Taman je padala noć, kada je ozbiljni upravitelj svečano, ali sa zebnjom u srcu, pustio postrojenje u rad. Potom se latio telefona i nekoga nestrpljivo upitao: „Kako iđe u mistu s rasviton?”. Euforičan glas s druge strane žice je odgovorio: „Fantastično! Ni kasnila ni sekund. Počuj kako narod piva na rivi.” U pogonu je zavladalo oduševljenje i pala su prva čestitanja.
Zbilo se to 28. kolovoza 1895. godine u 20.20, u novoj Hidroelektrani Krka Šibenik (HE Krka Šibenik), sagrađenoj ispod veličanstvenog sedrenog slapa Skradinski buk, unutar Nacionalnog parka Krka. Interesantno, puštena je u pogon samo dva dana nakon što je svečano otvorena poznata hidroelektrana na slapovima Nijagare, prva hidroelektrana na svijetu koja je proizvodila Teslinu struju. Tog je dana HE Krka postala druga svjetska, ali i prva europska elektrana za proizvodnju izmjenične elektirične energije.
Dobrim dijelom zasluge nosi i sam Nikola Tesla, koji je uložio sav svoj autoritet i ne mali ugled, kako bi prva europska hidroelektrana bila podignuta baš u njegovoj domovini. Poznavatelji lika i djela ovog genijalnog znanstvenika neće se nimalo iznenaditi što za ovaj pothvat nije tražio ni novčića, iako je HE Krka u cijelosti bila konstruirana prema njegovim patentima i nacrtima.
Glavni investirori su bili najdugovječniji šibenski gradonačelnik g. Šupuk, njegov poduzetni sin, te vizionar i priznati inženjer Meichsner. Ovaj je trojac odlučio otići korak dalje i osvijetliti šibenske ulice strujom proizvedenoj na Krki. Zato, paralelno s gradnjom hidroelektrane koja je trajala dvije godine, postavljaju dalekovod prema Šibeniku, a u gradu 320 uličnih svjetiljki. Za dalekovod dug preko 11 kilometara im je trebalo 360 drvenih stupova, na kojima su bile dvije konzole po kojim je išla struja, ali i telefonska linija. Tako su učinili da Krešimirov grad postane prvi grad na svijetu koji je osvijetljen izmjeničnom električnom energijom, čak prije američkog Bufalla, koji je spojen na hidroelektranu izgrađenu na slapovima Nijagare tek godinu nakon Šibenika.
Vremenom su potrebe za električnom energijom rasle, pa je pored HE Krka izgrađena jača HE Jaruga, a ubrzo još snažnija HE Jaruga II, koja je i danas u funkciji. Originalnu turbinu HE Krka danas možemo vidjeti pokraj ostataka zgrade, a na zidu spomen-ploču. Za to se pobrinuo Međunarodni institut inženjera elektronike i računalstva (IEEE), koji ju je stavio na listu objekata od posebne povijesne važnosti. Republika Hrvatska proglasila je HE Krka zaštićenim spomenikom industrijske arhitekture, a 28. kolovoza, dan na koji je počela raditi, obilježava se kao Dan Hrvatske elektroprivrede.
Kada budete u Nacionalnom parku Krka, otputujte u prošlost i posjetite HE Krka Šibenik, prvu europsku hidroelektranu za proizvodnju izmjenične električne energije. Ne možete fulati, jer vam je na putu, u samom središtu Nacionalnog parka Krka.
Lokacija HE Krka Šibenik (Jaruga): Nacionalni park Krka, Slapovi Krke 73, 22221 Lozovac (43.805 S,15.962 I);
ulaz se plaća, više informacija: http://www.np-krka.hr/