Trenutno se u Zemljinoj orbiti nalazi oko 6.500 satelita. Među njima je i gotovo 2.000 satelita Starlink koje je u posljednje dvije godine u nisku Zemljinu orbitu lansirali poduzeće Elona Muska SpaceX. Svrha Muskovih satelita je omogućiti pristup brzom internetu bilo gdje na Zemlji. Trenutno SpaceX ima dozvolu za slanje ukupno 12.000 satelita, no nedavno su zatražili dozvolu za dodatnih 30.000, što bi značilo nevjerojatnih 42.000 satelita u niskoj orbiti samo tog jednog poduzeća. Međutim, NASA negoduje kada je riječ o ovom najnovijem proširenju.
Iako je svemirski prostor ogroman, problem je u tome što se većina satelita nalazi na sličnim visinskim zonama nad Zemljom u kojima već polako nastaje gužva. Što se više satelita nalazi u orbiti, to je veća vjerojatnost njihovih međusobnih sudara, što predstavlja veliki rizik. Sateliti, koji se nalaze na nekoliko visina između 340 i 1.150 km iznad Zemlje kreću se brzinom od 7-8 km/s.
izvor: Europska svemirska agencija (European Space Agency)
U slučaju sudara dvaju satelita pri takvoj brzini, preostat će samo nekoliko skupina većih i manjih krhotina nad kojima nitko nema kontrolu. Te skupine nazivamo svemirskim otpadom. One će se nastaviti kretati u svojoj izvornoj orbiti koja će se postepeno udaljavati od Zemlje. Svaka od tih krhotina koja putuje velikom brzinom ugrožava druge satelite, svemirske stanice, rakete i astronaute. Za astronauta izvan svemirske letjelice udarac krhotine promjera svega jednog centimetra označava sigurnu smrt. Dakle, radi se o vrlo ozbiljnom problemu.
Upravo zbog toga NASA stručnjaci veliko povećanje broja satelita doživljavaju kao veliku prijetnju svojim aktivnostima u orbiti, programu svemirskih letova s ljudskom posadom, a u konačnici i astronomima koji će sve teže moći primjetiti neke druge svemirske objekte zbog neba popunjenog satelitima.
Važno je napomenuti da SpaceX nije jedino poduzeće koje predstavlja prijetnju. Brojna druga poduzeća širom svijeta imaju u planovima bliske budućnosti realizaciju projekata putem kojih će u Zemljinu orbitu biti lansirano ukupno čak 100.000 satelita do 2030. godine!
Na SpaceX-ov zahtjev američkoj Federalnoj komisiji za komunikacije o povećanju broja satelita s 12.000 na 42.000 reagirala je NASA prigovorima u pisanom obliku. Prigovorima NASA ne nastoji zaustaviti planove Elona Muska, nego osigurati da se povećanje odvija na siguran način. Također tvrde da su izjave SpaceX-a o tome da ne postoji mogućnost da se Starlink sateliti sudare s drugim objektima u potpunosti neutemeljene.
U stvarnosti, već su zabilježene opasne situacije povezane uz Starlinkove satelite u orbiti, unatoč tome što ih je trenutno oko 21 put manje nego što bi ih trebalo biti. Na primjer, Kina je krajem 2021. godine obavijestila SAD o dva odvojena incidenta zbog kojih je Kina morala promptno promijeniti orbitu svoje svemirske stanice Tiangong, kako ne bi došlo do sudara. Lako je zamisliti da će za nekoliko godine ovakve situacije biti vrlo uobičajene, a ukoliko i jedna završi sudarom, bit će to problem kolosalnih razmjera.
Najbolji primjer kakav problem može izazvati sudar u orbiti daje nedavni uspješni ruski test ASAT tehnologije prilikom kojeg su protusatelitskom raketom ciljano uništili jedan od svojih neaktivnih satelita u orbiti. Satelit se pretvorio u skupinu od preko 1.500 krhotina.
Ovog tipa krhotine, koje često nazivamo svemirskim otpadom, predstavljaju prijetnju astronautima već desetljećima. Ipak, tog otpada je relativno malo u odnosu na to koliko bi ga moglo biti u orbiti prepunoj satelita. Ukoliko bi se takvi sudari s vremena na vrijeme događali, čovjek bi izgubio kontrolu nad tim gdje sigurno postaviti satelit ili proletjeti raketom – superbrze krhotine bile bi posvuda.
Trenutno „svemirski otpad“ uglavnom čine ostaci istrošenih raketa ili neaktivni sateliti koji su završili svoje misije te nadalje lebde nad našim glavama. U Općem katalogu umjetnih objekata u svemiru nalazi se više od 58.000 svemirskih objekata od 1958. nadalje, od kojih je oko 23.000 „svemirskog otpada“ veličine veće od loptice za tenis, a koje su ostale u Zemljinoj orbiti. Manji komadi su ispod praga praćenja i oni također predstavljaju problem – jedan od njih je na ljeto 2021. godine oštetio ruku-robot Međunarodne svemirske stanice.
Od lansiranja prvog satelita 1957. godine, lansirano je oko 15.000 satelita. Dvije trećine tih satelita više nije u funkciji i trenutno predstavljaju samo svemirski otpadom koji kruži oko Zemlje, uglavnom na visinama između 2.000 i 36.000 kilometara iznad Zemlje. Većina satelita veličine je košarkaške lopte. Do sada najopsaniji svemirski otpad koji je ikada kružio Zemljom predstavljala je rezervna termalna rukavica koju je 1965. godine tijekom svemirske šetnje izgubio Edward White u niskoj Zemljinoj orbiti. Srećom, ona je izgorjela pri ulasku u Zemljinu atmosferu, ali sprječavala je lansiranje raketa gotovo mjesec dana.
Povećani rizik od sudara izazvan povećanjem gustoće satelita u Zemljinoj orbiti samo je jedan od prigovora koje je NASA uputila Federalnoj komisiji za komunikacije. Slijedeći prigovor odnosi se na smanjenje kvalitete astronomskih promatranja sa Zemlje zbog brojnosti satelita. Ukoliko će Starlink sateliti preletati svako mjesto na Zemlji, neće postojati niti jedno mjesto na našem planetu s kojeg će se moći bez značajnih smetnji promatrati duboki svemir. Računa se da će Starlink sateliti poremetiti oko 80% astronomskih promatranja s ključnih zemaljskih teleskopa. Satelitske pruge pojavit će se u podatcima svakog promatranja u svakom vidnom polju tijekom dugih sesija promatranja. Prigovori se također odnose na nedovoljne manevarske sposobnosti satelita Starlink te planove njihovih lansiranja, koji ne odgovaraju NASA-i.
izvor: NSF’s National Optical-Infrared Astronomy Research Laboratory/CTIO/AURA/DELVE, CC BY 4.0
Pogledajte snimku „vlaka“ Starlink satelita promatranih sa Zemlje:
Tisućljećima su sjajna svjetla raspršena po našoj nebeskoj sferi vodila velike istraživače, prenosila legende i davala uvid u prirodu našeg svemira. Sada imaju konkurenciju: tisuće satelita koji kruže oko svijeta u niskoj orbiti. S jedne strane, ti deseci tisuća novih satelita namijenjeni su da svim ljudima na svijetu, i onima u najzabačenijim kutcima, omogući pristup internetu. S druge, postavlja se pitanje: možemo li dopustiti jednoj privatnoj tvrtki, koja posluje za financijsku dobit, da ugasi cijelo polje znanosti? Do sada nema odgovora na ovo pitanje – čeka se na razumnu reakciju i rješenje problema Odbora za komunikacije.
Pogledajte kratki video Science Magazine-a o tome kako rojevi satelita blokiraju poglede astronoma:
Nedavno je SpaceX potvrdio da se u geomagnetskoj oluji nepovratno oštetilo 40 od 49 satelita Starlink koji su lansirani u Zemljinu orbitu u petak, 4. veljače 2022. godine i zbog oluje nisu mogli stići na željeno mjesto. Stoga su ti sateliti poslani nazad u atmosferu, kako bi tamo sagorjeli. Pogledajte snimku iz Portorika koju je objavilo Društvo astronoma Kariba (Sociedad de Astronomia del Caribe), a koja najvjerojatnije prikazuje raspadanje Starlink satelita u atmosferi (početkom druge minute snimke vidi se najspektakularniji trenutak raspadanja satelita u atmosferi, najvjerojatnije ne jednog nego tri ili više, sa svim svojim krhotinama):
