Stoga se napad u Tarnówu lako može smatrati kandidatom za naslov prvog napada Drugoga svjetskog rata. Napravio ga je Anton Guzy, nezaposleni poljski Nijemac kojeg je angažirao Abwehr, a čiji je zadatak bio sijati teror u Poljskoj. Tog 28. kolovoza ujutro, Guzy je stigao u Krakov, gdje se u jednom restoranu susreo s njemačkim agentom Karlom Neumannom. Od agenta je dobio kartu za vlak za Tarnów i dva kovčega s tempiranim bombama. Guzy mora da nije imao sreće jer je propustio vlak i na kraju taksijem otišao u Tarnów. Tamo je dao bombe u prostoriju za prtljagu, gdje su one i eksplodirale nekoliko minuta nakon jedanaest sati navečer. Pri eksploziji se srušila trećina zgrade, dok je smrtno stradalo između 14 i 30 ljudi. Žrtava je moglo biti i puno više, obzirom da je Tarnów bio važno željezničko čvorište, a prugama se tih dana prevozilo puno netom mobiliziranih poljskih vojnika. Anton Guzy je uhićen nedugo nakon napada, priznao je krivnju i zajedno s još nekoliko zarobljenih diverzanata je strijeljan nekoliko dana kasnije.
Pucanje granice (noć s 31. kolovoza na 1. rujna 1939.)
Spremne više od tjedan dana za početak invazije na Poljsku, njemačke trupe nisu mogle dočekati napad. Mnoge njemačke oružane snage (Wehrmacht) i snage njemačkog ratnog zrakoplovstva (Luftwaffe) počele su granatirati Poljsku prije 4:48 ujutro, vremena kojeg je očito Hitler odredio za početku operacije invazije na Poljsku Fall Weiss. Već u 1 sat ujutro počeo je napad na postaju poljske granične straže u mjestu Jeziorki kod grada Piłe u današnjoj sjeverozapadnoj Poljskoj. Prve topničke granate pale su na selo Zelgniewo, što je bio signal za juriš na karaulu u mjestu Jeziorki. Oko 1.40 sati tamo je poginuo desetnik Piotr Konieczka, postavši prvi poljski vojnik koji je poginuo u njemačkoj invaziji na Poljsku. Deset minuta kasnije, na drugom kraju Poljske, šleska granična straža izvijestila je da su velike njemačke snage prešle češko-poljsku granicu u blizini mjesta Rybnik. Također, u 3 sata ujutro, Nijemci su napali poljsku pješačku bojnu stacioniranu u blizini Chojnica u sjeverozapadnoj Polsjkoj, a u 4 sata ujutro, dok je većina posade Westerplatte još spavala, Wehrmacht je zauzeo selo Byszki na rijeci Gwda, smješteno par kilometara južno od već spomenute Piłe.
Stanica u Szymankowu (1. rujna 1939., 4:15 sati)
Od 4 sata ujutro popis prvih žrtava nacističke agresije počeo je brzo rasti. U Malborku, na granici između Njemačke i Slobodnog grada Gdanjska, Nijemci zauzimaju poljsku parnu lokomotivu, uzimaju uniforme poljskim željezničarima te putuju vlakom natovarenim vojnicima Wehrmachta prema 20 kilometara udaljenom Tczewu, gdje se nalaze strateški važni željeznički mostovi preko rijeke Visle. Njemački oklopni vlak kreće odmah iza zaplijenjenog poljskog vlaka, ali cijela ekspedicija zaustavlja se na stanici u Szymankówu oko 4:25. Poljski željezničari uspijevaju u posljednji trenutak poslati oklopni vlak na sporedni kolosijek i upozoriti vojsku koja upravlja tada graničnim mostom. Vlak koji prevozi Wehrmacht stiže do mostobrana, ali čelična granična vrata su zatvorena. Nijemci su pokušali napasti, ali jaka mitraljeska vatra onemogućila je juriš na prijelaz. Desetak minuta prije početka napada na Westerplatte, Luftwaffe počinju bombardirati područje oko mosta, u nadi da će neutralizirati eksploziv koji su postavili branitelji. Nakon dva sata teških borbi, poljski poručnik Norbert Juchtman iz 8. saperske bojne počinje dizati u zrak mostove. Izvješće o porazu diverzantske operacije i miniranju mostova stiže u Hitlerovo sjedište. Nijemci su u odmazdi ubili 21 željezničara i poljska carinika, koji su ih spriječili da zauzmu mostove. Nisu bile pošteđeme niti sestre upravitelja postaje u Szymankówu i trudna supruga jednog od željezničara, a ubijen je i vlasnik restorana na željezničkoj stanici.
Zračni napad na Wieluń (1. rujna 1939., 4:40 sati)
Što je bliže službenom vremenu početka invazije na Poljsku (4:48), a koje je odredio Berlin, to je svaka minuta važnija. Osam minuta prije početka granatiranja Westerplattea s njemačkog broda „Schleswig-Holstein”, Luftwaffe izvode svoj prvi veliki zračni napad u Drugom svjetskom ratu. Njemački bombarderi su gotovo sravnili sa zemljom strateški nevažno mjesto Wieluń, smješteno u središnjoj Poljskoj. Prema različitim procjenama, prilikom ovog napada je poginulo od 1.000 pa do preko 2.000 ljudi. Ljudi. Ovaj napad se također karakterizira kao prvi ratni zločin Luftwaffea. No, to nije bio i prvi napad Luftwaffea na Poljsku tog dana. Već 10 minuta ranije, velikopoljski vojvoda trebao je izvijestiti Varšavu o zračnom napadu na Ostrów Wielkopolski smješten u Velikoj Poljskoj. Podsjetimo da su Luftwaffe u isto vrijeme bombardirale i Tczew. Uz Szymankowo, Wieluń je najozbiljniji rival Westerplatteu.
Westerplatte (1. Rujna 1939., 4:48 sati)
Kao povod za izbijanje Drugog svjetskog rata Njemačka je iskoristila spor s Poljskom oko Gdanjska i obalnoga pojasa. Pošto je poljska vlada odbila Hitlerov zahtjev za ustupanje spornih područja Trećemu Reichu, na što je ovaj i računao, nacistički je režim lažirao napad manje poljske postrojbe (njemački vojnici preobučeni u poljske odore) na svoju pograničnu postaju te, pod izgovorom zaštite granica, iskoristio taj incident kao izliku za napad na Poljsku.
Skraćena verzija priče o Westerplatteu započinje dana 25. kolovoza 1939. godine, kada njemački školski vojni brod „Schleswig-Holstein” stiže u Gdanjsk, a pod izlikom havarije. Pod palubom broda krila se njemačka jurišna četa. Bitka je započela 1. rujna 1939. godine u 4:48, kada su njemačke mornaričke snage u suradnji s policijom Slobodnog grada Danziga koji je od 1933. godine bio pod nacističkom vlasti, napale poljsko vojno skladište na poluotoku Westerplatte. Poljske vojne snage pružale su otpor punih sedam dana.
Obrana Westerplattea služila je kao izvor inspiracije u daljnjim operacijama poljskih oružanih snaga protiv daleko nadmoćnije vojne sile nacističke Njemačke te se i dan danas smatra simbolom otpora.
Njemačka interpretacija početka Drugog svjetskog rata
Adolf Hitler je u govoru održanom u njemačkom parlamentu Reichstagu 1. rujna 1939. u 10:00 rekao da je Njemačka u ratu s Poljskom od 5:45 ujutro: „Večeras je Poljska, prvi put na našem teritoriju, naredila svojim redovnim vojnicima da pucaju na nas. Od 5:45 ujutro na njih se odgovara hicima, i od tada na svaku bombu odgovaramo bombom.” Do danas nije razjašnjeno zašto je Hitler rekao da je rat započeo u 5:45, ali jedna od realnih hipoteza navodi da je njemačka propaganda najvjerojatnije iskoristila grešku spikera Poljskog radija, koji je oko 6:30 ujutro poslao u eter poruku da njemački napad na Poljsku traje od 5:40 ujutro. Povezujući se s ovom netočnom informacijom, njemačka propaganda je uvidjela mogućnost da okrivi Poljake za početak rata – Hitler u govoru navodi da su Poljaci napali Reich, ali od 5:45 odgovaramo vatrom.
Također, ostao je zabilježen Hitlerov govor održan na sastanku zapovjednika uoči potpisivanja pakta Molotov-Ribbentrop 23. kolovoza 1939.:
„Uništenje Poljske je naš prvi zadatak. Cilj ne smije biti doći do neke označene crte, već uništiti živu silu. Čak i kad bi izbio rat na Zapadu, uništenje Poljske mora biti naš prvi zadatak. Odluka mora biti hitna zbog sezone. U propagandne svrhe navest ću neki razlog za izbijanje rata. Nema veze hoće li to biti vjerodostojno ili ne. Nitko ne pita pobjednika je li rekao istinu ili nije. U pitanjima vezanim za početak i vođenje rata, odlučujući faktor nije zakon, već pobjeda. Budite nemilosrdni, budite okrutni.”
Što je na kraju istina?
Službeno, bitka za Westerplatte bila je prva bitka Drugog svjetskog rata u Europi te ujedno i prva bitka Njemačke invazije na Poljsku. Ipak, vrijedi dodati da neki povjesničari smatraju da Drugi svjetski rat nije počeo 1. rujna, već 3. rujna. Tada su Francuska i Engleska objavile rat Njemačkoj, u skladu sa savezničkim sporazumom. S druge strane, aneksije Čehoslovačkei Austrije dogodile su se još 1938. No, činjenica stoji da je općenito sukob Trećeg Reicha s Poljskom pretvorio ovaj rat u novi globalni rat, koji je izbio svega 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata. Vođen je na tri kontinenta i dva oceana, a u njemu su sudjelovale gotovo sve države koje su tada postojale. U Drugom svjetskom ratu sudjelovala je čak 61 od ukupno 67 svjetskih država, a sam rat vodio se na teritoriju čak 40 država. Od približno 110 milijuna sudionika rata, oko 55 milijuna ih je poginulo, a 35 milijuna bilo je ranjeno.
Preporučujemo pogledati 5-minutnu animaciju Drugog svjetskog rata, a koju je izradila NIKMON produkcija za potrebe izložbe „’45.“ u Hrvatskom povijesnom muzeju 2016. godine:
Ukoliko vas zanima tema Drugog svjetskog rata, preporučujemo članak Dan(i) sjećanja na sve žrtve Drugog svjetskog rata, objavljen na portalu ABC Geografija.
