Svjetski meteorološki dan obilježava se svake godine u znak sjećanja na 23. ožujka 1950. godine, kada je u Ženevi službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Cilj ove organizacije je globalna suradnja na opažanju vremeskih prilika i brzoj razmjeni meteoroloških informacija.
U Hrvatskoj neprekidna meteorološka mjerenja bilježimo na meteorološkoj postaji Zagreb-Grič unazad 160 godina, dok Državni hidreometeorološki zavod (DHMZ) ove godine slavi 75. godišnjicu rada. Toplo prepručujemo niz interesantnih kratkih članaka na temu današnjeg dana na stranicama DHMZ-a ovdje.
Meteorologijom nazivamo znanstveno proučavanje atmosfere koje omogućuje prognozu vremena. Iako pokušaji progniziranja vremenskih uvjeta traju vjerojatno od kada je čovjek prisutan na Zemlji, znanstveni pristup mjerenja uz pomoć instrumenata zamjećujemo tek u 18. stoljeću. Zanimljivo je da su meteorološki instrumenati poput termometra, barometra, hidromtra, mjerača vjetra i kiše, izumljeni već krajem 16. stoljeća. Trebalo je nekoliko desetljeća da počnemo koristiti te instrumente za sustavno promatranja i bilježenje vremena. Uporabom računala i satelita od druge polovice 20. stoljeća, meteorologia je poprimila neke sasvim nove razmjere. Unatoč preciznim mjernim instrumentima, super računalima i vrlo specijaliziranom osoblju, broj varijabli i njihov međusobni odnos koji utječe na buduće stanje vrmena čini i dalje poteškoće pri određivanju apsolutno točne prognozę vremena. Što god mislili o današnjim prognozama vremena, one nikad u prošlosti nisu bile preciznije, niti su uzimale toliko faktora u obzir. Na kraju, moramo se pomiriti s tim – to su samo prognoze.
A meteorologija nam je uistinu korisna u mnogim poljima našeg svakodnevnog života: u poljoprivredi, prometu, građevinarstvu, vojsci, turizmu, pa čak i u proizvodnji energije.
Nekoliko zanimljivih činjenica o meteorologiji:
- riječ meteorologija potječe od grčke riječi meteoron koja se odnosila na sve pojave na nebu;
- Aristotel je napisao prvu knjigu o meteorologiji 340. god. pr. n. e.; u knjizi Meteorologica opisane su i protumačene vremenske pojave – obuhvaćala je sve pojave iznad tla, pa Aristotela mnogi smatraju utemeljiteljem meteorologije;
- Teofrast, još jedan drevni Grk, napisao je knjigu pod nazivom Knjiga znakova – knjigu o predviđanju vremena;
- admiral FitzRoy, kapetan na brodu Charlesa Darwina, izmislio je vremensku prognozu i dao joj naziv – unatoč skepticizmu i ismijavanju javnosti, stvorio je sustave za dobivanje informacija o vremenu za mornare i ribare, a radi njihove sigurnosti: smatra se da se od tog vremena točnost prognoza od 36 sati povećala 6,5 puta;
- prva dnevna vremenska prognoza ikad tiskana pojavila se u London Timesu 1861. godine; prije toga se vjerovalo da je vrijeme nemoguće predvidjeti pa su novine objavljivale samo izvještaje o jučerašnjem vremenu;
- meteorolozi uglavnom proučavaju najniži dio atmosfere kojeg zovemo troposfera; viši slojevi imaju minimalan utjecaj na vremenske uvjete na Zemljinoj površini, tj. utječe samo na vrijeme tijekom ekstremnih vremenskih prilika, poput tornada i uragana;
- meteorološki podaci prikupljaju se na više od 10.000 stacionarnih meteoroloških postaja na planetu; svaka tri sata podaci mjerenja s meteoroloških postaja šalju se telefonom u 13 centara smještenih širom svijeta, odakle se podatci šalju svim zemljama svijeta za izradu vremenskih prognoza;
- meteorolozi, osim u državnim meteorološkim zavodima, mogu raditi u raznim drugim vladinim agencijama, privatnim savjetodavnim i istraživačkim službama, industrijskim i komunalnim poduzećima, radio i televizijskim postajama te u obrazovanju.
