Za Dragutina Seljana često se kaže da je prvi hrvatski geograf. Rodio se u Topolovcu kraj Siska 16. studenog 1810. godine. Iako je bio prefekt zagrebačkoga plemićkoga konvikta, zbog svog oduševljenja, a zatim i aktivnog sudioništva u ilirskom pokretu, bio je potjeran s te funkcije i sustavno proganjan od 1837. godine do kraja svog kratkog života 1848. godine. Stoga je često njegova boravišna adresa bila Beč.
U prvoj polovici 19. stoljeća nisu još postojale domaće obrazovne ustanove za školovanje geografa. Stoga se Dragutin Seljan samoinicijativno učio geografiji i kartografiji. Godine 1840. objavio je knjižicu s naslovom “Početak, napredak i vrědnost Literaure Ilirske, S kratkim geografičko-statističkim opisom Ilirskih deržavah“. Bilo je to prvo djelo na tu temu koje je objavio netko od iliraca.
Svoje prvo veće geografsko djelo o ilirskim zemljama objavio je 1843. godine, kada je ilirsko ime bilo zabranjeno. Ta knjiga je, odmah po izlasku iz tiskare Ljudevita Gaja zabranjena, primjerci su zaplijenjeni, a oni sačuvani do danas su iznimna rijetkost. Ovo Seljanovo djelo bilo je naslovljeno: “Zemljopis pokrajinah Ilirskih, iliti Ogledalo zemlje na kojoj prebiva narod ilirsko-slavjanski sa opisanjem berdah, potokah, gradovah i znatniih mistah polag sadanjeg stališta s kratkim dugodopisnim dodatkom i priloženim krajobrazom iliti mapom“. Djelom zaslužio je titulu prvog ilirskog kartografa, a možemo reći i uopće prvog hrvatskog geografa, obzirom da se radi o prvom radu na hrvatskom jeziku iz područja geografije.
Zabrane ga nisu spriječile u daljnjem radu. U Beču je doradio spomenuto djelo i rukopis naslovio: „Zemljopis pokrajinah Bosne, Serbije, Bugarske iliti Ogledalo zemlje, na kojoj pribiva narod ilirsko-slavjanski sa opisanjem berdah, potokah, gradovah i znatniih mestah polag sadanjeg stališa s kratkim dogodopisnim dodatkom”. Nažalost, iako je na naslovnici mjesto tiska stajao Beč i godina 1845., ta knjiga nikad nije objavljena.
Dvije godine kasnije, Dragutin Seljan konačno je uspio u Beču objaviti novi rad: „Zemljovid carevine Austrianske i južne Niemačke, zatim Švajaerske, Talijanske, europejske Turske i Gerčke“. Bila je to prva tiskana karta u hrvatskoj jezičnoj redakciji, što znači da su po prvi put na karti svi toponimi – geografski nazivi, napisani onako kako su bili pisani i izgovarani u tadašnjoj Hrvatskoj. Iste godine objavio je i „Zemljovid Europe“, također na hrvatskom jeziku.
Tako je knjiga tiskana 1847. „Zemljovid carevine Austrianske i južne Niemačke, zatim Švajaerske, Talijanske, europejske Turske i Gerčke“ ostala jedinim tiskanim i neuništenim djelom Dragutina Seljana.
Dragutin Seljan umro je u 38. godini u Zagrebu, 14. lipnja 1848. godine.
Najveću pažnju danas zaokuplja knjiga objavljena i zabranjena 1843. godine (“Zemljopis pokrajinah Ilirskih, iliti Ogledalo zemlje na kojoj prebiva narod ilirsko-slavjanski sa opisanjem berdah, potokah, gradovah i znatniih mistah polag sadanjeg stališta s kratkim dugodopisnim dodatkom i priloženim krajobrazom iliti mapom“). U uvodnom dijelu Seljan se obraća čitatelju da objasni svoju domoljubnu motivaciju pisanja takvog rada i upućuje na važnost povijesti i geografije kao najvažnijih predmeta za razumijevanje sadašnjosti, ali i budućnosti. Preostali dio prvog poglavlja usmjeren je na pregled „cìle Ilirie“ putem cjelovitih opisa pokrajina i važnijih središta: od povijesnog razvoja od antičkog razdoblja, preko osnovnih geografskih obilježja do gospodarskih mogućnosti. Seljan se, između ostalog, bavi i stanovništvom, njihovim običajima i „navadama“, stanjem prosvjete, parobrodarstva, Hrvatima u Bosni itd.
Zahvaljujući izdavačkoj kući Dom i svijet, a u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, kao i autorima uvodnih studija Vladimiru Stipetiću i Mirku Kratofilu, 2005. godine je objavljeno reizdanje Seljanovog djela „Zemljopis pokrajina ilirskih ili Ogledalo zemlje“. Ovime je šira javnost, ali i hrvatska znanost, dobila priliku upoznati se s velikim djelom Dragutina Seljana, koje je dugo vremena neopravdano bilo zanemareno. Potražite knjigu u knjižnicama, a ukoliko želite biti vlasnici ove zanimljive knjige, iako je relativno nedostpuna za kupovinu, možete okušati sreću u antikvarijatima – mi smo pronašli svoj primjerak za 72 kune.
