Devet najtoplijih godina na Zemlji: 2023., 2022., 2021., 2020., 2019., 2018., 2017., 2016., 2015.

Podatci Europske službe za klimatske promjene Copernicus objavljeni početkom siječnja 2024. godine pokazuju da je godina iza nas zamijenila 2016. godinu kao najtoplija ikad izmjerenu godinu otkad se vrše mjerenja temeperature na Zemlji (od sredine 19. stoljeća). Nakon 2023. godine, najtoplije su bile 2016., 2020., 2019. i 2017. Dodatno, devet proteklih godina je ujedno i devet najtoplijih zabilježenih godina na Zemlji! Sve to govori o jasnom trendu zatopljenja planeta na kojem živimo.

Svijet

Analize pokazuju da je prosječna globalna godišnja temperatura 2022. godine bila za 0,6°C iznad referentnog razdoblja 1991.-2020., što je približno 1,48°C više od razdoblja 1850.-1900., koje se obično u diskusijama o klimatskim promjenama koristi kao razdoblje ili referentni period tzv. “predindustrijskog doba”. Time je 2023. i deveta godina zaredom s temperaturama višim od 1°C od one u predindustrijsko vrijeme. Svaki mjesec od lipnja do prosinca 2023. godine bio je topliji od odgovarajućeg mjeseca bilo koje prethodne godine! Štoviše, u 2023. godini je prvi put od kada se mjeri temperatura svaki dan u godini premašio 1°C iznad predindustrijske razine 1850-1900 za taj konkretni dan. Blizu 50% dana bilo je više od 1,5°C toplije od razine 1850-1900, a temperatura za dva dana u studenom je prvi put bila više od 2°C toplija od tog relevantnog razdoblja. Jednom rječju: strašno.

Porast globalne površinske temperature zraka (ºC) u odnosu na predindustrijsko referentno razdoblje (prosjek 1850.-1900.). Prikazani su 5-godišnji prosjeci od 1850. (lijevo) i kao godišnji prosjeci od 1967. (desno)
izvor: C3S/ECMWF

Anomalije mjesečne globalne površinske temperature zraka između 1940. i 2023. godine, u odnosu na prosjek referentnog razdoblja 1991. – 2020. Debelom crvenom linijom su označene prosječne mjesečne temperature izmjerene 2023. godine. Ostale godine su prikazane tankim linijama i zasjenjene prema desetljeću, od plave (1940-e) do ciglasto crvene (2020-e).
izvor: ERA5, C3S/ECMWF

Anomalija prizemne temperature zraka za 2023. u odnosu na prosjek referentnog razdoblja 1991.–2020.
izvor: ERA5, C3S/ECMWF

Izvješće Europske službe za klimatske promjene Copernicus sugerira da bi 2024. godina mogla biti još toplija od 2023., s razumnom vjerojatnošću da će kalendarska godina završiti s prosječnom temperaturom višom od 1,5°C iznad predindustrijske razine.

Europa

S 1,02°C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020., 2023. godina je bila druga najtoplija godina u Europi, svega 0,17°C hladnija od 2020. – najtoplije ikad zabilježene godine u Europi. Tijekom 2023. godine su temperature u Europi bile iznad prosjeka čak 11 mjeseci! Od kada mjere temperaturu, klimatolozi nisu zabilježili topliji rujan u Europi, a europska zima (prosinac 2022. – veljača 2023.) bila je druga najtoplija zabilježena zima ikad. Ljeto je sa zabilježenih 0,83°C iznad prosjeka također bilo iznad prosjeka, ali “tek” peto najtoplije. Svjedočili smo obilnim oborinama koje su od proljeća nadalje izazvale značajne poplave diljem kontinenta, ali i ljetnim toplinskim valovima koji su višestruko oborili sve dnevne temperaturne prosjeke i izazvale sušnije uvjete od prosjeka.

Mjesečne anomalije prizemne temperature zraka u Europi 2023. godine u odnosu na odgovarajuće prosjeke za referentno razdoblje 1991.-2020
izvor: ERA5, C3S/ECMWF

Sezonske anomalije u oborinama za Europu 2023. godine, u odnosu na odgovarajuće sezonske prosjeke za referentno razdoblje 1991.-2020 – anomalije su izražene kao postotak sezonskih prosjeka za 1991.-2020. (za borealnu zimu 2022.-2023. te proljeće, ljeto i jesen 2023.).
izvor: ERA5, C3S/ECMWF

Hrvatska

Državni hidrometeorološki zavod je u svom priopćenju pak objavio kako se odstupanja srednje temperature zraka u 2023. godini u Hrvatskoj, a u odnosu na normalu (1991. – 2020.), nalaze u rasponu od 0,7°C (Makarska) do 2,0°C (Bilogora), ali i da je temperatura zraka na svim mjernim postajama bila viša od višegodišnjeg prosjeka.

Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike u Hrvatskoj u 2023. godini opisane su sljedećim kategorijama: vrlo toplo (dio središnje Hrvatske, okolica Parga i Zavižana, veći dio srednje i južne Dalmacije) i ekstremno toplo (istočna i dijelovi središnje Hrvatske, gorska Hrvatska, sjeverno Hrvatsko primorje, sjeverna Dalmacija, otoci Vis, Korčula i Lastovo).

Što se oborina tiče, količine oborine se u 2023. godini u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze u rasponu od 73 % višegodišnjeg prosjeka u Dubrovniku (818,1 mm) do 140 % u Zagrebu (1220,2 mm). Analiza odstupanja količina oborine za godinu 2023. izraženih u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su količine oborine na većini analiziranih postaja bile više od višegodišnjeg prosjeka.

U priopćenju su oborinske prilike opisane sljedećim kategorijama:

sušno (otok Vis i dubrovačko područje);
normalno (krajnji istok Hrvatske, dio gorske Hrvatske, Istra, kvarnerski otoci, dio srednje i južne Dalmacije);
kišno (dijelovi istočne, središnje i gorske Hrvatske, sjeverna Dalmacija);
vrlo kišno (sjeverni dio središnje Hrvatske, sjeverni dio gorske Hrvatske i šire riječko područje);
ekstremno kišno (Zagreb i Rijeka).

—

Većina klimatologa se slaže da su uzrok sve češćim, dugotrajnijim i razornijim ekstremnim vremenskim uvjetima, pa i sve češćoj nestabilnosti u polarnim zračnim sustavima, klimatske promjene, tj. globalno zatopljenje. Ipak, u znanstvenoj zajednici još uvijek traje rasprava jesu li i koliko te promjene uzrokovane djelovanjem čovjeka.

Ukoliko niste čitali, preporučujemo članake Globalno zatopljenje. i Suša je veći problem, nego mislimo.