Najčitanije i najcitiranije godišnje izvješće o stanju slobode Freedom in the World prati globalne trendove u političkim pravima i građanskim slobodama već više od 40 godina. Redovito ga koriste kreatori politike, novinari, akademici, aktivisti i mnogi drugi.
Vanjski analitičari procjenjuju 210 zemalja i teritorija svijeta, koristeći kombinaciju terenskih istraživanja, konzultacija, informacija iz novinskih članaka, nevladinih organizacija, vlada i raznih drugih izvora. Prilikom pripreme izvješća, analiziraju se izborni procesi, politički pluralizam, funkcioniranja vlada, sloboda izražavanja i uvjerenja, udruživanja i organizacijska prava, vladavine zakona, osobne autonomije i pojedinačna prava – sveukupno 25 pokazatelja. Krajnji proizvod predstavlja konsenzus analitičara, savjetnika i osoblja organizacije Freedom House koja priprema izvješće.
U izvješću svaka država ili teritorij dobiva 0 do 4 boda za svaki od 25 pokazatelja, za maksimalnih 100 bodova. Pokazatelji koji imaju oblik pitanja se grupiraju u dvije kategorije: politička prava (0–40 bodova) i građanske slobode (0–60 bodova). Ta se dva ukupna rezultata ponderiraju jednako kako bi se utvrdio jedan od tri statusa zemlje: slobodna, djelomično slobodna ili neslobodna. Više detalja o metodologiji korištenoj prilikom izrade ovih izvješća pronađite ovdje.
Nedavno objavljeno ovogodišnje izdanje izvješća otkrilo je da je globalna sloboda pada već pada petnaest godina zaredom. Protekla 2020. godine bila je turbulentna godina: od pandemije koja je poljuljala ekonomsku i fizičku sigurnost mnogima, do brojnih nasilnih sukoba širom svijeta. Ovakvi uvjeti pogodovali su prije svega autorativnim režimima.
Prema izvješću, gotovo 75% svjetskog stanovništva živjelo je protekle godine pod vladom koja je u protekloj godini zabilježila pad demokratičnosti. Širenje autoritarne vladavine, zajedno s nestajanjem i nedosljednom prisutnošću glavnih demokracija na međunarodnoj sceni, imalo je ozbiljan utjecaj. U 2020. godini, sve se više vlada okrenulo se vojnim rješenjima političkih sporova. Od širokog spektra sukoba, spomenimo ovdje dugotrajne ratove u Libiji i Jemenu, ali i novi nasilni sukob Azerbejdžana i Armenije zbog sporne regije Nagorno-Karabah.
Prijelaz najveće svjetske demokracije – SAD-a, sa statusa slobodna na djelomično slobodna jedan je od najzabrinjavajućih aspekata izvješća. Ocjena SAD-a je pala sa 86 na 83, uslijed djelovanja prethodne predsjedničke administracije koja je učestalo pokušala podrivati odgovornost za malverzacije i pojačala nedokazane navode o izbornoj prijevari. Sve je rezultiralo nepovjerenjem stanovništva i upadu rulje u zgradu Američkog kongresa u siječnju ove godine.
Također je u središtu pažnje Indija, u kojoj vlada premijera Narendre Modija i saveznika na državnoj razini nastavljaju obračune s kritičarima i prema izvješću vodi Indiju prema autoritarnosti. Uslijed pandemije COVID-19, u Indiji je došlo do neplaniranog raseljavanja milijuna internih radnika migranata, a zabilježeni su napadi na indijske muslimane „zbog širenja pandemije”.
Najbolji rezultati u 2020. godini zabilježeni su u sjevernoj Europi. Švedska, Norveška i Finska predvodile su put slobodi s ocjenom 100. Pet najboljih zaokružili su Novi Zeland i Kanada.
U najnovijem izvješću najgore su prošle Eritreja, Južni Sudan i Sirija, a ukoliko uključimo teritorije u analizu, najniži rang zauzima Tibet.
Ukupna ocjena Hrvatske je 85, što predstavlja status slobodna. Sastavnice ove ocjene su kategorija političkih prava, u kojoj je Hrvatskoj dano 36 od mogućih 40 bodova, odnosno kategorija građanske slobode, s 49 od 60 bodova. Detaljnije izvješće o Hrvatskoj možete pronaći ovdje.