Zrinska gora je široko brdovito područje u hrvatskoj regiji Baniji/ Banovini. Prostire se između rijeka Kupe, Une, Glinčice i Gline. Osim brojnih malih sela, na njenim je obroncima niklo nekoliko većih naselja i gradova. Jedno od tih naselja je gradić Hrvatska Kostajnica, idealno mjesto za dobar izlet.
Hrvatska Kostajnica se smjestila u podnožju brda Djed, na lijevoj obali rijeke Une, na samoj granici s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Grad je prepoznatljiv po svom skladnom srednjovjekovnom kaštelu, koji mu daje vrlo upečatljivu vizuru i koji je nedvojbeni simbol Kostajnice. Ova se povijesna utvrda imena Zrinski grad (često se naziva i Stari grad Zrinski), nalazi na jednoj prostranoj unskoj adi, ili da budemo precizniji, na mjestu gdje se rječica Unčica ulijeva u Unu. Zrinski grad je otvoren za posjetitelje.
Prema brojnim arheološkim nalazima, prvi poznati narod koji je nastanjivao kostajnički kraj bijaše ilirsko pleme Japodi. Od 4. st. pr. n. e. pridružuju im se Kelti, koji, kao vrsni znalci vješti obradi željeza i metala, otvaraju prve rudnike na Zrinskoj gori. Ova dva naroda pokoravaju Rimljani početkom 1. st., te cijelo područje ulazi u sastav rimske provincije Panonije. Rimljani grade dvije ceste za prijevoz rudače iz rudnika u Zrinskoj gori, prije svega željeza, olova, cinka i srebra. Postojanje cesta potvrđuje nam pet pronađenih rimskih miljokaza. Jedan od tih kamenih stupova, koji pokazuju udaljenost u rimskim miljama do nekog mjesta, pronađen je iznad Hrvatske Kostajnice i danas je izložen ispred mjesne srednje škole. Kraj je u 5. st. bio izložen razornim pustošenjima barbarskih plemena sa sjevera Europe, sve do konačnog pada Rima (476. godine).
Hrvati se ovdje naseljavaju u 7. stoljeću. Po svemu sudeći, oni su bili ti koji podigoše utvrdu na unskoj adi, jer joj dadoše ime Kostajnica. Kostajnici je korijen starohrvatska riječ kostanj, što je naziv za kesten. Ništa nelogično, jer su šume na okolnim brdima iznimno bogate kestenom. Naziv Kostajnica se prvi put spominje u jednom dokumentu iz sredine 13. st., koji govori da se uz obalu Une, kod kaštela Kostajnica, nalazi naselje s trgom. Najpoznatiji srednjovjekovni vlasnik ove utvrde bijaše obitelj Zrinski, jedna od najslavnijih hrvatskih velikaških obitelji.
Kostajnica, kao i cijelo područje Zrinske gore, pada pod Turke sredinom 16. st. Kostajnička utvrda postaje turskoj vojsci važno uporište za daljnje prodore prema zapadu. U varoš se naseljava muslimansko stanovništvo. Domaćem su stanovništvu zabranili kršćanske običaje. Prema legendi, u šumi na brdu koje se nadvilo nad Kostajnicom, skrivao se jedan starac, koji je Kostajnčane, usprkos zabrani, svake godine, u vrijeme došašća (adeventa), darivao poklonima. Narod ga prozva Djed. Turci su čuli za njega, tražili, slali uhode, podmićivali mještane, ali Djeda nisu nikada ulovili. Po odlasku Turaka, dobrom starcu u čast, Kostajnčani brdu dadoše ime Djed. Pod Osmanlijama je Kostajnica bila skoro 130 godina, sve do kraja Velikog bečkog rata, odnosno potpisivanja mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine. Tu godinu, kada je Kostajnica vraćena Hrvatskoj, možemo vidjeti uklesanu na jednom latinskom natpisu iznad ulaza u utvrdu Zrinski grad.
Po oslobođenju od Turaka mjesto se brže razvija, ponajviše zbog svog smještaja na granici Europe s Otomanskim carstvom. Naročiti značaj dobiva početkom 19. st. kada je pokraj same kostajničke utvrde podignut most preko Une. Izgrađen je kao sastavni dio ceste Istambul-Trst (tzv. “pamučni put” – njime se prevozio pamuk koji je Zapadna Europa uvozila iz Turske). Most je sagrađen u vrijeme kratke, ali značajne francuske vladavine (1809-1813. godine). O tom vremenu nam svjedoči originalni obelisk s Napoleonovim inicijalima koji i danas stoji na mostu. Za svoje vladavine Francuzi su obnovili izvor pitke vode Tekija iz turskih vremena, koji se nalazi u samom centru grada. Na kamenom zidu iznad izvora, koji je i danas u funkciji, još se vidi uklesani natpis: “Pij brate, iz Božje milosti dat ti je napitak”. Prema lokalnoj legendi, onaj koji se jednom napije vode na Tekiji, uvijek se u Kostajnicu vraća.
Do brda Djeda, koji je danas zaštićena park šuma i popularno izletište, vodi pješačka staza duga oko 1 kilometar iz centra grada, a može se doći i automobilom okolnom cestom. Uz stazu su, do samog vrha, postavljene klupe za odmor i informativne ploče o bogatoj flori i fauni Park šume Djed. Na vrhu je vidikovac s kojeg puca pogled na grad i dolinu ljepotice Une, te istoimeni restoran Djed, koji nudi specijalitete kostajničke i pounjske kuhinje. Pokraj restorana je uređeno dječje igralište i park.
Ako ste od onih koji uživaju u slanim i slatkim delicijama spravljenih od kestena, posjetite Hrvatsku Kostajnicu u vrijeme Kestenijade, jedne od najvažnijih banijskih manifestacija, koja se tradicionalno održava svake godine drugog vikenda u mjesecu listopadu. Delicije od kestenja možete pronaći na šarenim štandovima u središtu grada, ili u restoranu Djed, kojeg bije glas da spravlja najbolja jela od kestena u Hrvatskoj, a Kostajnčani kažu i šire. Spomenimo samo njihov kesten odrezak i slasticu knedla s kestenom u umaku od čokolade.
Ili dođite u Hrvatsku Kostajnicu ljeti i potražite osvježenje kupanjem na Uni. Možete doći i za vrijeme adventa i na Djedu možda sretnete Djeda. Svakako posjetite kostajnički Zrinski grad. A kad ste već kod utvrde, dakle uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom, možete preći granicu i posjetiti bosanskohercegovački gradić Bosansku Kostajnicu. Ljubitelji bosanskih ćevapa to učine redovito. Nipošto ne zaboravite napiti se vode na Tekija, kako biste se opet vratili u ovaj mirni, pitomi grad.
U blizini je i spomen-obilježje poginulom televizijskom snimatelju Gordanu Ledereru na Brdu Čukur. Više o tome pročitajte u našem članku Spomen obilježje Gordanu Ledereru “Slomljeni pejzaž”.
Lokacija Starog grada Zrinski u Hrvatskoj Kostajnici: 44430 Hrvatska Kostajnica (45.221 N, 16.548 E)
Lokacija restorana Djed na vrhu istoimenog brda: Put za Djed bb, 44430 Hrvatska Kostajnica (45.226 N, 16.548 E)
Lokacija Turističke zajednice grada Hrvatska Kostajnica: Ul. Vladimira Nazora, 44430 Hrvatska Kostajnica (45.228 N, 16.542 E); internet stranica: http://tzg-hrvatska-kostajnica.hr/
