Kršćani vjeruju da je Isus Krist na Veliki petak bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge. Stoga je Veliki petak jedini dan u godini kada se u crkvama ne slave mise. Oltari su bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira svučenu odjeću s Isusa, tj. njegovu ogoljenost. Ujedno, to je znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Oko 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, vjernici se okupljaju u crkvama kako bi pobožno molili Križni put. Vazmeno trodnevlje započinje dan prije – na Veliki četvrtak, a kulminira u nedjelju Uskrsom – najvažnijim kršćanskim blagdanom, temeljem kršćanstva.
Religije, kao organizirani sustavi vjerovanja i bogoslužja, postoje još od prvobitnih ljudskih zajednica. Posljedice su čovjekovog shvaćanja da se mnoge stvari u prirodi događaju i bez njegove volje te da on na te pojave ne može utjecati, niti ih kontrolirati. Tu pripadaju primjerice suše, poplave, munje, gromovi i slično. Čovjek je saznao o postojanju viših sila, te su u njegovom umu nastali prvi oblici „bogova” koji su simbolizirali jedinstvene moći koje vladaju čovjekovim postojanjem. Čovjek je nastojao ove više sile umilostiviti molitvama i žrtvovanjem.
Do danas većina zemaljskog stanovništva vjeruje da je nekakva nadnaravna sila utjecala na stvaranje svijeta, te da ona ima bar donekle utjecaj i na život pojedinaca. Svaka religija podrazumijeva više ili manje jednostavno učenje koje se odnosi na svrhu i podrijetlo svega postojećeg.
Većina svjetskih religija zapravo nisu svjetske religije. Velika većina pristaša mnogih religija okupljena je na relativno malom geografskom području. Osim kršćanstva. Prema analizi podataka istraživačke organizacije Pew Research Center, kršćani su najrasprostranjeniji u usporedbi s ostalim glavnim vjerskim skupinama. Otprilike jednak broj svjetskih kršćana živi u Europi (26%), Latinskoj Americi i Karibima (24%) i subsaharskoj Africi (24%). Oko polovica kršćanske populacije nastanjuje svega 11 država, ali one se nalaze na gotovo svim kontinentima. U Europi to su Njemačka, Italija i Rusija, u Sjevernoj Americi SAD i Meksiko, u Južnoj Americi Brazil, u Africi Kongo i Etiopija, te u Aziji Kina i Filipini.
Nakon kršćana koji čine oko 32% svjetske populacije (oko 2,5 milijarde stanovnika Zemlje), slijede vjerske skupine muslimana (23%), hindusa (15%) i budista (7%). Kršćani su većina u 157 zemalja svijeta, dok muslimani čine većinu u 49. Samo je nekoliko zemalja s većinom hindusa ili budista. Među kršćanima, najveći je broj katolika na svijetu (oko 50% svih kršćana), a slijede ih vjernici skupljeni oko različitih protestantskih zajednica (33%) i pravoslavci (16%).
izvor: Statista.com & Independent koristeći podatke Pew Research Centra
Kršćanstvo je nastalo u prvom stoljeću naše ere u Palestini u okviru židovske zajednice. U drugoj polovici tog stoljeća osamostaljuje se kao posebna religija i širi po gradovima Rimskog carstva, osobito zaslugom apostola Pavla i njegovih apostolskih putovanja. Nastavak širenja kršćanstvo zahvaljuje političkom opredjeljenju rimskih careva nakon Milanskoga edikta iz 313. godine, kada se proširilo cijelim Sredozemljem, prerastajući u glavnu religiju Europe. Uspostavljanje europskih kolonija po cijelom svijetu rezultiralo je i širenjem glavne europske religije. Tako se kršćanstvo od kraja 15. stoljeća počelo širiti novim europskim posjedima u Africi, Sjevernoj i Južnoj Americi, Aziji, Australiji i Oceaniji.
Danas, najveći broj kršćana živi u Latinskoj Americi (Brazilu i Meksiku). Paradoksalno, u državama koje danas obuhvaćaju područje gdje je kršćanstvo nastalo (Izrael i Palestina), kršćani su raspršena manjina okružena starosjedilačkom židovskom zajednicom i kasnijom, ali vrlo brojnom, muslimanskom zajednicom.
Mnogi se pitaju koja je budućnost kršćanstva i općenito svih religija u modernom svijetu. Već dugo se predviđa da će religija u suvremenom svijetu prestati biti relevantna. Sva nedavna istraživanja pokazuju da se pad religioznosti među stanovnicima Zemlje događa zapanjujuće brzo. Više ljudi nego ikad prije deklariraju se kao agnostici, ateisti ili na bilo koji drugi nereligiozan način (trenutno oko 1,2 milijarde ljudi).
Nereligiozni su druga najveća vjerska skupina u Sjevernoj Americi i u većini država Europe. U Sjedinjenim Državama čine gotovo četvrtinu stanovništva, pretekavši katolike, glavne protestantske grupe i sve grupe nekršćanskih vjera. Francuska će uskoro imati većinsko sekularno stanovništvo, kao i Nizozemska te Novi Zeland. Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija uskoro će izgubiti kršćansku većinu. Religija brzo postaje manje važna nego što je ikad bila. Europljani su općenito manje religiozni od stanovnika drugih dijelova svijeta. No, na Starom kontinentu postoje ponekad znatne razlike u razinama vjerskog opredjeljenja, čemu svjedoči i analiza Pew Research Centra provedena 2018. godine u 34 europske zemlje.
izvor: istraživanja Pew Research Centra između 2008. i 2017. godine
Ipak, Zemlja u cjelini će zasigurno još neko vrijeme biti vrlo religiozna. Promjene u broju vjerskih sljedbenika uglavnom se svode na stope plodnosti. Očekuje se da će kršćanstvo, trenutno dominantna religija na cijeloj zapadnoj hemisferi, ostati najpopularnijom svjetskom religijom. U mnogim dijelovima svijeta, osobito u subsaharskoj Africi, religioznost raste izrazito brzo, a tako raste i broj stanovnika u ovoj velikoj demografskoj regiji svijeta. Ako se nastave trenutni trendovi, do 2050. godine, četiri od deset kršćana živjet će u subsaharskoj Africi. Prognoze su da će kršćanstvo smanjiti u Americi i da će ono pasti s trenutnih tri četvrtine, na dvije trećine ukupnog stanovništva do 2050. godine. Očekuje se da će se druga najpopularnija svjetska religija – islam, trenutno najrasprostranjenija na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, proširiti Europom i ostatkom svijeta te u konačnici globalno imati jednak broj sljedbenika kao i kršćanstvo do 2050. godine. Očekuje se da će u Europi 2050. godine živjeti oko 10% muslimana.
Prema popisu stanovništva RH iz 2011. godine, 86,28 % stanovništva su katolici, 4,44 % su pravoslavci, 1,47 % su muslimani, 0,34 % su protestanti. Nereligioznim ili ateistima izjasnilo se 3,81 % stanovništva, 0,76 % su agnostici i skeptici, a 2,17 % se nije izjasnilo. Prema tom popisu, najveći postotak katolika u Hrvatskoj živi u tri županije sjeverozapadne Hrvatske: u Krapinsko-zagorskoj (96,7%), Varaždinskoj (94,08%) i Međimurskoj županiji (94,07%). S druge strane spektra su Istarska županija (75,1% katolika), Primorsko-goranska (78,1%) i Vukovarsko-srijemska županija (79,1%).
izvor: Popis stanovništva RH 2011.
Zanimljivo je da su Hrvatska i Poljska dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja.
