Dana 2. travnja bivši američki predsjednik Donald Trump najavio je tzv. “recipročne carine” – novu trgovinsku politiku koja uvodi osnovnu carinu od 10% na robu iz brojnih zemalja (na snazi od 5. travnja), dok će za druge zemlje vrijediti znatno više stope od 9. travnja.
Cilj: “izjednačiti” trgovinske odnose tako da SAD naplaćuje onoliko koliko – prema Bijeloj kući – druge zemlje navodno već naplaćuju američkim proizvođačima. No, službeni WTO podaci pokazuju prilično drugačiju sliku.
Usporedimo tri stope po svakoj zemlji:
1️⃣ Stvarna prosječna carina prema WTO-u
2️⃣ Procjena Bijele kuće koliko te zemlje naplaćuju carina SAD-u
3️⃣ Nova američka carina prema toj zemlji
Pregled:
🇻🇳 Vijetnam: WTO: 5,1% | Bijela kuća: 90% | SAD uvodi: 46%
🇨🇳 Kina: WTO: 3,0% | Bijela kuća: 67% | SAD uvodi: 34%
🇹🇼 Tajvan: WTO: 1,7% | Bijela kuća: 64% | SAD uvodi: 32%
🇮🇩 Indonezija: WTO: 5,3% | Bijela kuća: 64% | SAD uvodi: 32%
🇨🇭 Švicarska: WTO: 1,7% | Bijela kuća: 61% | SAD uvodi: 31%
🇿🇦 Južna Afrika: WTO: ~5% | Bijela kuća: 60% | SAD uvodi: 30%
🇮🇳 Indija: WTO: 12% | Bijela kuća: 52% | SAD uvodi: 26%
🇰🇷 Južna Koreja: WTO: 13,5% | Bijela kuća: 50% | SAD uvodi: 25%
🇯🇵 Japan: WTO: 1,9% | Bijela kuća: 46% | SAD uvodi: 24%
🇪🇺 Europska unija: WTO: 2,7% | Bijela kuća: 39% | SAD uvodi: 20%
🇮🇱 Izrael: WTO: ~1% | Bijela kuća: 33% | SAD uvodi: 17%
🇬🇧 Ujedinjeno Kraljevstvo: WTO: 3,3% | Bijela kuća: 10% | SAD uvodi: 10%
🇧🇷 Brazil: WTO: 6,7% | Bijela kuća: 10% | SAD uvodi: 10%
🇦🇺 Australija: WTO: 2,5% | Bijela kuća: 10% | SAD uvodi: 10%
🇮🇷 Iran: WTO: nema podataka | Bijela kuća: 10% | SAD uvodi: 10%
Zanimljivo je da Bijela kuća nije koristila stvarne carinske podatke koje pružaju Svjetska trgovinska organizacija (WTO) ili službene baze podataka, već je odlučila izračunati takozvane “recipročne carine” prema vrlo jednostavnoj, ali diskutabilnoj formuli:
Trgovinski deficit SAD-a s određenom zemljom ÷ Vrijednost američkog uvoza iz te zemlje
Što to znači u praksi? Evo primjera: Zamislimo da SAD godišnje uveze robu iz Zemlje X u vrijednosti od 100 milijardi dolara, a u istu zemlju izveze robu vrijednu 60 milijardi dolara. To znači da je američki trgovinski deficit s tom zemljom 40 milijardi dolara.
Prema ovoj formuli: 40 mlrd ÷ 100 mlrd = 0,4 ili 40%
Dakle, iako stvarna carina koju ta zemlja naplaćuje SAD-u može biti, recimo, samo 3%, Bijela kuća je zaključila da bi „recipročna carina” trebala biti čak 40%, jer postoji trgovinski deficit.
Ova metoda nema veze s realnim carinskim politikama, već se oslanja na financijsku razliku u razmjeni dobara – što je više pokazatelj razlika u potrošnji i proizvodnji nego u tarifama ili trgovinskim preprekama.
Zanimljivo je da su korisnici na društvenim mrežama ubrzo shvatili kako je formula konstruirana, a kasnije se pokazalo da su i AI alati poput ChatGPT-a, Geminija i Claudea dali isti izračun kada su bili upitani: “Kako bi se mogao izračunati recipročni tarifni odgovor temeljen na trgovinskom deficitu?” To dodatno sugerira da je metoda možda proizašla iz jednostavne AI-generirane logike – ali nikako iz stvarne trgovinske prakse.
Na kraju, treba naglasiti i to da su mnogi ključni proizvodi ipak izuzeti iz novih carina – uključujući bakar, energente, farmaceutske proizvode, dijelove automobila i neke rijetke minerale.
