Prema najnovijem izvješću grupacije Credit Suisse o stanju globalnog bogatstva za 2022. godinu, 47,8% globalnog bogatstva kućanstava, što označava vrtoglavih 221,7 bilijuna dolara, kontrolira 1,2% odraslih stanovnika svijeta, t.j. 62,5 milijuna pojedinaca. Prosječno, svaki pojedinac u ovoj grupi kontrolira oko 3,5 milijuna dolara, dok je granica za ovu grupu posjedovanje 1 milijuna dolara.
Oko 627 milijuna ljudi (11,8% odraslog stanovništva) posjeduje 176,5 bilijuna dolara – 38,1% svjetskog bogatstva. U ovu grupu su uvrštene osobe koje posjeduju između sto tisuća i milijun dolara.
Oko 1,8 milijardi ljudi (33,8% odraslog stanovništva) posjeduje 60,4 bilijuna dolara – 13% svjetskog bogatstva. Odrasli u ovoj grupi posjeduju između deset i sto tisuća dolara. Ukoliko ste u jednoj od već navedene tri grupe, pripadate bogatijoj polovici Zemljana.
Odrasle osobe koje posjeduju manje od 10.000 dolara čine najveću grupu – 53,2% svjetske populacije odraslih. Njihovo zajedničko bogatstvo od 5 bilijuna dolara čini svega 1,1% ukupnog globalnog bogatstva.
Grafikon u nastavku prikazuje navedenu ogromnu financijsku nejednakost stanovnika svijeta. Karta dočarava geografsku rasprostranjenost svjetskog bogatstva.
Karta svijeta prikazuje globalnu raspodjelu bogatstva za 2021. godinu. Stanovnici s velikim bogatstvom (iznad 100.000 dolara) su koncentrirani u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi, te djelomično u bogatijim dijelovima istočne Azije uz Tihi ocean te na Bliskom istoku. Kina i Rusija su predstavnice grupe “srednje bogatih” s prosječnim bogatstvom između 25.000 i 100.000 dolara po odraslom stanovniku. U ovoj grupi se također nalaze novije članice Europske unije te važna brzorastuća gospodarstva Latinske Amerike i Bliskog istoka. U grupi država čije se prosječno bogatstvo po odrasloj osobi kreće između 5.000 i 25.000 dolara nalazi se heterogena skupina koja pokriva gusto naseljene zemlje poput Indije, Indonezije, Filipina, Kambodže, Laosa i Vijetnama, veći dio Latinske Amerike i Južnu Afriku. Najsiromašnijom skupinom zemalja, onih s prosječnim bogatstvom odraslih ispod 5.000 dolara, dominiraju zemlje središnje Afrike.
Treba napomenuti i metodologiju koju koristi Credit Suisse. “Bogatstvo kućanstva” je definirano kao vrijednost financijske imovine PLUS imovina mirovinskog fonda (ali ne i prava na državnu imovinu) PLUS stvarna imovina (uglavnom nekretnine) u vlasništvu kućanstva MINUS njihovi dugovi (krediti npr.). Dakle, bilanca koju kućanstvo može sastaviti navodeći stavke koje su u vlasništvu i njihovu neto vrijednost ako se prodaju. Ljudski kapital je potpuno isključen iz izračuna, zajedno s imovinom i dugovima u vlasništvu države (jer oni ne mogu lako biti dodijeljeni pojedincima). Ukratko, ukoliko npr. imate na računu svega 100 dolara, ali ste vlasnik kuće/ stana koji nije u kreditima i na tržištu vrijedi npr. 100.000 dolara i još se nešto skupi na mirovinskom fondu, već se nalazite među najbogatijom trećinom stanovnika svijeta, a na karti pripadate najtamnijoj grupi.
