U vrijeme vladavine turskog sultana Sulejmana I. Veličanstvenog (1521-1566.g.), Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo je pretrpjelo najveće poraze u svojoj povijesti i izgubilo brojne gradove i pokrajine. Već iste godine po dolasku na vlast, Sulejman Veličanstveni zauzima dobro utvrđeni Beograd (tada ugarski grad), za koji se smatralo da je zlatni ključ Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva. Sam odlazi u daljnja osvajanja Ugarske, a svojim snagama iz Bosne daje zapovjed da prodru još dublje u hrvatsku pokrajinu Dalmaciju. U tom su trenutku pod turskom upravom već bili Imotski i Vrgorac (pali još koncem 15. st.), te Sinj (od 1513. g.), važni gradovi i područja u dalmatinskom zaleđu. Sulejmanovu nezaustavljivu vojsku, koja je krenula prema Dalmaciji, predvodio je bosanski sandžak-beg, Gazi Husrev-beg.
Sandžak je turski naziv za provinciju Otomanskog Carstva, a beg je turska plemićka titula ravna onoj europskog baruna ili grofa, pa bi bosanski sandžak-beg bio, u slobodnom prijevodu, visoki plemić koji upravlja provincijom Bosnom. Gazi Husrev-beg je bio unuk prijašnjeg turskog sultana Bajazida II. Sulejman ga je izuzetno cijenio, a ponajviše zato što je važio kao vrsni vojni strateg. Pod naletom Gazi Husrev-begove vojske ubrzo padaju Skradin, Drniš i Knin, a potom i druga mjesta i utvrde, najviše ona na području hrvatske regije Like. Osim uspjeha na bojnom polju Gazi Husrev-beg je imao veliki utjecaj na razvoj Bosne, a posebno grada Sarajeva. Objekti koje je podigao prije 500 godina su mjesta i objekti koje turisti u Sarajevu danas najčešće posjećuju. Podsjetimo se nekih: Begova džamija, Careva džamija, sahat-kula (toranj sa satom), Gazi Husrev-begova biblioteka, medresa (visoka škola)… Zbog svega navedenog smatra ga se najznačajnijim namjesnikom osmanlijske Bosne.
U rano proljeće 1530. godine, Gazi Husrev-beg je dao u zadaću svom vojskovođi, izvjesnom Ahmed-paši (tur. paša – vojni zapovjednik), da osvoji Poljica. To je kraj istočno od Splita, koji se proteže od Žrnovnice do Omiša. Naziv Poljica potječe od brojnih polja koja su smještena oko planine Mosor. Poljica su oduvijek bila slobodarski kraj, koji je svoju samupravu imao još od 13. st. (Poljička Republika) i svoje stare pisane zakone (Poljički statut iz 14. st.). Ahmed-paša je provalio na ovo područje s oko 10.000 vojnika i utaborio se u selu Gata, gdje je čekao da se sukobi s vojskom Poljičke republike. Danas je Gata administracijski naselje u sastavu grada Omiša, a selo se nalazi ispod Mosora, na padinama koje gledaju prema središtu Omiša. Točna lokacija turskog tabora bijaše zaselak Podgrac u Gatima.
Prema legendi, Ahmed-paša je poslao svoje sluge da u poljičkim selima otmu mlade, lijepe djevojke i dovedu ih u logor za zabavu njemu i njegovima agama (aga – viši vojni zapovjednik). Jedna od djevojaka bila je Mila Gojsalić, tada dvadesetogodišnjakinja, iz sela Kostanja. Vjerojatno se ljepotom i stasom isticala, kada je paša baš nju izabrao i odveo u svoj čador šator, gdje ju je nasilno obljubio. Narodna predaja kaže da se mučenica cijelu noć domišljala kako će se osvetiti svom silovatelju. Kada je konačno „veliki ljubavnik”, onako pijan, zaspao pred zoru, Mila se neopaženo iskrala iz šatora. Izlazeći, istrgla je zapaljenu baklju, s njom utrčala u skladište baruta i digla ga u zrak. Herojski je poginula na licu mjesta, ali je uspjela sa sobom u smrt povesti svog silovatelja i više turskih aga i vojnika. Herojski čin poljičke Ivane Orleanske je doveo do pomutnje u turskim redovima, pa kad ih ujutro još Poljičani napadoše, pobjegoše glavom bez obzira prema Imotskom.
O Mili Gojsalić ne postoje pisani dokumenti iz tog vremena, ali legenda o njenom junačkom djelu pokoljenima se prenosi s koljena na koljeno u Poljicama, u Dalmaciji i, općenito, u Hrvatskoj. Njezino je junaštvo opjevano u više starih narodnih pjesama, o njoj je pisao August Šenoa, najutjecajniji hrvatski pisac 19. st., njoj u slavu operu je skladao Jakov Gotovac, a njezina skulptura je djelo Ivana Meštrovića, hrvatskog kipara koji je široj publici poznat kao autor skulpura Indijanci postavljenih u Chicagu (The Bowman and The Spearman – Strijelac i Kopljanik). Meštrovićevu brončanu skulpturu heroine Mile Gojsalić možemo vidjeti na vidikovcu iznad kanjona rijeke Cetine, kod Gata iznad Omiša. Ovaj je vidikovac, po mnogima jedan od najljepših u Dalmaciji, s kojeg puca pogled na kanjon Cetine, Omiš, Brački kanal i otok Brač, omiljeno je mjesto fotografa i turista zbog ljepote prizora.
U selu Kostanje, u zaseoku Gojsalići još postoji kuća u kojoj je, najvjerojatnije, živjela Mila Gojsalić. Kuću je uredila udruga Poljička junakinja Mila Gojsalić, a u kući, koja je uređena za posjetitelje, čuvaju se zapisi i dokumenti iz 16. st. Svake se godine sredinom mjeseca srpnja u Kostanju priređuje višednevna kulturna manifestacija Dani Mile Gojsalić. Manifestaciju posjećuje na više tisuća posjetitelja iz zemlje i inozemstva, a program je šarolik. Izdvajamo glazbeno-scenske izvedbe kojima se čuva uspomena na narodnu heroinu Milu, nastupe ponajboljih dalmatinskih klapa i tradicionalnu Večer poljičkog soparnika.
A soparnik je, kao što znate, staro narodno jelo s blitvom, koje se priprema na okruglim drvenim pločama i peče na kominu (dal. komin – kamin, ognjište). Pripremu soparnika usavršile su Poljičanke, a jelo se danas nalazi na Listi nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Kada dođete ovdje, nemojte propustiti priliku probati gastronomski specijalitet kraja iz kojeg je Mila Gojsalić, poljička Jeanne d’Arc.
Povezano uz ovu temu, preporučujemo pogledati glazbeni spot klape Luše koji je nastao zahvaljlujući tekstu nastalom iz pera pjesnikinje Jasminke Mimice, glazbi i aranžmanu Marka Šimića, scenariju Petre Božulić (članice klape) i režiji Ivana Perića. Naravno, za potpuno ostvarenje ovog spota zaslužan je puno veći broj ljudi i sponzora koji su navedeni u opisu spota (kao i tekst pjesme), a sve na YouTube kanalu Scardone, vodeće diskografske kuće u Hrvatskoj specijalizirane za dalmatinsku klapsku glazbu.
Lokacija vidikovca s Meštrovićevom skulpturom Mile Gojsalić: 21253 Gata (43.461 N, 16.700 E)
Lokacija sela Gosajlići u kojem se nalazi rodna kuća Mile Gojsalić: 21207 Kostanje, zaselak Gojsalići (43.439 N, 16.841 E)
