Monsun, bilo da se radi o indijskom, sjevernoaustralskom ili istočnoafričkom, svoje ishodište ima na području Indijskog oceana. Naravno, radi se o vjetru stabilnog smjera koji mijenja svoj smjer dva puta godišnje.
Nastaje zbog nejednakog zagrijavanja kopna i mora. Pred ljeto se azijsko kopno znatno više ugrije od Indijskog oceana. Tada se nad kopnom razvije područje niskoga tlaka zraka prema kojem struji zrak s oceana, kako bi se tlakovi izravnali. Tako dolazi do ljetnog monsuna. Ljetni monsun je po postanku pasat s jugoistoka, ali prelazeći ekvator on se osnosimetrično preslikava u jugozapadni vjetar. Također, prelazeći preko oceana postaje izrazito vlažan i često donosi velike kada dođe na kopno, koje su uzrok velikim poplavama u slabije razvijenim naseljima.
Područja pogodna za razvoj monsuna pretežno su u umjerenim širinama na granici suptropskoga područja, gdje su dovoljno velike razlike u temperaturi između kontinenta i oceana. Najizrazitiji monsuni pojavljuju se na sjevernom dijelu Indijskog oceana i u južnoj Aziji (Indija, južna i jugozapadna Kina, Indonezija i dr.). No, monsune susrećemo i na nekim dijelovima istočne obale Azije, na južnoj i istočnoj obali Afrike, u sjevernoj Australiji te na nekim dijelovima Sjeverne Amerike i Čilea.
Monsun ima vrlo veliki utjecaj na klimu u područjima koja zahvaća, pa se klima na tim područjima naziva monsunska klima. Monsunske klime imaju dva godišnja doba, osobito na indijskom potkontinentu gdje su monsuni najekstremniji. Ljetni monsunski vjetrovi sa sobom nose veliku količinu vlage pa područja na kojima ih nalazimo imaju vrlo vlažna ljeta s puno monsunskih kiša. Ovakva klima snažno utječe na prirodu i gospodarstvo područja koje zahvaća.
Stanovništvo svijeta koje živi u monsunskim područjima kroz tisuće godina se prilagodilo monsunskoj klimi. Ljetni monsun je, između ostalog, izrazito važan za uzgoj riže, t.j. on donosi vrijeme koje je nužno kako bi riža uspjela. I drugi usjevi monsunske Azije dosta ovise o monsunima, tako da se tamošnji ljudi uglavnom vesele prvim monsunima, unatoč tome što oni dolaze spektakularno grmljavinskom olujom i kišom nalik na bujicu koja neprestano pada i do tjedan dana te uzrokuje poplave.
Ako monsun dođe prije vremena, polja možda neće biti spremna za sadnju, ali ako zakasni – sadnja se odlaže, a urod je slab. To, naravno, ima razoran učinak na poljoprivrednike koji hranu proizvode za životne potrebe sebe i brojnih drugih. U sušnim godinama gladuju i ljudi i stoka. Danas se sa sve većom sigurnošću može predvidjeti dolazak monsuna, što nekim poljoprivrednicima omogućava da planiraju koje će usjeve saditi. Ako znaju kad će stići kiše, znaju i koliko je usjevima potrebno da narastu.
Zimi su oceani topliji, a nad kopnom se razvijaju područja visokoga tlaka zraka (npr. sibirska anticiklona). Taj suhi zrak struji uz površinu zemlje prema oceanu i pojavu nazivamo zimski monsun. Kako ovaj vjetar puše s kopna prema oceanu, on donosi hladno i suho vrijeme (ali ne svagdje – npr. Japanu i Filipinima upravo zimski monsuni donose padaline, obzirom da do tih otočnih država pušu preko mora).
