Po njemu je nazvana jedinica za silu, konstruirao je prvi reflektorski teleskop, otkrio da je bijelo svjetlo sastavljeno od boja spektra (duginih boja), odnosno infinitezimalni račun koji obuhvaća diferencijalni i integralni račun. Postavljanjem triju zakona kretanja (zakona inercije, zakon dinamike i zakon akcije i reakcije) uspostavio je osnovu klasične mehanike, dok je općim zakonom gravitacije temeljito promijenio osnovnu strukturu fizike. On je središnja figura znanstvene revolucije 17. stoljeća – njegov rad povezao je radove mnogih slavnih fizičara poput Kopernika, Keplera, Galilea i Descartesa u nove moćne teorije. Njegov genijalni um pridonio je gotovo svim prirodnim, ali i humanističkim granama znanosti. Smatra se najoriginalnijim i najutjecajnijim teoretičarem u povijesti znanosti uopće.
Isaac Newton se rodio na Božić, 25. prosinca 1642. godine u zaselku Woolsthorpe u okrugu Lincolnshire u Engleskoj, dakle na Božić, ali po Julijanskom kalendaru koji se još tada koristio u Engleskoj. Po „modernom“ gregorijanskom kalendaru, na kojeg je do tada prešla već većina Europe, radi se o 4. siječnju. Prošla su gotovo četiri stoljeća od rođenja ovog velikog engleskog fizičara, matematičara i astronoma.
Za Isaaca Newtona vezano je niz zanimljivih činjenica:
👉 rođen je u seljačkoj obitelji kao nedonošče koje je skoro umrlo na porodu;
👉 Newtonov otac je preminuo tri mjeseca prije nego se rodio, a majka se preudala kada je imao tri godine kako bi osnovala novu obitelj; o malom Isaacu skrbila je baka;
👉 još kao školarac je pokazao vještinu u pravljenju raznovrsnih naprava kojima je zarađivao i svoje prve honorare: konstruirao je mehaničke lutke, fenjere kojima je plašio praznovjerne seljake, drveni sat koji se sam navijao, mlin s proždrljivim mišem (koji je istovremeno bio i mlinar i glavni pokretač naprave) i dr.;
👉 Isaacov ujak, William Esconty, uočio je kako njegov nećak nije običan dječak, već da posjeduje nesumnjive crte izuzetne nadarenosti; po njegovoj preporuci Newton upisuje Cambridge kao zadnji na rang listi, ali s vremenom se nameće talentom i znanjem te ga sveučilište odmah nakon završenog studija zapošljava kao predavača (isprva optike, a onda i drugih predmeta, među kojima je bila i geografija – čak je objavio i jedan udžbenik iz geografije);
👉 bio je najsiromašniji student Cambridgea i morao je radio teške poslove kako bi zaradio za život i školovanje;
👉 kako je Londonom harala kuga između 1664. i 1666. godine, Newton se vratio u rodno mjesto gdje se mogao na miru udubiti u svoje zamisli vezane za mehaniku i dinamiku te tako postaviti temelje svom životnom djelu; tih godina je radio toliko intenzivno da se skoro razbolio;
👉 bio je čovjek duha, zaboravljao je na hranu i san kada je radio;
👉 probudivši se, dugo bi sjedio na rubu kreveta i razmišljao – smatrao je kako mozak radi najbolje nakon sna, kada je „oslobođen zagađenja“;
👉 poznat je po tome da je bio prvi koji je shvatio gravitacijsku silu, a slikovita je priča povezana s tim: opazivši u svom vrtu u Woolsthorpeu 1666. godine jabuku kako pada sa stabla pitao se je li sila koje utječe na predmete što padaju ista ona sila koja zadržava Mjesec u njegovoj putanji?; trebalo mu je mnogo godina da dokaže tu smionu zamisao te ustvrdi da zakon o gravitaciji vrijedi u cijelome svemiru;
👉 bio je nesklon iznošenju svojih ideja u javnost prije njihove konačne obrade; za Newtona je bilo posve prirodno da utroši 20 godina na neki posao; usprkos tome nije bio tajanstven, a laskanja i priznanja koja je primao mu nisu bila od velikog značaja;
👉 Newtonova tajanstvenost, šutnja i strpljiv rad mogli su imati i kobne posljedice po njegov život, kada mu se 1690. zapalio radni kabinet; u požaru koji je najvjerojatnije izazvala mačka oborivši svijeću, izgorjeli su neki njegovi rukopisi, a među njima i radovi vezani uz kemiju, knjiga o prelamanju svjetlosti, ogledi kojima se bavio 20 godina i drugo; taj ogroman iskustveni materijal nije bilo moguće više prikupiti pa je Newton bio očajan; tri godine bio je na opasnom putu prema ludilu, s trenucima potpune neuračunljivosti, ali se ipak uspio izvući iz takvog stanja (navodno mu je u pronalaženju izlaza s tog puta pomogla i njegova ljupka nećakinja po nagovoru njegova velikog prijatelja filozofa Locka);
👉 Isaac Newton se nije ženio, a njegova prva i jedina ljubav potječe iz srednjoškolskih dana – prema gospođici Story, pastorki ljekarnika kod kojega je stanovao; ta ljubav je bila mladalački neobuzdana, ali se Newton otrgnuo iz ruku čarolije, izbjegao ženidbu i ostao cijelog života neoženjen;
👉 Newton je mnogo godina bio i zastupnik u Britanskom parlamentu gdje je uporno šutio, osim u nekoliko iznimnih slučajeva kada je digao svoj glas u korist autonomnosti znanosti i Cambridgea – njegova slava je već tada bila tolika da se preko njegovih riječi nije moglo lako preći;
👉 njegov stav o vjeri bio je monoteistički – smatrao je Boga početkom i vrhuncem svakog stvaranja („Tvrdim da je Bog Stvoritelj svega!“); napisao je brojna teološka djela koje je sam smatrao jednako važnim (ako ne i važnijim) od svojih znanstvenih dostignuća; zapisao je „Sve materijalne stvari izgledaju da su sastavljene od prije spominjanih tvrdih i čvrstih čestica, koje su različito vezane u prvom stvaranju savjetom inteligentnog Izvršioca. Bog je taj koji je stvorio i materiju i red. I ako je On tako učinio, potpuno je ne filozofski tražiti neku drugu teoriju o podrijetlu svijeta ili smatrati da je kosmos (red) mogao nastati iz kaosa jednostavnim zakonima prirode.“
👉 Isaac Newton je proživio 84 godine, uglavnom u dobrom zdravlju; izgubio je samo jedan zub, vid mu je oslabio od napornog gledanja u Mjesec i ponekad Sunce, a kosa mu je rano osijedila, ali i ostala bujna do posljednjih dana;
👉 najpoznatija njegova djela objvaljena za života su: „Optika“ (eng. Opticks, 1704.) „Matematički principi filozofije prirode“ (lat. Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica, 1687.) i „O analizi jednadžbi s beskonačnim brojem članova“ (lat. De analysi per aequationes numero terminorum infinitas, 1711.);
👉 iza Isaaca Newtona je ostalo na tisuće još potpuno neistraženih bilješki.