Već sama riječ „pizza“ izmami nam veliki osmijeh na lice, zar ne? U brojnim državama svijeta 9. veljače se obilježava kao Svjetski dan pizze. Tog dana najbolje je predložiti najbližima ili društvu odlazak u neku dobru pizzeriju. Možete iznenaditi kolege ili ukućane te naručiti pizzu na posao ili doma. Možete i sami pokušati napraviti pizzu – internet je prepun dobrih recepata. Najvažnije je da pojedete dobru pizzu u dobrom društvu.
U ovom članku vas vodimo kroz povijest pizze – kada i gdje je nastala te kako je izgledala, odnosno kako se proširila cijelim svijetom i postala jedno od najomiljenijih jela milijardi ljudi širom Zemlje. Na kraju dodajemo i niz zanimljivosti vezanih uz pizzu.
Porijeklo same pizze možemo pratiti od Bliskog istoka u antička vremena. Već tamo su ljudi pripremali osnovnu verziju pizze. Grci, Egipćani, Armenci, Izraelci i Babilonci pekli bi kruh okruglog i pljosnatog oblika u svojim krušnim pećima. Grci, Rimljani i Egipćani su kasnije taj kruh prelili maslinovim uljem i začinima (napravili ono što je danas poznato kao focaccia), i tako došli korak bliže pizzi kakvu poznajemo danas. Naziv „pizza“ prvi put je dokumentiran 997. godine u talijanskoj Gaeti, odakle se počeo širiti središnjom i južnom Italijom.
Nakon Kolumbovog povratka iz Novog svijeta, na europsko kopno su stigle i rajčice, zbog kojih je kuhinja Starog svijeta doživjela nalet novih okusa i jela (ali i zbog krumpira, kukuruza i dr.). Te američke rajčice su se između ostalog našle u izvorno grčkom naselju, koje će uskoro biti talijansko, zvano Napulj. Budući da su mnogi Napolitanci bili pripadnici siromašnih radničkih obitelji, bila im je potrebna jeftina i brza hrana. Pizza je postala uobičajena namirnica zbog svoje niske cijene i praktičnosti pripremanja i jedenja, a mogla je sadržavati niz ukusnih nadjeva, uključujući današnje rajčice, sir, ulje, inćune i češnjak (i sve ostalo što bi se našlo u kuhinji). Na taj način su Napolitanci pripravljali pizzu u svojim kućama još od 16. stoljeća, da bi se prva dokumentirana pizzerija na svijetu također pojavila u Napulju – radi se o pizzeriji „Antica Pizzeria Port’Alba“, otvorenoj 1830. godine (djeluje do danas).
Italija je stvorena ujedinjenjem 1861. godine, a 1889. su kralj Umberto I. i kraljica Margherita posjetili Napulj. Prilikom posjeta su željeli iskusiti novu kuhinju (pobjeći od francuske koja im je često servirana na dvoru) te zatražili da probaju pizzu koja je dominirala ulicama Napulja. Kraljevskom paru je pripremljena pizza u bojama Italije: sa zelenim bosiljkom, bijelim mozzarella sirom i crvenim rajčicama – pizza koja je kasnije u čast kraljice Margherite, koja je navodno uživala u pripremljenoj pizzi, nazvana „pizza margherita“.
Prema legendi se vijest o jelu koje se svidjelo popularnom kraljevskom paru vrlo brzo proširila Italijom i pizza je postala pripravljana širom cijele Italije. Ipak, istina je da je pizza u njezinoj domovini, a izvan granica Napulja, ipak ostala relativno nepoznata izvan sve do 1940-ih.
No, to nije bio slučaj u drugim državama, prvenstveno u SAD-u do kojih su stigli emigranti iz Napulja. Oni su, prije svega u New York, ali i u ostale američke gradove u koje su stigli, donijeli i umijeće pripravljanja pizze te otvorili prver pizzerije već 1905. godine (pizzerija G. Lombardi’s na Manhattanu). Pizza, ta brza i ukusna hrana, postala je ubrzo hit duž istočne obale SAD-a, a nije trebalo dugo da se proširi prema unutrašnjosti i poprimi različite oblike, okuse i nadjeve – osobito nakon Drugog svjetskog rata.
Od davna su SAD postale državom u kojoj se pizza najviše konzumira. Sjedinjene Države po konzumaciji pizze slijede Velika Britanija, Njemačka i Norveška, dok je domovina pizze Italija tek na petom mjestu. Prema prodaji pizza, dva najpopularnija lanca pizzerija su Domino’s Pizza (više od 17.000 pizzerija u 90 država svijeta) i Pizza Hut (više od 18.000 pizzerija u preko 100 država svijeta).
Za kraj nekoliko zanimljivosti povezane s pizzom:
u svijetu se svake godine proda više od 5 milijardi pizza;
93% građana SAD-a jedu pizzu najmanje jedan put mjesečno;
Amerikanci u prosjeku pojedu 350 kriški pizze svake sekunde – to je oko 400.000 m² pizze dnevno;
najpopularnije vrijeme za konzumiranje pizze je subota navečer;
otprilike trećina svih narudžbi pizza u SAD-u uključuju feferone;
nema ograničenja u namirnicama koje se stavljaju na pizzu; npr. u Japanu na pizzu stavljaju lignje i majonezu, u Australiji jaje, u Kini male hrenovke, u Indiji tofu (sir od soje), u Brazilu grašak, u Francuskoj krumpir, a jedna od najprodavanijih pizza u Švedskoj je kebab-pizza (u Švedskoj su na jelovniku pizzerija i pizze s bananama začinjenim curry-jem);
dosta popularna „havajska pizza“ (s ananasom), stvorena je u Kanadi, a ne na Havajima (grčki imigrant i vlasnik pizzerije Sam Panopoulos osmislio je tu slatko-slanu mješavinu 1962. godine);
ipak, pizza-majstori u Italiji ne vole havajsku pizzu i vole se šaliti da svaki put kad netko naruči pizzu s ananasom, jedan pizza-majstor negdje na svijetu umre;
kriška pizze sa sirom sadrži između 220 i 370 kalorija;
pizza je na lošem glasu kao nezdrava, ali kada se pravilno/ malo drugačije napravi, može biti nevjerojatan izvor hranjivih tvari (najveće zdravstvene prednosti pizze dolaze od umaka od rajčice – nemojte ga izostaviti; napravite/ naručite pizzu s tanjim tijestom – ako je moguće, izaberite tijesto napravljeno od cjelovitog zrna; umjesto feferona, špeka i kobasica punih nezdravih zasićenih masti i soli, izaberite piletinu na žaru, narezanu šunku ili inćune; umjesto dodatnih umaka dodajte povrće; možete naručiti i pizzu s manje sira ili čak izabrati parmezan za glavni sir; u pizzu ide isključivo maslinovo ulje);
cijena trokuta pizze u New Yorku još od 1960-ih je jednaka cijeni vožnje njujorškom podzemnom željeznicom (tzv. „Princip pizze“);
najskuplja dostava pizze plaćena je ruskoj svemirskoj agenciji 2001. godine – više od milijun dolara, a kako bi dostavila pizzu promjera 15 cm ruskom astronautu Juriju Usačovu na Međunarodnoj svemirskoj postaji;
najveća pizza ima površinu od 1.296,72 m², a napravljena je nedavno u Los Angelesu – 19. siječnja 2023. godine (iako je ušla u Guinnessovu knjigu rekorda, mnogi odbacuju da se radi o najvećoj, jer se radi o pizzi koja je spajana od puno manjih);
i zapamtite: ako naručite jednu pizza promjera 45 centimetara, dobit ćete više pizze nago ako naručite dvije pizze od po 30 centimetara (površina kruga povećava se s kvadratom polumjera i zato, što je veći promjer pizze, to više pizze dobivate po komadu).
