Postoje osobe koje svoj posao rade kvalitetno i tiho, a tek pogled unatrag na njihova velika djela izaziva ogromno divljenje. Jedan od takvih je Mirko Marković, hrvatski povjesničar, gaograf i kartograf. Jeste li čuli za njega?
Mirko Marković se rodio u Slavonskom Brodu 22. lipnja 1929. godine. Nakon završene gimnazije u Zagrebu, upisao se na Tehnički fakultet u Zagrebu, kojeg je zamijenio studijem geografije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu isto u Zagrebu, na kojem je stekao i zvanje doktora. Nakon specijalizacije na Geografskom institutu Visoke tehničke škole u Münchenu, vratio se u Zagreb, gdje se zaposlio u Etnološkom zavodu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU). Zbog svoje brilijantnosti, već je za nekoliko godina napredovao na mjesto upravitelja spomenutog zavoda, a postao je i tajnik Akademijinog Odbora za narodni život i običaje.
Usko je surađivao s velikanima prirodnih znanosti svog vremena: Andrijom Mohorovičićem, akademikom Gušićem i drugima.
Geografskim istraživanjima najviše se bavio tijekom rada u Etnološkom zavodu JAZU-a. Vrijedno i detaljno je proučavao obilatu arhivsku građu, a osobito karte iz velike Kartografske zbirke Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, te planove naselja. Pročešljavanjem arhivske građe, prikupio je opsežnu i do tada nepoznatu građu.
U konačnici je izradio desetak zavičajnih karata većih hrvatskih gradova i okolnih krajeva te objavio oko 150 stručnih i znanstvenih radova, odnosno veći broj knjiga. Plod tridesetogodišnjeg sustavnog rada Mirka Markovića je djelo Descriptio Croatiae – cjelovit prikaz hrvatskih zemalja na geografskim kartama od početaka do suvremenosti. To je do danas najpotpuniji i najširi pregled kartografije Hrvatske i hrvatske kartografije od početaka pa do kraja 19. st. Slično kapitalno djelo pod nazivom Descriptio Bosnae et Hercegovinae obrađuje povijest i geografiju Bosne i Hercegovine na temelju kartografskih izvora.
Iz godine 2001. imamo Markovićevu knjigu Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama, koja obrađuje prošlost sedamdesetak hrvatskih gradova na temelju proučavanja starih planova i veduta. Ova knjiga sadrži oko 400 planova i veduta.
Djela koja je napisao povjesničar, geograf i kartograf Mirko Marković su detaljna, precizna i sveobuhvatna. Na primjeru regionalne geografije ona vrlo lijepo rječju i kartama dočaravaju te objašnjavaju mnogobrojne geografske procese. Djela Mirka Markovića možemo do danas pronaći u knjižarama, ali još češće u antikvarijatima – bilo da tražimo ona velikog formata poput knjige Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama ili Slavonija, ili pak nešto džepnog formata poput serije knjiga o hrvatskim regijama (npr. Kvarnersko primorje, Dalmacija, Gorski kotar, Međimurje, Istočna SLavonija, Ličani kroz prošlost itd.).
Mirko Marković proglašen je 2002. godine počasnim članom Hrvatskog kartografskog društva, zbog iznimnog doprinosa istraživanju povijesti hrvatske kartografije. Umro je u Zagrebu u 80. godini života, 13. travnja 2009. godine. Nekoliko njegovih rukopisa do danas je ostalo neobjavljeno.
