Je li Hrvatska sunčana zemlja?

Uskoro nam ponovno dolazi proljeće, a s njim i sve više sunčanih dana. U meteorologiji i klimatologiji, osunčavanje nekog područja utvrdit ćemo zbrajanjem ukupnog vremena koje je ono bilo izravno obasjano sunčevim zrakama. Ono se mjeri u satima na dan, mjesec ili godinu, i zove se insolacija. Mjerni instrument koji se koristi za mjerenje insolacije je heliograf.

Kolika je insolacija ili osunčavanje, ovisi o nekoliko faktora. Prije svega radi se o astronomskim faktorima – dužini dana. Logično, što je dan duži na nekom području, to je i veća mogućnost za duže sijanje sunca na tom području. Slijedi naoblaka – što je nebo prekrivenije oblacima, insolacija je kraća. Na kraju se ne smije zanemariti utjecaj reljefa – ako se neko mjesto nalazi u dolini, sunce će ga obasjavati samo u onom dijelu dana kada ga ne zasjenjuje okolni viši reljef.

U Europi se trajanje insolacije općenito povećava idući od sjevera prema jugu. Povećano trajanje sunčanog vremena na Sredozemlju posljedica je utjecaja suptropskih anticiklona. U takvim anticiklonama zrak se spušta i zagrijava, pri čemu se smanjuje njegova relativna vlažnost, što rezultira kidanjem naoblake i veće osunčanosti (insolacije).

Tamo gdje vladaju ciklone, prevladava oblačno vrijeme. U Europi područje ciklona, a samim timi visoke naoblake i smanjenje insolacije, je područje sjevernog Atlantskog mora (Island, Irska, Velika Britanija). Dalje na istok, na sličnim geografskim širinama, vrijeme je sunčanije, obzirom da je utjecaj ciklona tamo manji.

Jednostavnim pogledom na kartu insolacije svijeta, teško bismo mogli zaključiti da je Hrvatska jedna od najsunčanijih zemalja. Samo u Europi sunčanije vrijeme od Hrvatske, pa čak i njenih najosunčanijih priobalnih područja, ima Portugal, Španjolska, veći dio Italije, Malta te balkanske zemlje od Crne Gore, preko Kosova, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Grčke i Cipra do Turske. Zanimljivo je najveći dio SAD-a sunčaniji od hrvatskog priobalja.

U Hrvatskoj je trajanje insolacije raznoliko. Osunčavanje je najduže na obalnom području, najviše na srednjem i južnom Jadranu (oko 2.700 sati godišnje), što proizlazi iz gore opisanog utjecaja suptropskih anticiklona na Sredozemlju, kojem ta naša priobalna područja i pripadaju. Najkraće osunčavanje je u Gorskoj Hrvatskoj, gdje nadmorska visina utječe na stvaranje naoblake. Zbog česte magle zimi u panonskoj zavali i peripanonskom pojasu, područja Središnje i Istočne Hrvatske ponekad zimi ne ugledaju sunce 2-3 tjedna.

Za najosunčaniji grad u Hrvatskoj slovi Hvar sa 2.697 sunčanih sati godišnje (u prosjeku 7,4 sunčana sata dnevno). Za usporedbu, u Zagrebu je taj broj oko 1.800 godišnje (4,9 dnevo). Moguća (teorijska) godišnja insolacija, ona kada bi ona ovisila samo o astronomskim faktorima, iznosi od 4.460 sati na jugu do 4.470 sati na sjeveru naše zemlje. Preneseno na spomenute gradove, Hvar je prosječno osunčan 60% vremena tijekom dana, dok je preostalo naoblaka ili utjecaj sjene reljefa. Zagreb je osunčan 40% vremena.

Ukoliko je pogodna, insolacija se često koristi u marketinške svrhe u turizmu. Kao takva ima zadatak uvjeriti potencijalnog turista da će vrijeme biti lijepo, odnosno da je izbor te destinacije isplativ, jer garantira dobro uložen novac.  

Osim za turizam, insolacija je važan faktor prilikom proizvodnje solarne energije. U poslovima povezanim sa solarnom energijom nalazimo ovu mjeru prerađenu na procijenjenu solarnu energiju dostupnu za proizvodnju električne energije na nekom području, a izraženu u kilovatsatima po četvornom metru (kWh/m²).

Na stranicama tvrtke Solargis nalaze se kompleksni podatci povezani uz solarnu energiju i njezin potencijal za gotovo bilo koje mjesto na Zemlji. Razvili su najveću kolekciju besplatnih karata solarnih resursa na svijetu sa ciljem pomoći solarnoj industriji u razvoju solarnih projekata. Nadamo se da će pomoći utažiti i vašu znatiželju za ovom vrstom informacija.

U nastavku nudimo nekoliko karata osunčanja svijeta, Europe i Hrvatske, a za više informacija posjetite izravno gore navedenu stranicu.