U Sisciji (današnji Sisak) je od 262. godine radila carska kovnica rimskog novca. Utemeljio ju je Galijen, poznatiji kao prvi rimski car koji je donijeo edikt o toleranciji, čime je zaustavio progon kršćana i kojim je Crkvi dao legalan status. Galijen je odlučio osnovati kovnicu u Sisciji, kako bi vojsci stacioniranoj u Podunavlju osigurao redovita primanja. Podunavlje je u to vrijeme bilo područje neprekidnih navala barbarskih naroda sa sjevera na granice carstva, te su ih morale braniti brojne legije. Utemeljenjem kovnice Galijen osigurao brzi dotok novca potrebnog za financiranje vojnih operacija.
Prve majstore i materijal za kovnicu car je doveo iz Rima. Rad kovnice je započeo izradom brončanih antonijana, tadašnje novčane jedinice rimskog carstva, a nešto kasnije srebrnih i zlatnih antonijana. U prilog mu je išla blizina malih rudnika na Zrinskoj gori kao i u drugim dijelovima tadašnjeg Ilirika. Kovnica je radila do 5. stoljeća, a kovanice izrađene u njoj su najčešeće nosile oznake kovnice SISCIA AVG, S, SMS, SI i SIS. U samom početku postojale su dvije kovničke radionice – officine. Par godina kasnije u vrijeme cara Klaudija Gotskog, jednog od učesnika Galijenova ubojstva, kovnica ima četiri officine, a za cara Aurelijana radi ih sedam.
izvor: Ferdo Šišić (1925). Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb.
Petnaest je careva i tri su rimske carice ovdje izrađivali svoj novac narednih 160 godina, kao i drugim kovnicama, a novac cara Julijana Apostata je kovan isključivo u siscijskoj kovnici, čime je ona postala glavna carska kovnica (361-363. godine – op.a.). Ranije, još u vrijeme cara Proba, koji je vladao u vremenu od 276-282. godine, kovnica u Sisciji je postala jedna od najavažnijih carskih kovnica. Osim što su u njoj izrađene velike količine antonijana vrlo dobre kvalitete, predstavljali su umjetnička djela velike estetske vrijednosti, što je ponajprije zasluga vještih gravera. Novci ove kovnice su bili znatno kvalitetniji od onoga iz drugih kovnica. Kolao je diljem carstva, a prodirao je i daleko izvan njegovih granica, što potvrđuju nalazi iz Skandinavije i Indije.
Rimska Siscia je bila smještena u središtu današnjeg Siska, uz rijeku Kupu. Ostaci grada je moguće razgledati. Istraživanjima se taj lokalitet pokazao bogatim nalazištem antičkog materijala i pokretne arheološke građe. Posebno su značajni brojni nalazi rimskog srebrnog novca izrađenog ovdje. Od skoro 2000 pronađenih argenteusa, preko 400 je izloženo u sisačkom Gradskom muzeju, a većina se nalazi po muzejima diljem svijeta. Gradski muzej posjeduje i druge kovanice koje potječu iz siscijske, ali i ostalih rimskih kovnica. Sama siscijska kovnica se nalazila u sadašnjem koritu rijeke Kupe, gdje su locirani njeni ostaci prilikom arheoloških sondiranja. U Kupi su pronađeni kalupi i brojne kovne pločice.
Osim šetnje i razgleda Siska, najviše informacija o povijesti i svemu što nas zanima o siscijskoj kovnici rimskog carskog novca, Sisciji i općenito sisačkom kraju možemo vidjeti i čuti u Gradskom muzeju Sisak, koji se nalazi u ulici kralja Tomislava br. 10. Svakako treba posjetiti suvenirnicu muzeja i pogledati/ kupiti pokoji suvenir ili nakit baziran na temu rimskog carskog novca.
Lokacija Gradskog muzeja Sisak: Ul. kralja Tomislava 10, 44000, Sisak (45.483 S, 16.374 I)
