Kako bi upozorio na globalnu obrazovnu krizu, UNICEF je prošle srijede pred sjedištem UN-a u New Yorku postavio instalaciju „Učionica pandemije”. Svaki stol predstavlja milijun djece čije su škole gotovo u cijelosti zatvorene već godinu dana. Stolova je 168, koliko je i praznih stolica te praznih ruksaka…
Prošetavši instalacijom, glavni tajnik UN-a António Guterres, nazvao je zapanjujućim broj učenika koji propuštaju dragocjeno obrazovanje „tragedijom za njih same, za njihove zemlje i za budućnost čovječanstva”.
UNICEF-ova poruka svjetskim čelnicima je jasna: ne smiju se štedjeti napori da se sve škole što prije ponovo otvore. Istraživanje ukazuje da su tijekom protekle godine škole uglavnom bile zatvorene u 14 zemalja svijeta. Većina tih zemalja (9) smještena je u regiji Latinske Amerike i Kariba, gdje situacija pogađa gotovo 100 milijuna učenika.
Uz spomenutih 168 milijuna učenika svijeta čije su škole (bile) gotovo u cijelosti zatvorene, treba dodati oko 214 milijuna učenika (svaki sedmi učenik na svijetu) koji su propustili više od tri četvrtine redovne nastave protekle godine, te preko 888 milijuna učenika širom svijeta koji su se suočavali s drugim poremećajima u svom obrazovanju zbog potpunih i djelomičnih zatvaranja škola uslijed pandemije koronavirusa. Brojevi ukazuju da je probleme s nastavom u protekloj godini imalo oko 85% školaraca svijeta.
Koliko dana su sve škole za sve učenike i sve razrede u pojedinim zemljama svijeta bile u otvorene unazad godinu dana pogledajte na karti svijeta koju smo izradili zahvaljujući podatcima UNICEF-a.
U Europi, najviše dana sve škole u zemlji protekle godine bile su otvorene u Bjelorusiji (159), Švicarskoj (152), na Islandu (150) u Norveškoj (149) i Hrvatskoj (130). Dok Rumunjska nije organizirala nastavu za sve učenike svih razreda istovremeno niti jedan dan tijekom protekle godine, najmanje dana u europskim školama proveli su učenici u Slovačkoj (28), Češkoj (31), Italiji (35), Bugarskoj (41) i Poljskoj (42).
Usprkos tehnološkom napretku koji je omogućio mnogim školama, nastavnicima i učenicima organizaciju i provođenje nastave na daljinu, zatvaranje škola općenito ima pogubne posljedice za učenje i dobrobit djece. Živeći u razvijenoj Europi, nismo u potpusti svjesni posljedica koje uzrokuje zatvaranje škola u manje razvijenim dijelovima svijeta. Brojna djeca nemaju mogućnost učenja na daljinu. Dodatno, škole su mjesto interakcije s vršnjacima, traženje podrške, socijalizacije, često jedini pristup zdravstvenim službama i mjesto hranjivog toplog obroka. Najugroženijoj djeci svijeta prijeti rizik da se više nikad ne vrate u učionicu. U nekim dijelovima svijeta bivaju prisiljena na dječji rad, pa čak i dječji brak – „običaje” od kojih ih je upravo redovno obrazovanje štitilo.
Na današnji dan prije godinu dana, 11. ožujka 2020. godine, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je galopirajuću epidemiju koronavirusa (COVID-19) pandemijom, prvom pandemijom nakon pandemije svinjske gripe 2009. godine.
