Najniže suho kopno na Zemlji pripada obali Mrtvog mora, točnije obali najnižeg jezera na svijetu. Obala Mrtvog mora se trenutno nalazi 430 metara ispod morske razine, a kako njegova površina varira (smanjuje se), najniža suha točka na Zemlji u budućnosti će biti još i veća. Trenutno površina Mrtvog mora iznosi više-manje koliko i administrativna površina Grada Zagreba. Samo, Mrtvo more je izduženo: njegova prosječna dužina iznosi 50 km, a širina svega 15 km.
Nakon Mrtvog mora, najniže točke na Zemlji uključuju obale jezera Assal u Džibutiju (-155 m.n.v.), depresiju Turfan u Kini (-154 m.n.v.), depresiju Quattara u Egiptu (-133 m.n.v.), depresiju Karagiye u Kazahstanu (-132 m.n.v.). Najniža točka Doline smrti u SAD-u je na 8. mjestu najnižih točaka suhog kopna na Zemlji – nalazi se na 86 metara ispod morske razine.
Mrtvo more smjestilo se na Bliskom istoku, sjeverno od Crvenog mora, a na granici između Izraela na zapadu i Jordana na istoku. Ono ispunjava tektonski jarak u kontinentskoj kori, koji razdvaja dvije tektonske ploče – manju Sinajsku i veću Arapsku ploču. Prema jugu i sjeveru bazen je omeđen eruptivnim stijenama. U Mrtvo more utječe rijeka Jordan, a iz njega ne istječe niti jedna rijeka. Uslijed pustinjske klime koja vlada ovim područjem, a koja uključuje vrlo rijetke padaline i redovite ljetne temprerature iznad 40°C, dolazi do velikih isparavanja.
Voda koja dolazi iz rijeke Jordana te povremeni pljuskovi kiše nisu dovoljni da se nadoknadi vrlo visok stupanj isparavanja. Od 1960. godine, Mrtvo more je izgubilo oko trećinu svoje površine. U posljednje se vrijeme zbog smanjenog dotoka vode iz Jordana povećala brzina sužavanja Mrtvog mora. Dotok vode rijeke Jordana povezan je uz klimatske promjene (npr. u Sodomi, jugozapadno od Mrtvog mora, u srpnju 2021. godine izmereno je rekordnih 49,9°C), ali i uz povećane potreba Izraela i Jordana za pitkom vodom i navodnjavanjem. Trenutno Mrtvo more prima svega 10% vode u odnosu na prijašnja vremena. U zadnjih tridesetak godina 20. stoljeća, područje jezera se smanjilo za oko 20%. Razina vode konstantno opada brzinom od oko 1 m na godinu. Poluotok Lisan koji je prije dijelio jezero ja sjeverni i južni dio, danas je dio južne obale. Na nekadašnjoj južnoj obali danas se nalaze samo ostaci isparavanja u obliku zdjelastih udubina ispunjenog različitim solima i mineralima. Kako se voda povlači, na površini nekadašnjeg mora ostaje bijela slana zemlja i mnogobrojni vrlo opasni ogromni krateri, nastali urušavanjem tla uslijed otapanja slane zemlje tijekom rijetkih, ali jakih pljuskova.
Mrtvo more je prije oko 10.000 godina doseglo najveću površinu, a otada se polako smanjuje. Od 1930. godine postoja učestala mjerenja površine i razine Mrtvog mora u odnosu na globalnu morsku razinu. Tada je površina iznosila 1.050 km², što je oko 75% veća površina od one koju Mrtvo more zauzima danas (605 km²). Razina tadašnjeg Mrtvog mora bila je na -390 m.n.v., što je 40 metara više od njegove današnje razine. Iako se njegova površina od kada traju mjerenja smanjuje, smanjivanje je ubrzano od 1960-ih, kada su dovršeni projekti preusmjeravanja voda rijeke Jordana. Trenutačno je površina Mrtvog mora oko 605 km², a razina -430 m.n.v.
Unatoč tome da postoje ozbiljni pokušaji spašavanja Mrtvog mora, njegov nestanak je najvjerojatnije neupitan. Postojale su ideje da se Mrtvo more poveže kanalom sa Crvenim morem, a kako bi se nadomjestila voda koja nedostaje, no od gradnje kanala koji su zajedno trebale raditi vlasti Jordana, Izraela i Palestine se odustalo. Mišljenje stručnjaka je da bi se ovakvim kanalom nadomjestila svega jedna petina vode koja nedostaje. Jordan trenutno gradi tvornicu za desalinizaciju s namjerom povećanja opskrbe pitkom vodom.
Prosječan salinitet Mrtvog mora je vrlo visok – iznosi oko 32% (oko 8,5 puta viši od saliniteta Jadrana). U najdubljem dijelu Mrtvog mora (najveća dubina je 298 m), gdje je voda vrlo gusta i slana, okomito miješanje vode vrlo je slabo. Stoga je duboka voda u Mrtvom moru nekoliko tisuća godina starija od površinske vode. Upravo zbog soli, uvjeti života su gotovo nemogući – što u samom moru, što uz njegovu obalu gdje se sol taloži. Ova činjenica često dovodi u zabludu da ovo jezeru upravo zbog svoje negostoljubivosti živim organizmima nosi naziv Mrtvo more. Istina je povezana s Biblijom – priči o Bogu koji je poslao vodu na Sodomu i Gomoru, prilikom čega je uništio sve koji žive u grijehu.
Druga logična zabluda povezana je uz mogućnost turističkog iskorištavanja Mrtvog mora. Da, činjenica je da bi zbog velike količine soli ovdje i plivači mogli bez problema „proplivati“ u Mrtvom moru, ali u Mrtvom moru nije moguće plivati. Mogli biste samo plutati, i to najbolje ne više od 10 minuta. Nakon kupanja potrebno je odmah isprati sol slatkom vodom, kako osušene naslage soli ne bi stvorile rane na koži. Iz istog razloga, preporučuje se da osobe s otvorenim ranama i ranicama niti ne ulaze u ovo jezero. Dodatno, spasilačke službe imaju pune ruke posla uz obalu Mrvog mora, jer cijelo vrijeme moraju upozoravati turiste da niti ne probavaju roniti ili skakati u vodu: tako slana voda u kontaktu s očima može nanijeti veće zdravstvene probleme. Također, zabranjeno je piti vodu Mrtvog mora – takva količina soli u kombinaciji s vrućinom mogla bi utjecati pogubno za neke organe. Naravno, od antike su zabilježeni razni ljekoviti tretmani koji uključuju minerale, sol i blato Mrtvog mora. Danas je u regiji moguće kupiti paketiće vode s dna Mrtvog mora koja ima različita terapeutska svojstva.
