Trenutni podatci govore da je do sada na svijetu registrirano 241,6 milijuna slučajeva bolesti COVID-19, od čega 4,9 milijuna koji su završili smrtnim slučajem (2%). Globalni podatci govore o dosadašnjoj primjeni 6,7 milijardi doza cjepiva. Teoretski, 85% stanovnika svijeta primilo je barem jednu dozu nekog od cjepiva protiv virusa SARS-CoV-2. Prktično, globalna geografska neravnomjenost raspodjele je evidentna, na što već mjesecima upozoravaju sve agencije i organizacije UN-a. Živeći u Europi, cjepiva imamo koliko hoćemo, samo ga očito baš i ne želimo – osobito na istoku i jugoistoku Europe. Tu smo i mi – Hrvatska je po potpunoj procijepljenosti stanovništva četvrta odostraga u Europskoj uniji. Gore od nas samo su još Slovačka, Rumunjska i Bugarska.
Dakle, cjepiva ima dovoljno, no postoji snažan otpor cijepljenju te su brojni nacionalni epidemiološki odbori nemoćni u borbi da dokažu koliko je važna visoka procijepljenost stanovništva da bi se pandemija obuzdala. Ukoliko procijepljenost nije dovoljna, jedino oružje koja nam preostaje su različite restrikcije koje uveliko utječu na normalan život.
Do kada ćemo se vrtiti u krug? Kada će prestati ovo ludilo? U prvoj polovici 2020. godine, svi bi se cijepili crnim vragom, samo da se zaštite – da prežive. Sad imamo cjepiva, ali smo hrabriji. Upoznali smo malo bolje ovaj virus i vjerujemo da nam ne može ništa. Sve dok nam ne pokuca na vrata…
A samo tijekom utorka, 19.10.2021., bolest COVID-19 pokucala je na vrata najmanje 3.162 građana Hrvatske. Toliko je samo prekjučer primilo negativan rezultat testa. Statistički gledano, 63 ovih ljudi će umrijeti za tjedan-dva. Svi ti ljudi koji su otkrili prekjučer da boluju od COVID-19 bolesti, žive s nekim i vjerojatno su bili u kontaktu s više desetaka ljudi tijekom proteklih nekoliko dana. Ukoliko su se neki od njihovih kontakata zarazili, a jesu – imamo ponovno ubrzan rast. No, veliki broj novozaraženih svoje kontakte neće podijeliti s epidomiološkim službama, niti će obavijestiti sve ljude s kojima su se susretali tijekom posljednjih nekoliko dana – „da im ne rade probleme”. Postoji još jedna velika grupa oboljelih koji se neće niti testirati, jer: a) to je obična prehlada, b) ionako znam da je COVID-19, imam simptome/ pa imao sam kontakt sa zaraženim. Do kada ćemo gledati ovaj scenarij, vrtiti se u krug i čekati da sve samo od sebe prođe?
Broj novooboljelih u zadnje vrijeme užurbano raste, kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu, osobito na sjevernoj hemisferi gdje se približava zima koja pogoduje razvoju ovakvih bolesti. S porastom novooboljelih raste i broj smrtnih slučajeva.
U susjednoj Sloveniji, gdje je procijepljenost na razini 51%, zbog trenutne eksplozije novozaraženih od jučer ozbiljno razmišljaju o novom nacionalnom lockdownu, koji je samo pitanje dana – javljaju tamošnji mediji. Relativni broj novozaraženih u Sloveniji (broj zaraženih na milijun stanovnika) unutar zadnjih tjedan dana je za 36% veći od onog kojeg imamo u Hrvatskoj.
Bugarska je zbog slabe procijepljenosti stanovništva, koja je manja od 20% potpuno cijepljenih građana, primorana uvesti nove restrikcije kojima pokušava podići razinu procijepljenosti. Uskoro se u Bugarskoj uvodi „Zeleni certifikat COVID-19”, obavezan za pristup svim zatvorenim javnim prostorima: restoranima, kinima, teretanama i trgovačkim centrima. Certifikat dokazuje da je osoba cijepljena, ima negativan test ili je nedavno preboljela virus. Moraju to učiniti – u Bugarskoj je unutar posljednjih tjedan dana umrlo 706 osoba zaraženih virusom SARS-CoV-2 ili 101 osoba na milijun stanovnika. Za usporedbu, u Hrvatskoj je u isto vrijeme umrlo 126 osoba, odnosno 31 osoba na milijun stanovnika.
Gradonačelnik Moskve najavio je 4-mjesečnu karantenu za necijepljene osobe starije od 60 godina koja nastupa na snagu od ponedjeljka, 25.10. Također je naložio poslodavcima da najmanje 30% osoblja pošalju na rad od kuće, do daljnjega. Ruska nacionalna vlada predložila je sedmodnevno zatvaranje svih poduzeća, dok su mnoge regije u Rusiji objavile planove o zatvaranju kafića, muzeja i drugih javnih prostora za sve koji ne mogu dokazati da su cijepljeni ili nemaju negativni test COVID-19. Ovi potezi u Rusiji su uslijedili nakon što je nacionalni broj smrtnih slučajeva od bolesti COVID-19 dostigao još jedan rekord na dnevnom nivou. Radi se o 47 umrlih na milijun stanovnika tijekom posljednjeg tjedna, „svega” 16 osoba više od relativnog broja umrlih u istom vremenskom razdoblju u Hrvatskoj.
Latvija je najavila nacionalnu karantenu zbog pandemije. Karantena će trajati od 21. listopada do 15. studenog, u nastojanju da se uspori porast infekcija. Premijer Latvije Krišjānis Kariņš je izjavio: „Naš zdravstveni sustav je u opasnosti… Jedini izlaz iz ove krize je cijepljenje”. Podaci pokazuju da je samo 54% odraslih Latvijaca potpuno cijepljeno, dok je prosjek EU-a 74%. U ukupnoj populaciji, radi se o 49% potpuno cijepljenih. „Moram se ispričati cijepljenim građanima”, rekao je Kariņš, najavivši da će trgovine, restorani, škole i brojne usluge biti zatvorene, dok će biti dostupne samo one najvažnije. U Latviji je uveden i policijski sat od 20:00 do 5:00. Ove mjere dolaze na snagu u Latviji pri procijepljenosti većoj za gotovo 6 punih postotnih bodova od one koju imamo u Hrvatskoj (43%). Istina, u Latviji je situacija s relativnim brojem novozaraženih tri puta veća od one u Hrvatskoj, pa je i relativni broj smrtnih slučajeva viši, ali ne za tri puta koliko je veći relativni broj novozaraženih, nego za 1,7 puta. Treba li pripomenuti da je procijepljenost veća? Možda je upravo zato smrtnost novih slučajeva u Latviji manja od one koju imamo u Hrvatskoj?
Rezultati istraživanja
Obzirom da se rijetko u medijima prikazuju usporedivi podatci o broju cijepljenih, relativnim brojevima novih slučajeva zaraze i smrti unutar jednog tjedna, kao i njihovi međusobni odnosi, odlučili smo popuniti tu prazninu mini-istraživanjem.
Na svijetu postoje deseci portala koji od samih početaka statistički prate prostorni razvoj virusa SARS-CoV-2, uzročnika akutne virusne bolesti COVID-19, odnosno kretanje registriranog broja oboljelih, kao i broj smrtnih ishoda ove bolesti do kojih dolazi u određenom postotku. U posljednje vrijeme, sveprisutni su i podatci o broju cijepljenog stanovništva po državama svijeta. Za potrebe našeg istraživanja razvoja spomenutog virusa i bolesti u Europi u tijekom posljednjih tjedan dana, koristimo podatke koju svakodnevno prikuplja i objavljuje Centar izvora informacija za koronavirus Medicinskog sveučilišta Johns Hopkins (The Johns Hopkins Coronavirus Resource Center – CRC). Podatke Johns Hopkins Centra koriste brojni znanstvenici, mediji i cjelokupna javnost – dnevni broj posjeta internet platformi koju su razvili i dali na besplatno korištenje svima prelazi milijardu. Radi se o trenutno najrelevantnijim podatcima o koronavirusu na svijetu.
Drugi izvor podataka koje smo koristili dolazi sa stranica Our World In Data (hrv. Naš svijet u podacima), projekta Global Change Data Lab, neprofitne organizacije sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Podatci preuzeti s ove stranice odnosili su se na broj stanovnika država koje su obuhvaćene istraživanjem.
Procijepljenost
Primjetljiva je veća procijepljenost među stanovništvom država Zapadne i Sjeverne Europe, od one među stanovnicima država Srednje i Istočne Europe, gdje ista vrlo rijetko prelazi polovicu ukupnog stanovništva. Sa 85,52% potpuno cijepljenog ukupnog stanovništva, Portugalci su trenutno najprocijepljeniji narod Europe. Na drugoj strani spektra su Ukrajinci – svega 14,62% potpuno ciljepljenih. Medijan među 43 države Europe obuhvaćene istraživanjem je 58,28%.
U Hrvatskoj je do sada 43,14% građana cijepljeno punom dozom cjepiva (30. mjesto među 43 države Europe obuhvaćene istraživanjem). Slabiju procijepljenost od stanovnika Hrvatske unutar EU imaju Bugarska – 19,85%, Rumunjska – 29,21% i Slovačka – 41,74%).
Slučajevi zaraze
Unutar posljednjih tjedan dana (13.-19.10.2021.), najmanji relativni broj novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest COVID-19 općenito su zabilježile države Zapadne i Sjeverne Europe, uz izuzetak Ujedinjenog Kraljevstva. Veći broj slučajeva zabilježile su prvenstveno države Istočne i Jugoistočne Europe, izuzev Grčke. Iako postoje odstupanja, jasno je vidljiva određena povezanost relativno manjeg broja novih slučajeva zaraze i relativno veće procijepljenosti stanovništva promatranih država.
U Hrvatskoj je tijekom proteklog tjedna (13.-19.10.2021.) zabilježeno ukupno 2.675 novih slučajeva zaraze na milijun stanovnika, što Hrvatsku postavlja na 12. mjesto država s najvećim relativnim broje novozaraženih proteklog tjedna među 43 promatrane države Europe. Najveći relativni tjedni broj novozaraženih imala je Latvija sa 7.819 novozaraženih na milijun stanovnika. Najmanje novozaraženih zabilježeno je na Kosovu – 64. Europski medijan iznosio je 1.384.
Smrtni slučajevi
Zbog rezultata pojedinih država ne možemo interpretirati povezanost manjeg broja novih slučajeva zaraze s većom procijepljenošću stanovništva. No, relativan broj umrlih zaraženih virusom SARS-CoV-2 jasno se podudara s podatcima o relativnom broju ciljepljene populacije. Više razine procjepljnosti stanovništva država Europe utječu na smanjenje relarivnog broja smrtnih slučajeva. Do 10 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika tijekom proteklog tjedna (13.-19.10.2021.) zabilježile su države Zapadne Europe (izuzev Ujedinjenog Kraljevstva), Skandinavija, Poljska i Češka Srednjoj Europi, te zemlje zapadnog Sredozemlja, Cipar i Kosovo. Kompletna Istočna i Jugoistočna Europa, uključujući i Baltičke zemlje, zabilježile su od 10 do čak 131 smrtni slučaj na milijun stanovnika. Prosječna procijepljenost 22 države koje su zabilježile do 10 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika iznosila je 66,6%. Preostale 21 zemlje u kojima su zabilježene veće smrtnosti imaju srednju razinu procijepljenosti na 40,3%. Ovo je i više nego jasan dokaz da veća procijepljenost smanjuje smrtnost.
Hrvatska sa 31 smrtnim slučajem na milijun stanovnika unutar posljednjih tjedan dana (13.-19.10.2021.) zauzima 12. mjesto u Europi. To je i više nego tri puta više od europskog medijana koji iznosi 9. Tijekom proteklog tjedna tri države nisu prijavile niti jedan smrtni slučaj (Island, Liechtenstein i Malta), dok ih je najviše prijavila Rumunjska (131 smrtni slučaj na milijun stanovnika).
Slučajevi zaraze vs. smrtni slučajevi
Kada promatramo udio smrtnih slučajeva u ukupnom broju novih slučajeva za protekli tjedan (13.-19.10.2021.), udio veći od 2% smrtnosti zabilježen je u Bosni i Hercegovini (5,70%), Sjevernoj Makedoniji (4,85%), Bugarskoj (3,10%), Rusiji (3,08%), Rumunjskoj (2,43%), Ukrajini (2,34%) i Moldaviji (2,14%). Sa stopom smrtnosti između 1 i 2% našlo se 12 država, a među njima i Hrvatska (1,15%). Od preostale 24 države obuhvaćene istraživanjem, 21 je zabilježila smrtnost slučajeva do 1%, dok 3 države nisu imale smrtnih slučajeva (Island, Liechtenstein i Malta). Rezultati za ovaj pokazatelj mogu biti samo orijentacijskog karaktera, obzirom da se uspoređuje udio smrtnih slučajeva u ukupnom broju novih slučajeva, a trebalo bi zbog prirode bolesti COVID-19 usporediti broj smrtnih slučajeva u proteklom tjednu s brojem novih slučajeva koji su zabilježeni prije 2-3 tjedna, koliko je najčešće potrebno da virus prouzroči smrt.
Procijepljenost vs. smrtni slučajevi
U konačnici, promatrajući međuovisnost udjela cijepljenog stanovništva i broja zabilježenih smrtnih slučajeva u državama Europe tijekom proteklog tjedna, jasno je vidljivo opadanje smrtnosti s većom procijepljenošću stanovništva. Naravno, odstupanja postoje, ali njih valja tražiti u drugim socio-ekonomskim karakteristikama tih država, a ne u cjepivu koje sprječava razvoj, a prije svega smrt od ovog koronavirusa.
