planinski lanac

Kaledonska, hercinska i alpska orogeneza

geografske teme geologija i reljef

Orogeneza je proces nastajanja planina do kojeg dovode pritisci prouzročeni vodoravnim pokretom tektonskih ploča.

Orogeneza je primarni mehanizam kojim nastaju planine na kontinentima. Odvija na rubovima konvergentnih ploča kada njihovo pomicanje pritišće rubove, uslijed čega dolazi do strukturne deformacije: stisnuta ploča se „zgužva“ i podiže kako bi formirala jedan ili više planinskih lanaca. Niz geoloških procesa uključenih u ovaj pojednostavljen opis nosi zajednički naziv orogeneza. Orogeneza je, dakle, završna faza sudaranja litosfernih ploča prilikom koje nastaju ulančana gorja.

Subdukcija (podvlačenje) oceanske ploče pod kontinentalnu ploču i formiranje ulačanog gorja
Subdukcija (podvlačenje) oceanske ploče pod kontinentalnu ploču i formiranje ulačanog gorja

Uslijed sudara Laurencije (dio današnje Sjeverne Amerike), Baltike i Avalonije (dio današnje Europe), prije otprilike 490 do 390 milijuna godina (geološki period ordovicija, silura i ranog devona), došlo je do orogeneze koju smo nazvali kaledonskom orogenezom prema latinskom nazivu za Škotsku. Kaledonska orogeneza stvorila je tzv. Stari crveni kontinent, nazvan tako zbog crvenih naslaga pješčenjaka. Gorja nastala kaledonskom orogenezom danas obuhvaćaju područja sjevernih dijelova Britanskog otočja, Skandinavskih planina, Svalbarda, istočnog Grenlanda, dijelova sjeverne središnje Europe i Atlantske Kanade.

Također u geološkoj eri paleozoika, ali tijekom perioda karbona i perma, zbog sudara Starog crvenog kontinenta i Gondvane (kontinent koji je obuhvatio današnje kontinente južne polutke), došlo je do hercinske orogeneze. To se dogodilo prije 390 do prije 310 milijuna godina. U konačnici, rezultat hericinske orogeneze je stvaranje jedinstvenog kontinenta Pangee, okruženog oceanom Panthalassa. Danas gorja nastala hericinskom orogenezom možemo vidjeti u dijelu Velike Britanije, u središnjoj Francuskoj, središnjoj Njemačkoj, u Češkoj, Ukrajini, te u Rusiji (gorje Ural). Hercinska orogeneza dobila je ime po gustoj prašumi koja se prostirala Europom od sjeveroistočne Francuske do Karpata.

Karta geoloških provincija svijeta
Karta geoloških provincija (prostornih cjelina koje imaju zajedničke geološke atribute (narančasta područja = štitovi; ružičasta = platforme; zelena = područja orogeneze; svjetlo plava = kotline; ljubičasta = velike akumulacije magmatskih stijena; žuta = kora; sivo-plava = oceanska kora)
izvor: USGS

Alpska orogeneza započela je prije oko 145 milijuna godina, na prijelazu iz geološkog perioda jure u kredu, i još uvijek traje. Glavne faze alpske orogeneze su se događale tek u paleogenu i eogenu (prije otprilike 66 do 2,6 milijuna godina). Ova posljednja faza izgradnje ulančanog gorja započela je kada su se Afrički kontinent i Indijski potkontinent s juga, sudarili sa Euroazijskom pločom na sjeveru. Alpska orogeneza imala je svoje faze (npr. karpatska orogeneza ili himalajska orogeneza), a njome su nastala tzv. mlada ulančana gorja u alpsko-himelajskom lancu planina.

Mont Blanc, najviši vrh zapadne Europe
Mont Blanc, najviši vrh u Alpama i zapadnoj Europi (4.808 m.n.v.)

Idući sa zapada na istok, to su: Atlas, Rif, Pirineji, Alpe, Apenini, Dinaridi, Pindsko gorje, Karpati, planinski lanac Balkan, Taursko gorje, Kavkaz, Alborz, Zagros, Hindukuš, Pamir, Karakorum i Himalaje. Alpska orogeneza sudjelovala je i u stvaranju nekih manjih planinskih lanaca i gorja. Naravno, ime je dobila po Alpama – gorju usred Europe kojeg je stvorila.

Preporučujemo naše članke:

Superkontinent Gondvana

Tektonika ploča: jučer, danas, sutra

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)