U posljednje vrijeme Grenland je ponovno ušao u središte pažnje svjetske javnosti, zahvaljujući najnovijim kontroverznim izjavama novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Njegove jučerašnje izjave o preuzimanju Grenlanda, uz dodatne reference na Kanadu i Panamski kanal, izazvale su val reakcija. Podsjetimo, novoizabrani predsjednik SAD-a Trump je nedavno u nekoliko navrata Trump sugerirao da bi Kanada trebala postati savezna država SAD-a, nazivajući njihovu zajedničku granicu “umjetno nacrtanom linijom” te kritizirajući trgovinske odnose. O Kanadi je Donald Trump nedavno rekao “SAD troši milijarde dolara štiteći Kanadu” te kritizirao američki uvoz kanadskih automobila, drveta i mliječnih proizvoda. Na kraju je ustvrdio: “Treba biti američka država!”. Ubrzo se oglasio kanadski premijer Justin Trudeau sa izjavom da “nema niti teoretske šanse da Kanada postane dio Sjedinjenih Država“, dok je ministrica vanjskih poslova Kanade Mélanie Joly na platformi X napisala: “Komentari novoizabranog predsjednika Trumpa pokazuju potpuno nerazumijevanje onoga što Kanadu čini snažnom zemljom. Naša ekonomija je snažna. Naši ljudi su snažni. Nikad nećemo popustiti pred prijetnjama.“
Što se tiče Paname i Grenlanda, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, Trump nije isključio mogućnost korištenja vojne ili ekonomske prisile kako bi preuzeo kontrolu nad Grenlandom ili Panamskim kanalom, o kojem je također govorio da ga želi preuzeti.
“Ne mogu vam to jamčiti – govorite o Panami i Grenlandu – ne, ne mogu vam jamčiti ni za jedno od njih, ali mogu reći ovo: trebamo ih zbog ekonomske sigurnosti“, rekao je Trump, kasnije dodajući da bi razmotrio uvođenje tarifa Danskoj “na vrlo visokoj razini” ako odbije njegov prijedlog za stjecanje teritorija.
Istom prilikom je ustvrdio da je vraćanje Panamskog kanala Panami bila velika pogreška (SAD je imao kontrolu nad zonom kanala do 1977. godine, kada je isti pod predsjednikovanjem Jimmyja Cartera sporazumno vraćen Panami). Donald Trump je jučer rekao: “Gledajte, Carter je bio dobar čovjek… Ali predati Panamski kanal Panami je bila velika pogreška.“
U svom “inspirativnom” izlaganju, Trump se dotaknuo i Meksičkog zaljeva predloživši preimenovanje Meksičkog zaljeva u “Američki zaljev”. Zatim je ponovio svoje protivljenje vjetroelektranama, rekavši da “vjetroturbine izluđuju kitove“, pridodavši još cijeli niz neistina i čudnih teorija zavjere, uključujući sugestiju da je Hezbollah, islamska militantna skupina, bila uključena u napad na američki Kapitol 2021. godine.
Što se tiče promjene naziva Meksičkog zaljeva, već je reagirala predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum – pozirajući ispred karte “Velikog Meksika” iz 17. stoljeća napisala je, aludirajući na SAD: “Zvat ćemo ih ‘América Mexicana’, zvuči dobro, zar ne?“
Smiješne ili ne, ove izjave dolaze iz usta novoizabranog predsjednika SAD-a koji na toj funkciji ima ogromne ovlasti. Naravno, nedavne Trumpove izjave su izazvale negodovanje u Kanadi i Panami, ali Trumpov interes za Grenland je izazvao puno oštrije reakcije iz Danske i Grenlanda. Možda zato jer je to proširenje SAD-a najrealnije od svih drugih o kojima se priča? U nastavku pročitajte nešto više o Grenlandu.
Grenland u fokusu američkih interesa
Dok su izjave njegovog oca o Grenlandu još uvijek odjekivale svjetskim medijima, Donald Trump Jr. je jučer sletio na Grenland u “privatni jednodnevni posjet”. Odmah je na društvenim mrežama objavio niz objava s populističkim izjavama o „činjenju Grenlanda velikim ponovno“. U jednoj od njih je napisao: “Grenland je nevjerojatno mjesto, a ljudi će imati ogromne koristi ako i kada postane dio naše nacije. Mi ćemo ga štititi i cijeniti od vrlo opasnog vanjskog svijeta. Učinimo Grenland ponovno velikim!“
Te izjave nisu prošle nezapaženo. Reakcije su ponovno bile brze i čvrste. Kao i prije, Danski i grenlandski dužnosnici odbacili su svaki prijedlog o prodaji ili predaji otoka. Grenlandska premijerka Múte Egede jasno je naglasila: „Grenland pripada ljudima Grenlanda“, dok je ured danske premijerke Mette Frederiksen, koja je prethodno nazvala tu ideju „apsurdnom“, ponovio da “Grenland nije na prodaju i nikada neće biti na prodaju“. Europska unija još nije zajednički osudila Trumpove izjave, no već postoje pojedinačni glasovi. U ovom trenutku možda je najmoćniji glas francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Noël Barrota koji je danas na francuskom radiju izjavio kako ne vjeruje da bi novoizabrani predsjednik SAD-a zapravo pokušao zauzeti Arktički otok silom i dodao da “ne dolazi u obzir da Europska unija dopusti drugim zemljama … napad na njezine suverene granice, bez obzira tko su“.
Unatoč svim reakcijama, Trump očito sustavno nastavlja zagovarati ekonomski i vojni pritisak kako bi ostvario kontrolu nad ovim teritorijem, čak predloživši uvođenje tarifa Danskoj ako odbije njegove zahtjeve.
Zašto je Grenland toliko važan SAD-u? Osim što predstavlja geostrateški dragulj zbog svoje blizine Arktiku, otok obiluje prirodnim resursima poput rijetkih zemnih minerala i potencijalnih nalazišta nafte. Trumpova izjava da je Grenland ključan za “zaštitu slobodnog svijeta” snažno odražava interese SAD-a za jačanjem prisutnosti u ovoj regiji.
Prirodno-geografska i društveno-ekonomska obilježja Grenlanda
Grenland je najveći otok na svijetu, smješten između Atlantskog i Arktičkog oceana. Površinom od približno 2.166.000 kvadratnih kilometara, gotovo je 40 puta veći od Hrvatske. Više od četiri petine otoka pokriva masivni ledeni pokrivač, drugi po veličini nakon Antarktike. Klima je surova i pretežno arktička, s velikim oscilacijama temperature i malo oborina, zbog čega se neki dijelovi otoka smatraju arktičkim pustinjama.
Stanovništvo broji oko 57.000 ljudi, od kojih više od jedne trećine živi u glavnom gradu Nuuk. Nuuk, smješten na jugozapadnoj obali, predstavlja političko i ekonomsko središte otoka. Većina stanovnika su Inuiti, dok manji dio čine Danci. Službenim jezicima smatraju se grenlandski i danski, dok je engleski široko rasprostranjen.
Gospodarstvo Grenlanda tradicionalno se temelji na ribarstvu, osobito na lovu na škampe i ribu. Upravo je ribarstvo glavni izvozni proizvod Grenlanda. Iako turizam i rudarenje rastu, otok i dalje ovisi o subvencijama Danske koje čine značajan dio proračuna. Prirodna bogatstva, poput rijetkih minerala, nafte i plina, predstavljaju velik potencijal za budući gospodarski razvoj, ali ujedno izazivaju i ekološke brige.
Geostrateška lokacija otoka dodatno je naglašena prisutnošću američke zračne baze Thule, koja igra ključnu ulogu u nadzoru Arktika i obrani Sjeverne Amerike.
Povijest Grenlanda
Povijest Grenlanda je fascinantna i kompleksna. Od prvih migracija Inuita prije više od 4000 godina, do dolaska Erika Crvenog u 10. stoljeću, otok je bio dom različitim kulturama. Norveški doseljenici osnovali su naselja u 10. i 11. stoljeću, ali su ona napuštena u 15. stoljeću.
U moderno doba, Grenland je postao danski teritorij kroz kolonijalnu ekspanziju u 18. stoljeću. Premda je 1979. godine dobio autonomiju, danski utjecaj na Grenlandu je i dalje snažan, osobito kroz financijsku potporu. Referendum iz 2008. godine otvorio je put većoj samoupravi, a pitanje potpunog osamostaljenja i dalje je aktualno. Stanovništvo Grenlanda podijeljeno je po ovom pitanju, ali jasna većina preferira odluke koje dolaze iz lokalne zajednice, a ne vanjskih sila.
Pravna situacija oko eventualnog priključenja SAD-u vrlo je kompleksna. Osim međunarodnih pravnih prepreka, presudna je i volja lokalnog stanovništva, koje je u velikoj mjeri (još uvijek) skeptično prema toj ideji. Ukoliko ne može kupovinom (što je bila ideja u prethodnom mandatu), možda novi-stari američki predsjednik nastoji ovaj put priključiti Grenland SAD-u medijskom kampanjom? Nije blesavo misliti u smjeru da nije isuviše teško na neki način potkupiti nekoliko desetaka tisuća stanovnika Grenlanda…
Za kraj…
Grenland je mnogo više od političkog plijena. Njegova priroda, povijest i stanovnici čine ga jedinstvenim mjestom na svijetu. Premda ambicije SAD-a mogu izgledati kao logičan korak s geopolitičkog gledišta, stvarnost je mnogo složenija. Ipak, Grenland nije samo strateški dragulj, već dom ljudi koji sami trebaju odlučivati o svojoj budućnosti.
Interes za Grenland, potaknut izjavama Donalda Trumpa, možda nas tjera da bolje razumijemo ovaj periferni otok i njegov značaj u suvremenom svijetu. No, konačna sudbina Grenlanda ostaje u rukama njegovih ljudi i njihova prava na samoodređenje.
