Uran i Friedrich William Herschel

Uran je otkriven potpuno slučajno

geografske teme svemir i Zemlja

Friedrich William Herschel, Englez njemačkog porijekla, skladatelj i astronom amater, opazio je Uran 13. ožujka 1781. godine, tijekom rutinskog istraživanja zvijezda. Bio je to prvi novi planet pronađen od antičkog vremena.

Herschel je Uran otkrio potpuno slučajno kada je teleskopom istraživao zvijezde koje se ne mogu vidjeti golim okom. Tada je primijetio vrlo slab objekt – tek jedva iznad granice za gledanje okom – koji se pomicao ispred nepokretnih zvijezda. Uočeni pokret je označavao da nam je taj objekt puno bliži od zvijezda. William Herschel je isprva mislio da je pronašao kometu, a tek kasnije je shvatio da se radi o novoj planeti u orbiti oko Sunca – prvom planetu otkrivenom od davnina.

Predložio je Kraljevskom astronomskom društvu da se taj objekt nazove Georgium Sidus („Jurjeva zvijezda”), po Georgeu III., tadašnjem britanskom kralju. Ali astronomi izvan Britanije nisu bili zadovoljni tom idejom pa su na prijedlog astronoma Johanna Elerta Bodea, odlučili slijediti konvenciju imenovanja planeta drevnim bogovima. Nazvali su ga Uranom po drevnom bogu neba i jednom od najranijih bogova u grčkoj mitologii.

Kralj George III. bio je zadovoljan, bez obzira na odabrano ime novog planeta. Herschela je nagradio viteškim redom te imenovao na mjesto dvorskog astronoma. Novo zvanje i financije koje su išle s njim omogućili su Herschelu da napusti svakodnevni posao skladatelja i usredotoči se na promatranje neba. Kralj je financirao i novi teleskop sa centralnim zrcalom promjera 120 centimetara i dužine 12 metara – bio je to najveći teleskop na svijetu slijedećih 50 godina. Teleskop je postavljen u gradiću Slough, 30-ak kilometara zapadno od Londona. Zanimljiva je anegdota da je sam kralj posjetio gradilište teleskopa zajedno s nadbiskup Canterburyja. Neposredno prije nego što su ušli u cijev teleskopa, kralj je rekao biskupu: „Dođite, dragi moj biskupe. Pokazat ću vam put u nebo!”.

Friedrich William Herschel je osim Urana otkrio i nekoliko prirodnih satelita oko drugih planeta plinskih divova te sastavio katalog od 2.500 nebeskih tijela koji je i danas u upotrebi.

Danas znamo puno više o Uranu. Najbliže smo prišli Uranu 1986. godine, kada je pokraj planeta, prošla svemirska letjelica Voyager 2. Prolazivši na udaljenosti od 81.500 kilometara, Voyager 2 je snimio te poslao na Zemlju tisuće fotografija i opsežnu količinu ostalih podataka o planetu, kao što su njegovi prirodni sateliti, prstenovi, podatci o atmosferi i magnetskom okruženju koje okružuje Uran. Debeli sloj plina prekriva sedmi planet od Sunca. Uran je najhladniji planet Sunčevog sustava, a temperature dosižu -224°C. Uranu su potrebne 84 Zemljine godine da okruži Sunce.

Dok na Zemlju Sunčeva svjetlost stiže za 8 minuta i 20 sekundi, da stigne do Urana svjetlosti je potrebno 2 sata i 40 minuta. Putovanje do Urana moglo bi nam se jako isplatiti. Naime, znanstvenici su otkrili da Uranova teška atmosfera može sabijati eksplozivni plin metan u drago kamenje. Iz oblaka u dubinama Uranove atmosfere možda pada kiša dijamanata? 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.