Nikola Kopernik - O nebeskim tijelima

Nikola Kopernik – čovjek koji je zaustavio Sunce i pokrenuo Zemlju

geografske teme svemir i Zemlja

Dana 19. veljače 1473. godine, u gradu Torunju u Poljskoj, rodio se Nikola Kopernik (Mikołaj Kopernik). Bio je astronom, kanonik, pravnik, matematičar, liječnik i ekonomist. Svijetu je najpoznatiji po djelu „O gibanju nebeskih tijela” (“De Revolutionibus Orbium Coelestium”), u kojem je opisao heliocentričnu viziju svemira – viziju u kojoj Zemlja više nije u središtu svemira, nego Sunce, dok se Zemlja i ostali planeti okreću oko njega idealnim kružnim stazama. Nikola Kopernik je također utvrdio trostruko gibanje Zemlje: rotaciju oko svoje osi, oko Sunca i precesiju Zemljine osi. Sve to je napravio baveći se astronomijom iz hobija. Kopernik se u vremenu u kojem je živio, 15. st., nije mogao osloniti na poznavanje gravitacije, nego samo na principe matematike i fizike tog vremena. Unatoč tome, došao je do revolucionarnih zaključaka.

Model svemira koji je predložio ovaj poljski znanstvenik nije bio u potpunosti točan, ali je stvorio solidne temelje za buduće znanstvenike. Kopernikove koncepte i zapažanja 1600. godine je ispravio Johannes Kepler, utvrdivši da se svemirska tijela ne gibaju po zamišljenim idealnim kružnim stazama. Nešto kasnije u svojim Dijalozima 1632. godine, Galileo Galilei je podupro Kopernikovu tezu da Zemlja nije središte svemira, ali je dodao da to nije niti Sunce – kako je tvrdio Kopernik. Osim za astronome, Kopernikova revolucionarna zapažanja bila su poticaj otkrićima mnogih drugih znanstvenika izvan astronomije, npr. otkrićima Isaaca Newtona.

Spomenik Nikoli Koperniku u rodnom Torunju
Spomenik Nikoli Koperniku u rodnom Torunju

Svoje djelo Kopernik je napisao desetak godina prije smrti, ali dao ga je tiskati ležeći na samrtnoj postelji, vjerojatno kako bi izbjegao inkviziciju. Samu knjigu posvetio je tadašnjem papi, Pavlu III. Unatoč tome, djelo ispočetka nije polučilo veliki uspjeh: knjiga se slabo prodavala jer je u njoj bilo previše matematike i dosadnih tablica. Također, djelo ispočetka nije pretjerano zanimalo katoličku crkvu. Kopernikovo djelo „O gibanju nebeskih tijela” čak se ispočetka korisitilo na nekim katoličkim sveučilištima.

Ipak, 1616. godine, 76 godina nakon objavljivanja, Crkva zabranjuje taj rad Nikole Kopernika, jer proturječi Bibliji. Kako to uobičajeno biva, sa zabranom dolazi i veliki uspjeh. Katolički svijet mogao je legalno čitati „O gibanju nebeskih tijela” tek nakon što je prošlo još 206 godina (1822. godine). U međuvremenu, 1633. godine, brojni su iskoristili Kopernikova saznanja i pogurali znanost dalje. Najpoznatiji među njima je Galileo Galilei, kojeg je Crkva 90 godina nakon Kopernikove smrti osudila zbog „jake sumnje u herezu”, a poradi zagovaranja Kopernikove teorije heliocentrizma. Nakon jednog dana zatvora, Galileo je ostatak života proveo u kućnom pritvoru.

Prva stranica Kopernikovog djela "O gibanju nebeskih tijela" ("De Revolutionibus Orbium Coelestium") - lijevo, i Kopernikov heliocentrični sustav kakav je prikazan u tom djelu - desno
Prva stranica Kopernikovog djela “O gibanju nebeskih tijela” (“De Revolutionibus Orbium Coelestium”) – lijevo, i Kopernikov heliocentrični sustav kakav je prikazan u tom djelu – desno

Rukopis najvažnijeg Kopernikovog djela je sačuvan i čuva se u Jagelonskoj sveučilišnoj knjižnici u Krakovu (Poljska). Svoju raspravu je Kopernik podijelio u 6 knjiga, koje ukupno sadrže 213 stranica.

Nikola Kopernik, “čovjek koji je zaustavio Sunce i pokrenuo Zemlju”, umro je 24. svibnja 1543. godine, u svojoj sedamdesetoj godini. Pokopan je u katedrali u Fromborku na sjeveru Poljske. Međutim, sve do 2005. godine točno mjesto njegovog ukopa nije bilo poznato, a te godine ga je utvrdio arheolog Jerzy Gassowski, što je kasnije potvrđeno i identifikacijom. Godine 2010., Kopernik je ponovno pokopan u istoj katedrali, ali uz zasluženu svečanost i na poznatom mjestu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.