Danas je Svjetski dan recikliranja, dan kada smo pozvani da pružimo punu podršku recikliranju i rješavanju problema oko zbrinjavanja otpada. Ukoliko zaista želimo preuzeti odgovornost za naš okoliš, moramo biti svjesni da u slučaju otpada, samo pravilno odlaganje donosi rezultate. S druge strane, moramo biti svjesni da se ne može sve reciklirati pa moramo razmišljati i o tome što kupujemo i kako takve predmete koristimo.
Čovjek je oduvijek stvarao otpad – neke dokaze o tome ostavio nam je i pračovjek. Kada je u Parizu postavljena prva kanta za otpad na svijetu 1883. godine, a njezina upotreba postala obavezna, nitko nije mogao niti slutiti kakve ćemo imati globalne izazove povezane s otpadom svega stotinjak godina kasnije. U današnjem dobu potrošnje, stvaramo sve više otpada, a jedan njegov dio je izuzetno štetan: baterije, neke vrste plastike, tube od ljepila, kante od farbi, ulje od automobila, toneri od printera – da navedemo samo neke od njih.
Najveći proizvođači otpada na svijetu su Amerikanci – svaki proizvede oko 750 kilograma otpada tijekom godine. Podatci Europske unije tvrde da u prosjeku svatko od nas proizvede više od 400 kilograma otpada godišnje.
Većina tog otpada završi na odlagalištima kao neupotrebljivo smeće. Naime, još uvijek čak 80% stvari upotrijebljavamo samo jednom, a zatim bacamo. Sve smo svjesniji da si više ne možemo priuštiti način života koji se temelji na uvjerenju kako su sirovine jeftine i neiscrpne, te navici da proizvode koristimo samo jednom, a zatim ih bacimo. U Hrvatskoj se reciklira i kompostira tek 16% otpada za razliku od europskog prosjeka koji je 43%. Najveći postotak recikliranja i kompostiranja imaju Njemačka (64%), Slovenija (62%), Austrija (59%) i Belgija (55%). Iako veliki, ovi postotci predstavljaju poraz, obzirom da je otprilike 80% otpada moguće reciklirati.
U čast prvog Dana planeta Zemlje 22. travnja 1970. godine, smišljen je prepoznatljivi simbol trokuta povezanog strelicama koje su usmjerena jedna na drugu – simbol koji predstavlja da se predmet na kojem se simbol nalazi može reciklirati (ili da je izrađen od recikliranih materijala). Na žalost, ne postoji nadzor nad korištenjem toga simbola, pa se on često zloupotrebljava na ambalaži koja nije pogodna za recikliranje, što potrošače dovodi u zabludu. Dvadesetak godina kasnije (krajem 1980.-ih), industrija plastike je uvela unutar znaka za recikliranje brojeve od 1 do 7. Podatni do recikliranja su predmeti označeni brojevima 1 i 2 (označavaju tvrdu plastiku). Brojevi od 3 do 7 uključuju mekanu plastiku, uglavnom nepogodnu za recikliranje.
Što i zašto trebamo reciklirati?
„Recikliranje” papira započinje u kućanstvu ili uredu: svaki list papira ima dvije stranice, zato ne zaboravimo iskoristiti i onu drugu stranicu prije papir odložimo za recikliranje. Tvornički se papir može reciklirati oko šest puta, dok se potpuno ne raspadne. Tijekom procesa reciklaže, stari papir se usitnjava i mješa s vodom. Kada se više od njega ne mogu proizvesti listovi papira za pisanje, proizvodi se toaletni papir. Važnost recikliranja papira proizlazi iz nekoliko razloga. Jedan je taj što proizvodnja recikliranog papira iziskuje neznatnu sječu šuma, u odnosu od one pri proizvodnji novog papira, a koja iznosi prosječnu sječu od čak 24 stabla za proizvodnju jedne tone novog papira. Drugi razlog je smanjena potrošnja vode. Za proizvodnju jedne tone novog papira potrebno je oko 200.000 litara vode. Za proizvodnju iste količine recikliranog papira potrebno je 1.250 puta manje vode (160 litara). Pri tome svemu potrošnja energije pri proizvodnji recikliranog papira je upola manja – na jednu tonu proizvodnje recikliranog papira troši se 2.400 kWh energije, a za istu količinu novog papira 4.600 kWh. Na kraju, izračuni govore da proizvodnja recikliranog papira smanjuje zagađenje vode za 35% i zagađenje zraka za 74%, od zagađenja uzrokovanog proizvodnjom novog papira. Na žalost, nije sve što izgleda i zove se tako – papir. Odličan primjer su „papirnate čaše” za kavu, dječje rođendane i sl. One se ne mogu reciklirati, obzirom da su izrađene od više nerazdvojivih materijala. Stoga, milijarde jednokratnih šalica za kavu odbačenih svake godine završavaju na odlagalištima otpada. Problem je tanki plastični premaz unutar čaše, koji nam koristi jer sprečava curenje, ali ga u tehnološkim procesima reciklaže još uvijek nije moguće odvojiti od papirnate čaše, pa se one ne mogu reciklirati niti kao papir, niti kao plastika. Ukoliko želite biti odgovorni po ovom pitanju, koristite vlastitu šalicu za kavu za višekratnu upotrebu.
Staklo je odličan resurs za recikliranje, obzirom da se može reciklirati u beskonačnost. Prikupljeno staklo se pere, razbija na tisuće komadića, mješa s malo pijeska i vapnenca, lijeva do kalupa i stavlja u peć na visoku temperaturu, kako bi postao novi stakleni predmet. Tona starog stakla iskorištenog ponovno zahvaljujući recikliranju ušteđuje oko 700 kg pijeska, 200 kg kalcita, 200 kg sode i 30 tona nafte.
Kako se plastika dobiva od nafte i proizvodimo je izuzetno puno, dok se zalihe nafte konstantno smanjuju, recikliranje plastike može pomoći pri sačuvanju naftnih resursa. Ipak, recikliranjem sveprisutne plastike prvenstveno štitimo naš okoliš. S recikliranjem plastike nadalje imamo najveći problem, obzirom da još nije izumljena tehnologija koja bi bila isplativa – trenutno je jeftinije proizvesti novu plastiku, nego reciklirati onu staru. Dodatno, plastika može biti reciklirana svega jednom do dvaput, obzirom da u procesu reciklaže jako gubi na kvaliteti. Nakon najviše dva ciklusa recikliranja, plastika se spaljuje ili završava u okolišu. Od prikupljene plastike, neka poduzeća proizvode odjeću, vreće za spavanje, igračke, različiti uredski materijal i sl. Na primjer, od 27 plastičnih boca može se napraviti jedna majica od flisa. S druge strane, velika količina plastičnog otpada proizlazi od predmeta napravljenih od tanke i nekvalitetne plastike koju je vrlo teško i jako skupo reciklirati. Iako postoje reciklažna postrojenja koja ispiraju plastični otpad prije obrade, većina ih ne posjeduje tu opciju te je potrebo isprati plastični otpad prije odlaganja. Naime, prljavi otpad može zagaditi veću količinu dobrih materijala za recikliranje. Općepoznato je da odbačene plastične vrećice uveliko štete prirodi i živom svijetu. Manje je poznato da su one noćna mora i reciklažnim pogonima – vrećice od tanke plastike se često zaglave u strojevima te uzrokuju zastoje i kvarove. Rješenje: izbjegavajte korištenje i kupovanje plastičnih vrećica što je više moguće, a one koje imate upotrebljujte višekratno. U konačnici, probajte u potpunosti koristiti vrećice od platna i drugih prirodnih materijala.
Metal je najlakši resurs za reciklažu. Dovoljno je otpad položiti ispod ogromnog magneta i svi metalni predmeti postaju lovinom. Kasnije kreće termička obrada, kojem se tvore prvotne forme od kojih se kasnije tvore nove limenke, limarija automobila, čavli i sl. Od 19.000 limenki moguće je napraviti limariju jednog automobila, dok je 670 istih dovoljno za novi bicikl. Recikliranjem metala štede se rudače kao vrijedni prirodni resursi, a istovremeno se smanjuje i količina otpada na odlagalištima.
Recikliranje tekstila, kao kod papira, počinje u kućanstvu. A u njemu može i završiti. Stara odjeća može se upotrijebiti za izradu krpa za domaćinstvo i slične namjene. Tekstil ima veliki potencijal za ponovnu upotrebu ili recikliranje. Ponovnom upotrebom tekstila štede se energija i voda, te se smanjuje količina pesticida koji se primjenjuju u proizvodnji novih sirovina.
Električni i elektronički otpad čine odbačeni uređaji ovisni o električnoj energiji. Ukoliko pravilno odlažemo ovu vrstu otpada, čuvamo zdravlje i osiguravamo ponovno iskorištavanje plemenitih metala i plastike koji se u njima nalaze. U mobitelima možemo naći plemenite metale kao što su zlato, bakar, srebro i platina – materijale koji se svakako mogu iskoristiti i nakon što uređaj više ne radi. Također, sve baterije su toksične i treba ih odlagati u za to predviđene spremnike. Producenti će znati kako ih iskoristiti dalje, a naša korist je manje zagađenje. Samo jedna mala baterija veličine gumba sadrži oko 1 gram žive. Bačena u okoliš, zbog te žive koja će iscuriti, baterija može onečistiti kvadratni metar zemlje na 50 godina ili 400 litara vode.
Svjetski dan recikliranja i akcija „heroji reciklaže”
Prvi Svjetski dan recikliranja održao se prije tri godine na inicijativu Međunarodnog zavoda za recikliranje (BIR) sa sjedištem u Bruxellesu. Taj je zavod jedino globalno udruženje povezano s recikliranjem, ono zastupa oko 800 tvrtki i 35 povezanih nacionalnih udruženja za recikliranje iz 70 različitih zemalja svijeta. Ovaj dan uveliko podupire i Globalna zaklada za recikliranje (Global Recycling Foundation), čija je misija financiranje obrazovnih programa i programa osvješćivanja te inovacijskih inicijativa koje su usmjerene na razvoj recikliranja. Zajednički cilj je poticanje važnosti recikliranja u suvremenom svijetu te promjene razmišljanja o otpadu koji bismo svi trebali početi smatrati resursom.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana recikliranja je #RecyclingHeroes („heroji reciklaže”). Nakana je istaknuti „obične” ljude, mjesta i aktivnosti koji ukazuju na važnu ulogu reciklaže u doprinosu ekološki stabilnom planetu i zelenijoj budućnosti. Kako bi potaknula ljude na nominacije, Globalna zaklada za recikliranje dala je nekoliko primjera: svjetskih vođa, aktivista, mladih aktivista, gradova i tvrtki. Slijedi nekoliko primjera:
- Justin Trudeau (kanadski premijer od 2015. godine) je zagovornik klimatskih pitanja. U Kanadi je uveo porez na ugljik – porez koji se primjenjuje na fosilna goriva na temelju količine ugljičnog dioksida koji se oslobađa prilikom sagorijevanja te vrste goriva. Trudeau se bori protiv plastike za jednokratnu upotrebu, te najavljuje zabranu takvih proizvoda u Kanadi 2021. godine.
- Leonardo DiCaprio, osim što je nagrađivani oskarovac, Leonardo DiCaprio je ekološki aktivist koji je osnovao Zakladu Leonardo DiCaprio, posvećenu dugoročnom zdravlju i dobrobiti svih stanovnika Zemlje. Njegova zaklada podržala je mnoge neprofitne organizacije širom svijeta, od Alžira do Los Angelesa, te pomogla brojnim ljudima da vide priliku i pokupe čak 80% materijala koji je prethodno išao na odlagalište otpada.
- Tada četrnaestogodišnji Aditya Mukarji započeo je 2018. godine kampanju da ljudi prestanu koristiti plastične slamke 2018. U roku od pet mjeseci već je pomogao zamijeniti više od 500.000 plastičnih slamki u restoranima i hotelima u New Delhiju. Nastavlja promovirati alternative plastici i kampanje protiv sječe drveća.
- Ljubljana je prva europska prijestolnica koja se obvezala postići cilj zero-wast („bez otpada”). Prije petnaest godina sav otpad glavnog grada Slovenije završio bi na odlagalištima, ali do 2025. najmanje 75% otpada bit će reciklirano. U gradu se nalazi jedno od najmodernijih postrojenja za biološki otpad koje opslužuje gotovo četvrtinu cijele Slovenije. Postrojenje koristi prirodni plin za proizvodnju vlastite topline i električne energije. Ono prerađuje 95% otpada u materijale koji se mogu reciklirati te kruto gorivo, a svega do 5% završi na odlagalištu.
- Adidas u zadnje vrijeme stvara proizvoda zatvorene petlje, reciklirajući višak proizvoda prije prodaje, onih koji ne zadovoljavaju postavljenim standardima kvalitete. Tvrtka također surađuje s lokalnim uredima za gospodarenje otpadom, te doniranu rabljenu robu određenim organizacijama i onima kojima je ona potrebna. Tvrtka također svoj kružni način razmišljanja promovira u svojim trgovinama pod nazivom Take Back („vrati”).
Više priča o herojima reciklaže (#RecyclingHeroes) pronađite ovdje. Iako je krajnji rok za nominacije istekao 8. ožujka, pitamo vas da razmislite da li biste vi željeli nekoga nominirati?
Dakle, recikliranje je ključni element kružne ekonomije, pomažući u zaštiti naših prirodnih resursa. Svake godine iz resursa koji se mogu reciklirati ušteđujemo više od 700 milijuna tona u emisiji CO2, a predviđa se da će se ona povećati na milijardu tona do 2030.
Više o recikliranju u Europskoj uniji i Hrvatskoj, s tekstovima, infografikama i vidima potražite na internet stranicama Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u članku Što možemo s otpadom?
