Artur Gavazzi je bio velikan geografije s naših prostora. Postavio je znanstvene temelje hrvatskoj geografiji, napose fizičkoj, utvrdivši njezin opseg, sadržaj i istraživačke metode.
Gavazzi je završio studij geografije u Zagrebu, a nakon obrane doktorata u Beču, radio je kao srednjoškolski nastavnik u Gospiću, Karlovcu, Sušaku i Zagrebu, u kojem je konačno kao pedesetogodišnjak 1911. započeo sveučilišnu karijeru.
Na poziv Sveučilišta u Ljubljani, 1920. godine postaje prvim profesorom geografije na tom sveučilištu, gdje ostaje sedam godina. Tamo utemeljuje Geografski zavod, opskrbljuje ga knjigama i kartama te oprema posebnim laboratorijem za limnološka i oceanografska istraživanja. Također je u Ljubljani preuredio Zavod za meteorologiju i geodinamiku, znatno povećao i modernizirao broj meteoroloških postaja, te osnovao seizmološku postaju.
Po povratku u Zagreb 1927. godine postaje redovitim profesorom, utemeljuje Zavod za fizičku geografiju, te godinu kasnije pokreće i deset godina uređuje Hrvatski geografski glasnik – do danas najznačajniji znanstveni geografski časopis u Hrvatskoj.
izvor: Katalog Knjižnica grada Zagreba
U znanstvenom radu najviše se bavio hidrografijom, klimatologijom, meteorologijom, oceanografijom, geomorfologijom i morfometrijom. U svome najpoznatijem radu „Die Seen des Karstes” (1904.), podijelio je jezera u kršu na stalna i periodički inundirana. Izradio je i više geografskih karata, a ozbiljno se bavio i jezikoslovljem.
Dosezi Artura Gavazzija bili su prepoznati za njegova života: od 1917. godine bio je redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a mogao se pohvaliti počasnim članstvom u geografskim društavima Berlina, Praga, Helsinkija, Sofije i Beograda.
Suvremenici Artura Gavazzija su ga opsivali kao čovjeka kojeg je tijekom cijelog života pratila nevjerojatna velika radna energija, koja nije znala za granice i nije se obazirala na teškoće. Zbog svog izrazitog hrvatskog stava i domoljublja bio je nepoćudan austrijsko-mađarskom režimu te je zbog toga trpio njegov znanstveni razvoj, a i često je morao mijenjati mjesta svoga službovanja. Artur Gavazzi bio je sposoban i spretan organizator, čovjek koji je imao sposobnost brzog uočavanja i zapažanja da u svakoj pojavi uoči najbitnije elemente i da ih dovede u međusobnu vezu.
Artur Gavazzi ostavio je znanstveno naslijeđe od nekoliko knjiga, skripti, i karta, te više stotina članaka u domaćim i stranim časopisima. Potpuni popis radova Artura Gavazzija možete pronaći u prilogu U spomen dvadesetogodišnjice smrti Artura Gavazzija, kojeg je napisao Branko Pleše za priloge Geografskom glasniku iz 1964. godine (broj 26, str. 243–250., ovdje). Osim knjiga, novim generacijama geografa ostavio je na brigu znanstveni časopis, a za motivaciju životopis geografa koji je uspio, ušavši u znanstveni rad samostalno, nemajući bliskih uzora, modernim pristupom i velikim geografskim srcem.
—
Na naslovnici je detalj karte Artura Gavazzija Mali zemljovid Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1919. godine. Cijela karta dostupna je na stranicama Digitalnih zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ovdje.
