Zemlja u plamenu

Sedam najtoplijih godina na Zemlji: 2021., 2020., 2019., 2018., 2017., 2016., 2015.

geografske teme klima i vode

Početkom ovog tjedna objavljeni podatci Europske službe za klimatske promjene Copernicus pokazuju da je godina iza nas peta najtoplija godina ikad otkad se vrše mjerenja temeperature na Zemlji od sredine 19. stoljeća. Dodano, sedam proteklih godina je ujedno i sedam najtoplijih zabilježenih godina na Zemlji! Sve to govori o jasnom trendu zatopljenja planeta na kojem živimo.

To što 2021. godina nije i najtoplija ikad (najtoplije su izjednačeno bile 2016. i 2020.), to nikako nije razlog za slavlje. Jedan veliki razlog zašto 2021. nije oborila rekorde leži u pojavi La Niñe tijekom ranog dijela prošle godine, koja je snizila površinske temperature u Tihom oceanu. Učinci La Niñe su nadoknađeni višim temperaturama u mnogim dijelovima svijeta između lipnja i listopada, ali nedovoljno da 2021. godinu proglasimo najtoplijom ikad zabilježenom godinom.

Analize pokazuju da je prosječna globalna temperatura prošle godine bila 1,2°C viša nego što je bila prije početka industrijske revolucije.

Temperaturne razlike prosjeka iz 2021. godine s onima tridesotogodišnjeg prosjeka temperatura između 1991. i 2020. 
izvor: Europska služba za klimatske promjene Copernicus

Promatra se trend da više prosječne temperature nisu ujednačene na cijelom planetu. Prošlogodišnje ljeto u Europi je bilo najtoplije ikad zabilježeno. Obilne padaline i poplave uzrokovale su razaranja i smrt u Belgiji, Njemačkoj, Luksemburgu i Nizozemskoj. Vrućina i suhoća postavili su pozornicu za šumske požare koji su poharali Grčku i druga mjesta diljem Mediterana. Zapad Sjeverne Amerike je doživio nevjerovatnu vrućinu, sušu i šumske požare. U lipnju smo čitali o temperaturnim rekordima u kanadskoj pokrajini Britanskoj Kolumbiji – 49,6°C u hladu. Američki znanstvenici su zaključili da bi toplinski val pacifičke obale bio praktički nemoguć u svijetu bez zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem. Na Arktiku, neobično visoke temprature su po prvi put izazvale kišu na inače hladnom vrhu grenlandskog ledenog pokrivača.

S druge strane, za većinu Australije i neke dijelove Antarktika i zapadni Sibir, prosječne godišnje temperature bile su niže od uobičajenih 2021. godine.

Sudeći prema vijestima koje nam zadnjih par dana stižu s južne polutke, 2022. se smiješi kao slijedeća u nizu uzastopnih najtoplijih godina na Zemlji:

Dan 13. siječanj 2022. godine je otišao u povijest – izjednačen je od 1960. godine nedostižni temperaturni rekord u Australiji, a time i na južnoj hemisferi: u Onslowu u zapadnoj Australiji zabilježena je temperatura od visokih 50,7°C! Prognoze su takve da bi vrućine mogle nastaviti pa bi mogao biti postavljen uskoro i novi temperaturni rekord.

Raspodjela temperatura u Australiji 13. siječnja 2022. u 13:50 po lokalnom vremenu u Zapadnoj Australiji
izvor: Meteociel

Na drugoj strani južne hemisfere, 11. siječnja 2022. je Argentinu zahvatio toplinski val prilikom kojeg je temperatura u glavnom gradu Buenos Airesu u 16:00 sati po lokalnom vremenu dosegnula 41,1°C. Srednji maksimum temperature za siječanj je 30,4°C. Za oko 13 milijuna stanovnika koji žive u konurbaciji Buenos Airesa zasigurno ovih dana naziv grada „dobar zrak“ i ne odgovara najbolje. Buenose Aires nije usamljen – istog dana argentinska Córdoba je zabilježila temperaturu od 42,5°C. Trenutne ekstremno visoke temperature u Buenos Airesu predstavljaju veliki problem zdravlju tamošnjih ljudi, ali utječu i na opskrbu energijom i vodom te poljoprivredu, između ostalog.

Raspodjela temperatura u Argentini 11. siječnja 2022. u 16:00 po lokalnom vremenu u Buenos Airesu
izvor: Argentinska nacionalna meteorološka i hidrološka služba – SMN

Ukoliko niste čitali, preporučujemo članake Globalno zatopljenje. i Suša je veći problem, nego mislimo.

Preporučujemo na ovu temu:

Jadransko more

Jadransko more

Jadransko more: naziv, nastanak, budućnost, klima i klimatske promjene, insolacija, temperatura, slanost, prozirnost, boja, gibanje.
Globalno zatopljenje

Globalno zatopljenje

Unutar “stakleničke Zemlje” zadržava se toliko topline da temperatura Zemlje raste brže nego u bilo…

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *