Vrijedi li pogledati Netflix mini-seriju “La Palma”?

Na popularnoj streaming platformi odnedavno možete pogledati norvešku dramsku mini-seriju „La Palma“, trenutno jednu od najgledanijih serija na Netflixu koji ju opisuje na sljedeći način: „Serija prati norvešku obitelj koja odlazi na božićni odmor na otok La Palma u Kanarskom arhipelagu. Njihov odmor se pretvara u noćnu moru kada mlada istraživačica otkrije znakove predstojeće vulkanske erupcije koja bi mogla izazvati katastrofalni tsunami. Serija kombinira elemente obiteljske drame i prirodne katastrofe, prikazujući kako se likovi suočavaju s osobnim i prirodnim izazovima.“

Ukusi su različiti i mi vam svakako ne želimo sugerirati našu interpretaciju, ali želimo vas suočiti s nekim činjenicama.

Kritike mini-serije “La Palma”

Stručno gledajući, iako serija koristi stvarne geološke postavke otoka La Palme, uključujući aktivni vulkan Cumbre Vieja, dosadašnja znanstvena istraživanja vulkana na La Palmi ukazuju na to da su u seriji prikazani scenariji erupcije i mega-tsunamija pretjerani te ne odražavaju stvarne znanstvene procjene rizika. Teorija o mega-tsunamiju izazvanom urušavanjem vulkanskog boka postoji, ali je u stvarnosti malo vjerojatna u prikazanom opsegu. Što se tiče filmskih kritičara, serija “La Palma” je dobila mješovite kritike. Pozitivno je ocijenjena zbog napetosti i vizualnih efekata koji realistično prikazuju vulkansku erupciju. Međutim, neki kritičari smatraju da likovi nisu dovoljno razrađeni te da radnja slijedi predvidljive obrasce filmova katastrofe. Također, ističe se da serija, iako napeta, ne donosi značajnu emocionalnu dubinu. Publika, pretplatnici Netflixa, uglavnom pozitivno reagiraju na seriju, hvaleći je zbog napetosti i kratkog formata od četiri epizode, što omogućuje brzo gledanje. Neki gledatelji ističu da, iako serija nije bez mana, pruža zadovoljavajuću zabavu za ljubitelje žanra katastrofe.

Dakle, mini-serija „La Palma” je privukla pažnju gledatelja svojom tematikom i produkcijom, ali je izazvala različite reakcije među kritičarima i stručnjacima zbog načina prikaza prirodnih katastrofa i razvoja likova. Stoga, za neke će to biti „uzaludno potrošena” tri sata, a za druge „odlična serija katastrofe”.

Ukoliko ste odgledali ovu seriju – javite nam u komentarima svoje mišljenje. Povezano uz ovu popularnu seriju, preporučujemo pročitati nastavak ovog članka, jer donosi on više o vulkanskim erupcijama na La Palmi, t.j. o povijesnim činjenicama i stvarnim mogućim scenarijima mega-erupcije na ovom otoku.

La Palma – otok vulkana i prirodnih ljepota

La Palma, smaragdni dragulj Kanarskog otočja, oduvijek je bila mjesto gdje se prirodne ljepote isprepliću s neukroćenom snagom vulkana. Otok, nastao iz dubina Atlantskog oceana, oblikovan je kroz tisućljeća vulkanskim erupcijama koje su ostavile neizbrisiv trag na njegovom krajoliku i povijesti.

Na sjeveru La Palme dominira kaldera Taburiente, jedan od najvećih erodiranih vulkanskih kratera na svijetu, promjera devet kilometara i okružen planinskim vijencem čiji je najviši vrh Roque de los Muchachos (2426 m). Ova impresivna formacija svjedoči o drevnim erupcijama koje su oblikovale otok.

Južni dio otoka obilježava stratovulkan Cumbre Vieja, najaktivniji vulkan Kanarskih otoka. Sve povijesne erupcije, počevši od 1585. godine, aktivirale su pukotine, kratere i stošce pepela koji su se otvarali i formirali na padinama Cumbre Vieje. Tijekom erupcija 1585., 1646., 1677.–78., 1712., 1949., 1971. i 2021. tokovi lave stizali su do Atlantika. Posebno se ističu erupcije iz 1949., 1971., kao i najnovija iz 2021. godine.

Povijesne erupcije vulkana Cumbre Vieja

Erupcija 1949. godine, poznata kao San Juan, otvorila je tri erupcijska otvora: Duraznero, Hoyo Negro i Llano del Banco. Tada je nastala i pukotina u smjeru sjever-jug duljine 2,5 km (La Grieta), a lava je stigla do oceana i stvorila novu deltu te na taj način promijenila obalu otoka. Erupcija 1949. godine izbacila je oko 60 milijuna m³ lave.

Erupcija Teneguíe 1971. godine ponovno je podsjetila stanovnike na snagu vulkana. Lava je tada također stigla do Atlantika, a erupciju je obilježila i tragična smrt turista koji se probio u zonu opasnosti. Smrt je nastupila zbog udisanja vulkanskih plinova.

Najnovija erupcija, započela je 19. rujna 2021. godine i trajala 85 dana. Bila je to najduža do danas zabilježena erupcija na La Palmi. Lava je u konačnici prekrila površinu od 1.219 hektara, uništila preko 3.000 objekata i prisilila na evakuaciju oko 7.000 ljudi. Njezina prosječna debljina je iznosila 12 m, a maksimalna 70. Procijenjena količina izbačene lave (magme koja je izbila na površinu Zemlje) iznosila je 34 milijuna m³, dok je ukupna količina vulkanskog materijala iznosila 200 milijuna m³! Materijalna šteta je na kraju procijenjena na 843 milijuna eura. Između ostalog, stradalo je 370 ha poljoprivrednih površina i plantaža banana, avokada i vinograda – sorti značajnih za gospodarstvo La Palme. Plantaže banana činile su gotovo 50% gospodarstva otoka.

Erupciji iz 2021. godine prethodio je intenzivan niz od preko 22.000 potresa, koji je započeo osam dana prije same erupcije. Erupcija je započela tako što su se otvorile dvije pukotine kroz koje se lava počela izbacivati poput fontane na sedam erupcijskih otvora koji su se formirali duž pukotina. Uz sami izljev lave bilo je prisutno i izbacivanje gustih oblaka pepela koji su dosezali visinu i do 6 km te uzrokovali taloženje pepela u brojnim mjestima na otoku. Tijekom devetog dana erupcije, tok lave je stigao do oceana kod plaže Los Guirres u Tazacorteu i, padajući s litice, formirao deltu lave (fajana) koja je počela rasti. Silovita interakcija oceanske vode s lavom rezultirala je eksplozijama pare.

Sljedeći mjesec donio je otvaranje novih erupcijskih otvora iz kojih je i istjecala lava koja je prekrila poljoprivredna zemljišta i plantaže banana. Uništeno je mjesto Todoque, a zatim je taj novi tok stigao i do mjesta La Laguna, uništivši tamo između ostalog stadion, supermarket, školsku zgradu, benzinsku postaju i brojne kuće. Oko mjesec dana kasnije je i taj drugi tok lave dosegao ocean. Ova erupcija, nazvana Tajogaite, završila je 15. prosinca 2021. godine. Njezina jedina smrtna ljudska žrtva erupcije bio je 72-godišnji muškarac koji je poginuo kad se srušio krov kuće koju je pokušavao očistiti od nakupljenog pepela.

Teorija i stvarnost mega-tsunamija

Erupcija Tajogaite iz 2021. godine je potaknula rasprave o mogućnosti mega-tsunamija. Još prije erupcije i tijekom nje pojavili su se u medijima alarmantni članci s „clickbait” naslovima. Oni su sugerirali da će se zapadne padine vulkana Cumbre Vieja destabilizirati i srušiti u ocean. To bi, prema tim tvrdnjama, generiralo ogromni mega-tsunami visine preko 50 m, koji bi prošao preko Atlantika i nekoliko sati kasnije opustošio obale Kariba, Južne Amerike i Sjeverne Amerike.

Hipoteza o mogućnosti mega-tsunamija izazvanog urušavanjem zapadne strane vulkana Cumbre Vieja na La Palmi u znanstvenom svijetu doista postoji. Prvi put je predstavljena 2001. godine kada su geolozi Steven N. Ward i Simon Day u svom znanstvenom članku (Cumbre Vieja Volcano—Potential collapse and tsunami at La Palma, Canary Islands) sugerirali da bi tijekom neke buduće erupcije na La Palmi moglo doći do masivnog odrona, pri čemu bi se ogromna masa stijena sručila u Atlantski ocean, generirajući valove visoke stotine metara. Prema njihovim modelima, takav bi tsunami mogao dosegnuti obale Sjeverne Amerike, Kariba i Europe unutar nekoliko sati, uzrokujući razaranja na velikim područjima.
Međutim, kasnija istraživanja dovela su u pitanje ovu hipotezu.

Studije su pokazale da je vjerojatnost naglog i potpunog urušavanja zapadne strane Cumbre Vieje mala. Geološki dokazi upućuju na to da su prethodna urušavanja vulkanskih otoka, uključujući Kanarske otoke, bila postupna i događala se u fazama, smanjujući potencijal za stvaranje mega-tsunamija.

Dodatno, modeli propagacije tsunamija sugeriraju da bi valovi generirani takvim urušavanjem značajno izgubili na snazi tijekom prelaska Atlantskog oceana. Iako bi lokalni učinci mogli biti ozbiljni, s valovima visine nekoliko desetaka metara koji bi pogodili obale Kanarskih otoka i sjeverozapadne Afrike. Druge obale, poput istočne obale Sjedinjenih Američkih Država, vjerojatno bi doživjele valove znatno manjeg intenziteta, koji svakako ne bi prouzročili katastrofalna razaranja.

Znanstvena zajednica stoga smatra da je scenarij mega-tsunamija izazvanog urušavanjem Cumbre Vieje malo vjerojatan u skoroj budućnosti. Za dublje razumijevanje ove teme, preporučujemo kratki BBC dokumentarac: „La Palma Mega Tsunami Documentary”:

Suživot s vulkanima na otoku La Palma

Unatoč ovim spoznajama, La Palma ostaje pod budnim okom znanstvenika i oko 15.000 njezinih stanovnika. Vulkanološki instituti kontinuirano prate seizmičku aktivnost, a lokalne vlasti provode mjere za smanjenje rizika i zaštitu stanovništva. Otok, iako obilježen vulkanskom aktivnošću, nastavlja živjeti u harmoniji s prirodom, svjestan svoje prošlosti i pripremljen za budućnost. La Palma je više od otoka; ona je svjedok suživota čovjeka i vulkana, mjesta gdje se povijest i priroda isprepliću u neprekidnom plesu stvaranja i razaranja.