Kada čujemo pojam trgovinski deficit, često nam se čini kao da se radi o nečemu izrazito lošem – kao da neka zemlja “gubi” ili je u nepovoljnom položaju. Ovo mišljenje još je izraženije u novije vrijeme, a povezano sa shvaćanjem deficita nove američke administracije s predsjednikom Donaldom Trumpom na čelu. No, stvari su u stvarnosti malo složenije i – puno manje dramatične. U ovom članku objasnit ćemo što je trgovinski deficit, kako se mjeri, što znače povezani pojmovi poput trgovinskog suficita i bilansa, i zašto deficit nije nešto što bi nas trebalo odmah zabrinuti.
Treba razumjeti da trgovinski deficit nije nužno znak slabosti – on je često odraz strukture gospodarstva, razine potrošnje ili investicijskih tokova. Umjesto da se koristi kao povod za političke mjere poput carina, treba ga razumjeti kao jednu od brojnih komponenti globalne ekonomije. A najvažnije u tome je razumjeti da razmjena dobara i usluga nije natjecanje u kojem netko “gubi”. Ponekad je najbolji rezultat upravo kada obje strane dobiju ono što im najviše treba.
Trgovinski deficit kroz primjer iz svakodnevice
Zamislite da ste vlasnik male pekare. Radite najbolje croissante u gradu, ali nemate vremena oprati izloge i održavati dvorište. Svakog mjeseca angažirate lokalnog čistača koji obavi taj posao. On, pak, ne kupuje vaše pecivo – jednostavno zato jer mu je preskupo ili više voli domaći kruh.
Dakle, vi plaćate njemu, a on vama ne.
To znači da ste – u trgovinskom deficitu s njim.
Je li to loše? Ne. Vi ste zadovoljni jer dobivate uslugu koja vam treba, a on jer zarađuje. Nitko nije oštećen.
Sad zamislite da se pojavi treća osoba i kaže: “To nije pošteno! On od tebe ništa ne kupuje – moraš mu naplatiti više sljedeći put!” To zvuči apsurdno, zar ne? Pa ipak, upravo se takva logika koristi kada se trgovinski deficit koristi kao argument za uvođenje carina.
Službena definicija trgovinskog deficita
U ekonomiji, trgovinski deficit označava situaciju kada neka zemlja više uvozi nego što izvozi u određenom vremenskom razdoblju. To je dio šireg pojma zvanog trgovinski bilans (ili bilanca robne razmjene), koji se računa ovako:
trgovinski bilans = vrijednost izvoza – vrijednost uvoza
Ako je rezultat negativan imamo trgovinski deficit
Ako je pozitivan imamo trgovinski suficit
Je li deficit loš, a suficit dobar?
Ne nužno. Deficit može značiti da zemlja:
- ima jaču potrošnju, jer stanovnici troše više na strane proizvode;
- uvozi ono što nije isplativo proizvoditi doma (npr. naftu, elektroniku);
- privlači strane investicije koje pokrivaju taj deficit.
S druge strane, suficit može biti posljedica jakog izvoza, ali i niske domaće potrošnje, što nije uvijek znak zdravog gospodarstva.
Zemlje poput SAD-a godinama imaju trgovinski deficit, dok npr. Njemačka ili Kina često ostvaruju suficit. To su različiti modeli ekonomije – i nijedan nije sam po sebi “pravi” ili “pogrešan”.
Zašto nije pametno carine temeljiti na deficitu
Nedavno smo svjedočili prijedlogu uvođenja „recipročnih carina“ koje se temelje na trgovinskom deficitu – Bijela kuća je izračunala carine tako da je deficit podijelila s ukupnim uvozom iz određene zemlje. No taj pristup zanemaruje sve druge važne čimbenike: stvarne carinske stope, konkurentnost, strukturu gospodarstva…
Dakle, Bijela kuća nije koristila stvarne carinske podatke koje pružaju Svjetska trgovinska organizacija (WTO) ili službene baze podataka, već je odlučila izračunati takozvane “recipročne carine” po toj vrlo jednostavnoj, ali diskutabilnoj formuli:
trgovinski deficit SAD-a s određenom zemljom ÷ vrijednost američkog uvoza iz te zemlje
Što to znači u praksi? Evo primjera:
Zamislimo da SAD godišnje uveze robu iz Zemlje X u vrijednosti od 100 milijardi dolara, a u istu zemlju izveze robu vrijednu 60 milijardi dolara. To znači da je američki trgovinski deficit s tom zemljom 40 milijardi dolara.
izračun: 40 mlrd ÷ 100 mlrd = 0,4 ili 40%
Dakle, iako stvarna carina koju ta zemlja naplaćuje SAD-u može biti, recimo, samo 3%, Bijela kuća je zaključila da bi „recipročna carina” trebala biti čak 40%, jer postoji trgovinski deficit. Ova metoda nema veze s realnim carinskim politikama, već se oslanja na financijsku razliku u razmjeni dobara – što je više pokazatelj razlika u potrošnji i proizvodnji nego u tarifama ili trgovinskim preprekama.
Zanimljivo je da su korisnici na društvenim mrežama ubrzo shvatili kako je formula konstruirana, a kasnije se pokazalo da su i AI alati poput ChatGPT-a, Geminija i Claudea dali isti izračun kada su bili upitani: “Kako bi se mogao izračunati recipročni tarifni odgovor temeljen na trgovinskom deficitu?” To dodatno sugerira da je metoda možda proizašla iz jednostavne AI-generirane logike, ali nikako iz stvarne trgovinske prakse.
To je kao da kažete: “Ja trošim više kod tebe nego ti kod mene – dakle te moram kazniti.” Ali možda je to upravo ono što oboma odgovara? Trgovina nije natjecanje, već razmjena u kojoj svi mogu profitirati.
Povezani pojmovi – ukratko:
- trgovinski bilans – razlika između izvoza i uvoza;
- deficit – negativan bilans (više uvoza nego izvoza);
- suficit – pozitivan bilans (više izvoza nego uvoza);
- bilanca plaćanja – širi pojam koji uključuje trgovinski bilans, ali i tokove kapitala, usluga i doznaka.
