Deset najtoplijih godina na Zemlji: 2024., 2023., 2022., 2021., 2020., 2019., 2018., 2017., 2016., 2015.

Podatci Europske službe za klimatske promjene Copernicus objavljeni početkom siječnja 2025. godine pokazuju da je godina iza nas najtoplija ikad izmjerena godina otkad se vrše mjerenja temeperature na Zemlji (od sredine 19. stoljeća). Prosječnom globalnom temperaturom od 15.10°C, godina 2024. završila je s 0.12°C višom globalnom temperaturom od 2023. godine – dosadašnjim rekorderom.

Također, brojni globalni rekordi su oboreni 2024. godine, uključujući razine stakleničkih plinova, kao i temperature zraka i površine mora, što je pridonijelo ekstremnim događajima poput poplava, toplinskih valova i požara. Nakon 2024. godine, najtoplije su bile 2023., 2016., 2020., 2019. i 2017. Dodatno, deset proteklih godina je ujedno i deset najtoplijih zabilježenih godina na Zemlji! Sve to govori o jasnom trendu zatopljenja planeta na kojem živimo.

Svijet

Analize pokazuju da je prosječna globalna godišnja temperatura 2024. godine bila za 0,72°C iznad referentnog razdoblja 1991.-2020., što je 1,6°C više od razdoblja 1850.-1900., koje se obično u diskusijama o klimatskim promjenama koristi kao razdoblje ili referentni period tzv. “predindustrijskog doba”. Time je 2024. i deseta godina zaredom s temperaturama višim od 1°C od one u predindustrijsko vrijeme, a ujedno i prva u kojoj smo jasno premašili famoznu granicu 1,5°C iznad predindustrijske razine – praga postavljenog Pariškim sporazumom za značajno smanjenje rizika i utjecaja klimatskih promjena. Svaki mjesec od siječnja do lipnja 2024. godine bio je topliji od odgovarajućeg mjeseca bilo koje prethodne godine! Kolovoz 2024. bio je jednako topao kao i kolovoz 2023., dok su ostali mjeseci do kraja godine zabilježili druge najviše ikad izmjerene temperature – više globale temperature tih mjeseci pojedinačno izmjerene su samo prethodne, 2023. godine. Postavljen je još jedan novi rekord: 22. srpnja 2024. godine je izmjerena najviša prosječna dnevna globalna temperatura ikad – 17.16°C.

U 2024. godini, za 11 mjeseci i otprilike 75% dana izmjerene su prosječne globalne temperature zraka više od 1,5°C iznad predindustrijske razine. Od siječnja do travnja te od listopada do prosinca zabilježene su najviše prosječne mjesečne anomalije, u rasponu od 1,58°C do 1,78°C. Mjesečne vrijednosti od svibnja do rujna 2024. godine bile su između 1,48°C i 1,54°C.

Tijekom 2024., kao i u 2023. godine, tropske (20°S–20°N) i sjeverne srednje geografske širine (20°–60°N) su zabilježile rekordne globalne temperaturne anomalije. Godišnje temperature zraka na površini bile su iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020. na većem dijelu svijeta (91%) 2024. godine. Temperature su premašile prosjek za više od 1°C na više od polovice (52%) kopnenih područja. Anomalije temperature zraka iznad oceana uvelike su odražavale anomalije temperatura površine mora. Kao i u 2023. godini, sjeverni dio Kanade doživio je neke od najvećih anomalija, s vrijednostima oko 3°C iznad prosjeka.

Nadalje, analiza Europske službe za klimatske promjene Copernicus za 2024. godine daju dublji uvid u doprinos različitih geografskih regija globalnim temperaturnim anomalijama. U njoj klimatolozi navode da je visoka globalna temperatura 2024. upravo rezultat velikih anomalija i prostranih površina na kojima su se one dogodile, t.j. njihove kombinacije. Za 2023. i 2024. godinu, ti doprinosi su procijenjeni za deset kopnenih i oceanskih regija unutar pet pojaseva širina, pri čemu su prosječne temperaturne anomalije svake regije ponderirane prema površini. Od sredine 2023. do kraja 2024. godine, najveći doprinosi dolazili su iz tropskih oceana i kopnenih područja sjevernih srednjih širina, nakon čega su slijedila tropska kopnena područja te oceani južnih i sjevernih srednjih širina.

Anomalije temperatura iznad tropskih oceana pokazuju značajne varijacije, uglavnom zbog smjene događaja El Niño i La Niña u tropskom Pacifiku. Tijekom 2023. i 2024. godine, utjecaj događaja El Niño na globalne temperature bio je pojačan rekordno visokim temperaturama u tropskom Atlantskom i Indijskom oceanu. Na tropskim i kopnenim područjima sjevernih srednjih širina anomalije temperatura naglo su porasle od sredine 2023. godine, što se podudara s početkom El Niña.

Nasuprot tome, anomalije u oceanskim regijama sjevernih i južnih srednjih širina pokazale su stabilniji porast tijekom posljednja dva desetljeća. U usporedbi s 2016. godinom (trećom najtoplijom godinom, također pod utjecajem snažnog El Niña), značajka temperaturnih anomalija iz razdoblja 2023.–2024. je relativno spor pad nakon vrhunca El Niña krajem 2023. godine.

Europa

S 1,47°C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020., odnosno 2.92°C iznad prosjeka predindustrijskog razdoblja (1850.-1900), 2024. godina je bila najtoplija godina u Europi od kada traju sustavna mjerenja temperature zraka. Prosječna temperatura u Europi za 2024. godinu iznosi 10.69°C, što je za 0,28°C više od prethodne najtoplije europske godine – 2020.

Prosječne temperature europskog proljeća 2024. godine (ožujak–svibanj) i ljeta 2024. godine (lipanj–kolovoz) bile su najviše zabilježene za ta godišnja doba, s odstupanjima od 1,50°C i 1,54°C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020. Proljeće 2024. je bilo za 0,36°C toplije od prethodnog najtoplijeg proljeća zabilježenog 2014. godine, a ljeto 2024. je bilo za 0,20°C toplije od prethodnog najtoplijeg europskog ljeta – onog 2022. godine.

No, sve četiri europska godišnja doba bila su toplija od prosjeka. Europska zima (prosinac 2023. – veljača 2024.) bila je ukupno druga najtoplija zima u povijesti, s odstupanjem od 1,44°C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020., i 1,4°C hladnija od zime 2019./20., koja je bila najtoplija europska zima. Prosječna temperatura za europsku jesen (rujan – studeni) 2024. bila je treća najviša zabilježena, s odstupanjem od 1,25°C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020., i 0,21°C hladnija od ikad zabilježene najtoplije jeseni do sada – one 2020. godine.

Rekordi i ekstremne promjene europskog ljeta 2024. godine

Ovdje vrijedi prikazati i podatke jedne druge analize Europske službe za klimatske promjene Copernicus, a koja pokazuje ključne klimatske uvjete tijekom ljeta 2024. godine u Europi.

Ukoliko se sjećate, temperature su tijekom ljeta 2024. (lipanj–kolovoz) varirale diljem Europe. Sjeverozapad je imao prosječne ili niže temperature, dok su jugoistočna Europa i sjeverna Fenoskandija zabilježile najtoplije ljeto dosad. Toplinski stres, pokazatelj kako različiti termalni uvjeti utječu na ljudsko tijelo, prati se pomoću pokazatelja Universal Thermal Climate Index. U jugoistočnoj Europi lokalno stanovništvo doživjelo je “jaki toplinski stres” 66 dana tijekom ljeta 2024. godine. Ovo je najveći broj dana s jakim toplinskim stresom zabilježen u jugoistočnoj Europi ikad, a podatak je još značajniji kad uzmemo u obzir da prosječan broj takvih dana tijekom ljeta iznosi oko 29.

Prema Samanthi Burgess, zamjenici ravnatelja Copernicus službe za klimatske promjene: “Europa je 2024. doživjela svoje najtoplije ljeto dosad. Ekstremne temperature u regijama poput jugoistočne Europe utječu na dobrobit Europljana, jer stanovnici tog područja doživljavaju više toplinskog stresa nego ikad prije.”

Rekordne temperature površine mora zabilježene su u Sredozemnom moru. Površinske temperature mora u prosjeku za cijeli bazen dosegnule su svoje najviše dnevne vrijednosti, a vrhunac je bio 13. kolovoza 2024. godine kada su dosegle vrtoglavih 28,45°C!

Europa je ljeti 2024. godine također doživjela velike kontraste što se tiče oborina. Dok je većina kontinenta imala ispodprosječan broj kišnih dana, osobito jugoistok, druge regije, uključujući sjeverni dio Ujedinjenog Kraljevstva, Fenoskandiju i baltičke zemlje, imale su do 20 kišnih dana više od prosjeka. Osim toga, 35% europskih rijeka imalo je primjetno ili iznimno niske razine, posebno na jugoistoku, dok je velik dio središnje Europe zabilježio iznimno visoke prosječne protoke rijeka za to doba godine.

Hrvatska

Državni hidrometeorološki zavod je u svom priopćenju pak objavio kako se odstupanja srednje temperature zraka u 2024. godini u Hrvatskoj, a u odnosu na normalu (1991. – 2020.), nalaze u rasponu od 1,3°C (Makarska) do 2,7°C (Bilogora). Prošle godine (2023.) ova odstupanja ticala su se istih mjesta sa sljedećim vrijednostima: 0,7°C i 2,0°C. Također se navodi kako je prema raspodjeli percentila, 2024. godina bila je ekstremno topla u cijeloj Hrvatskoj.

Što se oborina tiče, količine oborine se u 2024. godini u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze u rasponu od 82,9 % (Bilogora 697,8mm) do 124,4 % (Gospić 1731,7mm). Percentili za prošlu, 2023., godinu su po ovom pitanju bili viši: za 73 % od višegodišnjeg prosjeka u Dubrovniku (818,1 mm) do 140 % u Zagrebu (1220,2 mm). U izvješću DHMZ-a se navodi kako je u većini Hrvatske godišnja količina oborine bila je u granicama normale, s tim da su kišne prilike prevladale su na području Gospića i Zagreba, a sušne na području Bilogore i Makarske.

—

Većina klimatologa se slaže da su uzrok sve češćim, dugotrajnijim i razornijim ekstremnim vremenskim uvjetima, pa i sve češćoj nestabilnosti u polarnim zračnim sustavima, klimatske promjene, tj. globalno zatopljenje. Ipak, u znanstvenoj zajednici još uvijek traje rasprava jesu li i koliko te promjene uzrokovane djelovanjem čovjeka.

Ukoliko niste čitali, preporučujemo članake Globalno zatopljenje. i Suša je veći problem, nego mislimo.