Vodimo vas na put oko svijeta kroz čak 37 zemalja i izdvajamo nama neobične božićne običaje koji se štuju u tim zemljama. Pa krenimo abecednim redom:
Argentina
Kako je vrijeme toplo za vrijeme Božića u Argentini, tradicija kićenja drvca nije rezervirana samo za bor, nego i za bilo koje drugo dostupno drvce. Ljudi vole kititi drvce pamučnim lopticama koje predstavljaju snijeg. Glavno Božićno slavlje održava se na Badnjak u kasnim popodnevnim satima, a glavni obrok se jede između deset i jedanaest navečer. U Argentini se taj obrok najčešće jede na otvorenom, u vrtu. Jede se pržena puretina ili pečena svinjetina, zatim salate, božićni kruh i puding. U ponoć je vatromet, a nakon toga ljudi otvaraju poklone ispod okićenog drvca.
Australija
U Australiji Božić dolazi taman pred početak ljetnih praznika. Kad Djed Božićnjak stigne do Australije, voli dati svojim sobovima malo vremena za odmor, a u zamjenu ponekad koristi klokane. Također se presvuče u lakšu odjeću, a djeca mu za osvježenje ostavljaju kolače i pivo, naravno, bezalkoholno jer mora voziti sanjke. Na 26. prosinca mnogi Australci posjećuju svoje obitelji i održavaju roštiljade na plažama gdje peku kozice, jastoge i ostale morske plodove. Za desert vole pripremiti tradicionalni božićni puding i ostale hladne deserte poput Pavlove torte i triflea.
Austrija
Božićni običaji u Austriji se svode na Svetog Nikolu i njegovog zločestog kolegu Krampusa. U Hrvatskoj dobro poznajemo ovaj dvojac: Krampus predstavlja lošeg policajca, a Sveti Nikola dobrog. Demonsko stvorenje Krampus ima samo jedan zadatak: kazniti lošu djecu prije Božića. Ponekad ulicama lutaju muškarci odjeveni u vražje kostime noseći lance i košaru za otmicu posebno loše djece koju imaju namjeru odvesti u pakao.
Brazil
U Brazilu su božićni običaji zapravo vrlo slični europskim i američkim, osim što je tamo jako vruće pa možete slaviti Božić na plaži! U Brazilu imaju simpatičan običaj, „tajanstvenog Djeda Božićnjaka/ prijatelja“, tj. nekoga tko vas potajno daruje cijeli prosinac, a na Božić se otkrije. Božićna gozba se sastoji od svinjetine, purice, šunke, salate i voća, naravno tropskog. Glavni prilog je riža s grožđicama i farofom. A za desert – sladoled! Zanimljivo je da u Brazilu Djed Božićnjak u zamjenu za poklon uzima čarapu koja je ostavljena za razmjenu.
Češka
U Češkoj žene bacaju cipele kako bi saznale hoće li se udati. Na Badnjak neudane Čehinje stoje leđima okrenute vratima i prebacuju jednu od svojih cipela preko ramena, baš kao što u našim krajevima mladenke bacaju buket na vjenčanju. Ako padne s nožnim prstom okrenutim prema vratima, to znači da će se udati u roku od godinu dana. Ako padne s petom okrenutom prema vratima, morat će još neko vrijeme pričekati.
Egipat
U Egiptu 15% stanovnika čine kršćani, a većina su pripadnici koptske pravoslavne crkve koja ima posebne božićne običaje. Božić ne slave 25. prosinca, već 7. siječnja kao pravoslavci. Posebnost koptske crkve je da im advent traje 43 dana, počinje 25. studenog i traje do 6. siječnja. Za to vrijeme poste i jedu samo vegansku hranu, a kad post završi pripreme sva jela kojih su se prethodno odrekli.
Filipini
Svake subote prije Badnjaka, u gradu San Fernando na Filipinima održava se Ligligan Parul Sampernandu, Festival divovskih lampiona. Nekoliko sela se natječe u izradi najljepšeg i najsloženijeg papirnatog lampiona. Mogu mjeriti do šest metara u promjeru, različitih su oblika te su ukrašeni uzorcima živih boja.
Finska
Svi znamo da se jedan od najvjerojatnijih domova Djeda Božićnjaka nalazi na sjeveru Finske, u Laponiji. No, prije nego je Djed Božićnjak postao dobroćudni djedica s bradom, u Finskoj su umjesto njega imali kozu Joulupukki koja je poklone tražila, a ne davala!
U Finskoj je sauniranje na Badnjak obavezno. Iz ove skandinavske zemlje odakle nam i dolaze finske saune, na Badnjak postoji i tradicija povezana s ovom suhom toplinom. Naime, svaki Finac dan prije Božića priprema se za dugu i opuštajuću saunu prije nego što se prepusti poslasticama tijekom božićne večere. Budući da se sauniranje smatra odličnim načinom čišćenja, ovaj običaj je vrlo važan na ovaj svečani dan.
U Finskoj također imaju i prilično neobičnu naviku da na Božić posjećuju grobove svojih bližnjih i zapale svijeće prisjećajući se mrtvih. Tog dana navečer je običaj staviti hranu na stol i ne spavati u svojim krevetima, već na podu – kako bi se pokojnici mogli dobro najesti i odmoriti.
Francuska
U Francuskoj imaju jaslice, slične našima u Hrvatskoj, no još im dodaju mesara, pekara, policajca i svećenika! Francuzi također imaju običaj u kaminu zapaliti posebno izabranu cjepanicu (“božićnu cjepanicu” od drva trešnje) što je vrlo stara tradicija koja potječe iz germanskog poganstva. Francuzi to, naravno, naprave na vrlo francuski način: poškrope ga crnim vinom. Cjepanica i nekoliko svijeća trebaju gorjeti cijelu noć, a uz to ostave i nešto hrane i pića za slučaj da dođe Marija s Isusom. Povezano s ovim starim običajem, Francuzi danas pred Božić rade čokoladnu tortu u obliku debla koju nazivaju „La Buche de Noel“, a koja se služi nakon polnoćke.
Gana
U Gani božićna proslava započinje na Badnjak s misom na kojoj se bubnja i pleše. Ljudi se odijevaju u svoje tradicionalne nošnje. Djeca pripremaju predstavu poput jaslica. Zbor zapjeva, a vjernici dolaze ispred svećenika te zaplešu i to može trajati cijelu noć. Neki zabave i eventualnog vatrometa, odlaze kućama i daruju se.
Grenland
Na Grenlandu jedu kožu kitova i fermentirane morske ptice. A vjerojatno najneobičniji božićni jelovnik dolazi s najvećeg otoka na svijetu. Naime, mještani s Grenlanda poslužuju posebno jelo pod nazivom “mattak” napravljeno od kitove kože. Budući da je mattak pretežak za žvakanje, obično se proguta cijeli. Imaju i “kiviak” što je sirovo meso njorki fermentirano u koži tuljana. Ova mala ptica omotava se u kožu od tuljana i potom zakopava u zemlju. Nekoliko mjeseci kasnije, odnosno neposredno pred Božić otkopava se i jede djelomično raspadnuto meso. Oba jela se smatraju delicijama.
Grčka
Dio grčke božićne tradicije je također vjerovanje u zle duhove. Kallikantzaroi su zli duhovi koji žive u podzemlju tijekom godine, ali poharaju grčke domove tijekom Božića. Neki ih opisuju kao obične ljude, a neki kao visoke stvorove s metalnim cipelama, majmunskim rukama i crvenim očima. Postoji mnogo načina kako se riješiti ove napasti. Rješenje za obranu je vješanje svinjske čeljusti na dimnjak, što bi ih trebalo spriječiti pri ulasku u kuću.
Gvatemala
U Gvatemali pale vraga. Paljenje vraga ili La Quema del Diablo je tradicija u Gvatemali koja datira još iz kolonijalnih vremena dok su bogati ukrasili okućnicu lampionima kako bi proslavili Bezgrešno začeće. Oni koji si nisu mogli priuštiti lampione stvorili su vlastitu metodu obilježavanja dana. U gvatemalskoj kulturi se vjeruje da se vrag i drugi zli duhovi mogu sakriti u mračnim i neurednim dijelovima tvog doma. Svake godine 7. prosinca, Gvatemalci čiste svoje kuće i spaljuju sve smeće kako bi očistili svoje domove i imali čist i uredan dom za novu godinu. Spaljivanje vraga je nešto noviji dodatak ovoj tradiciji. Simbolizira novi početak nove godine, ali i osjećaj moći i dobra koja pobjeđuju zlo.
Indija
Iako u Indiji kršćani čine svega oko 2-3% stanovništva, radi se o velikom broju ljudi – imeđu 26 i 39 milijuna ljudi! Indijski kršćani kite svoja božićna drvca, ali s tropskim ukrasima – mangom i bananama!
Irska
Stara irska božićna tradicija uključuje lupanje kruhom po vratima i zidovima doma. Irci vjeruju da time istjeruju zle duhove i lošu sreću, a prizivaju dobro u novoj godini koja je pred vratima. Badnjak je u Irskoj poznat i pod nazivom „Nollaig na mBan“ ili – Ženski Božić. Naime, tog dana muškarci preuzimaju kućanske poslove od žena i svojim ljepšim polovicama daju odmor. Navečer jedu pečenu puricu i šunku te nerijetko izlaze van u lokalni pub na pivo. Umjesto keksa i mlijeka, irska djeca Djedu Božićnjaku ostavljaju pitu od mljevenog mesa i bocu Guinnessa – kako bi predahnuo, osvježio se i nastavio svoj put. Sjete se i njegovih sobova te pripreme pokoju mrkvu za njih.
Island
Svake godine, Islandani razmjenjuju knjige. Na Badnjak, obitelji daruju jedni drugima knjige koje pažljivo odabiru, a zatim provode večer u toplini svojih domova, uživajući u čitanju i čokoladi. U izvornoj verziji ove tradicije, na božićno okupljanje svatko donosi knjige koje su mu se najviše svidjele prošle godine – one koje su promijenile nešto u njegovom životu ili postale vrstom malog otkrića. Svaki „recenzent” zatim priča što ga je privuklo u određenom djelu i zašto ga preporučuje drugima. Zatim svi stavljaju knjige na jednu veliku hrpu i izvlače one koje su ih najviše intrigirale.
Također na Islandu, 13 dana prije Božića 13 Djeda Božićnjaka ili „Yula Lads“ koji inače žive u planinama, jedan po jedan posjećuju gradove. U cipele koje su dobra djeca ostavila pred vratima stavljaju slatkiše ili male darove, a onim zločestima ostave truli krumpir. Svaki od ovih 13 likova nalikuje trolovima i ima drugačiju osobnost.
Italija
Dok talijansku djecu za Božić posjećuje Djed Božićnjak (Babbo Natale), u nekim dijelovima Italije vjeruju kako uoči Sveta tri kralja, odnosno 5. siječnja, poklone djeci donosi vještica La Befana. Prema legendi, Befana je bila vještica koja nije darovala malog Isusa u jaslama. U znak pokajanja sada daruje svu djecu koja za nju pripreme malo vina i hrane.
U južnoj Italiji i Rimu pak u božićno vrijeme možete susresti pastire koji sviraju gajde. Obično nastupaju u parovima i sviraju na gradskim trgovima. Odjeveni su u tradicionalne ovčje kože i vunene ogrtače, a sve to čine u čast tradicionalnih pastira u jaslicama.
Japan
Samo oko jedan posto japanske populacije identificira se kao kršćani, ali to je još uvijek oko dva milijuna ljudi. Tamo se badnja večer doživljava kao posebno romantičan blagdan sličan Valentinovu, pa je gotovo nemoguće dobiti stol u restoranu, obzirom da iste rezerviraju parovi nakon romantične šetnje i promatranja božićnih lampica. Kao tradicionalni obrok za Božić u Japanu se jede pohana piletina. Zato je od 1970-ih fast food lanac KFC popularan izbor za ručak i večeru tijekom božićnih blagdana u Japanu. Procjenjuje se da svake godine oko 3.6 milijuna obitelji čeka u dugim redovima da pojedu KFC božićni ručak ili večeru. Ponuda uključuje “party košare” koje su slične KFC obiteljskim obrocima koji uključuju komade pržene piletine uz priloge po izboru. Japanci Djeda Božićnjaka zovu „Santa-san“, a ako se nađete tamo u božićno vrijeme, sretan Božić poželite s „meri kurisumasu“.
Južna Afrika
U Južnoj Africi su glavno blagdansko jelo pržene gusjenice. Pržene gusjenice (od carskog moljca) vrlo su hranjive jer su bogate proteinima. Tako se u Južnoj Africi smatraju i delicijom jer su uz to i ukusne. Ovi kukci se ‘beru’ tijekom zime, pa se savršeno slažu s Božićem. Mještani ih jedu kao hrskavi prilog ili kuhane s rajčicama i umakom.
Kina
U Kini se samo otprilike 1% ljudi deklarira kao kršćani stoga se Božić slavi samo u velikim gradovima i to većinom među mlađom populacijom gdje parovi razmjenjuju darove kao na Valentinovo. S vremenom se razvila tradicija darivanja jabuka na Badnju večer, a najpopularnija božićna pjesma su Zvončići. Zanimljiva je činjenica da se većina plastičnih jelki i ukrasa izrađuje upravo u Kini gdje ih gotovo nitko ne koristi u svojim domovima.
Kolumbija
U Kolumbiji 7. prosinca, uoči Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije koji je državni praznik, obilježavaju Dan malih svijeća. Svijeće se postavljaju na prozore ili balkone u čast Djevice Marije i tim danom započinje božićna sezona.
Latvija
Mumeri (ili ulični glumci) se u Latviji maskiraju u životinje ili jezive likove. Zatim idu od kuće do kuće kako bi glazbom i tradicionalnim pjesmama otjerali zle duhove. Zauzvrat, obitelji im nude hranu i piće. Od mumera se očekuje da ostanu maskirani, a osim što maskama skrivaju lice, mijenjaju i glasove kako ih ne bi prepoznali.
Meksiko
Meksiko je zemlja koja je poznata po živopisnim bojama i veselim proslavama, tako da ne čudi što je tradicionalni meksički Božić jedan od najsjajnijih slavlja svih vremena. Svakako, neke meksičke obitelji još uvijek postavljaju božićna drvca, ali tijekom božićnih blagdana češći božićni običaj predstavlja uređenje jaslica te ih se trude urediti što ljepše. Mještani s ponosom pokazuju jaslice u svojim domovima ili vrtovima. Lokalne zajednice stvaraju javne i te su jaslice uglavnom dizajnirane od strane lokalnih umjetnika i obrtnika. S vremenom jaslice imaju sve više likova – dijete Isus se dodaje tek na Badnjak, a tri kralja se pojavljuju oko 5. siječnja.
Nizozemska
Značajan božićni događaj u Nizozemskoj je dolazak Djeda Božićnjaka (Sinterklass) i Crnog Petra (Zwarte Piet). Oni dolaze 5. prosinca brodom iz Španjolske u Amsterdam, a dolazak je popraćen glazbom i tradicionalnim pjesmama te se prenosi na televiziji. Crni Petar je verzija Krampusa kojim se plaše djeca da će ih odvesti u Španjolsku ako ne budu dobra.
Norveška
Prema norveškom folkloru, vještice i zli duhovi izlaze na Badnjak kako bi činili nestašluke. Stoga obitelji skrivaju svoje metle kako bi ih onemogućili u noćnoj „vožnji“. Ponekad čak pale smrekove cjepanice u kaminu kako bi ih spriječili da siđu niz dimnjak.
Njemačka
Nijemci poklone razmjenjuju na Badnjak, a posebno je zanimljiva njihova tradicija tajnog Djeda Božićnjaka na radnim mjestima i školama jer darovi dolaze do onoga kome su namijenjeni tako da se vrata otvore samo koliko je potrebno da bi se poklon ubacio u prostoriju gdje su primatelji. Onda ide od ruke do ruke dok ne dođe do onoga kome je namijenjen te se smatra posebno lošom srećom ako se sazna tko je darivatelj. Tajni Djed Božićnjak u Njemačkoj uistinu mora ostati tajna!
U nekim predjelima Njemačke djeca pišu pisma „Božjem djetetu“ (das Kristkind) koje nije Isus, već djevojčica sličnih karakteristika kao Isus, a izgleda kao anđeo ili sveta Lucija. Pisma lijepo ukrase i ostave na polici prozora. U njemačkim školama i drugdje organizirano je darivanje te svatko donese jedan poklon. Pokloni se pomiješaju i svatko nešto dobije, no nitko ne smije otkriti tko je što poklonio.
Poljska
U Poljskoj badnjak započinje pojavom „prve zvijezde na nebu“ koja se simbolično veže za betlehemsku zvijezdu. Tada Poljaci sjedaju za stol pod kojim je postavljena hrpica sijena i za kojim je pripremljena stolica više – za nepozvanog gosta, jer nitko te noći nitko ne bi smio biti gladan i osamljen. Poljaci čitaju dijelove Evanđelja, međusobno razmjenjuju hostiju i želje te sjedaju za večeru koja se mora sastojati od najmanje 12 različitih jela, a od mesa je samo prisutna riba – najčešće šaran i haringe u raznim umacima.
Portugal
U Portugalu duhovi nisu nepoželjni u božićno vrijeme. Na dan Božića, održava se „consoda“, gozba na kojoj se za obiteljski stol postave tanjuri za duše mrtvih. Ukoliko im ponudite hranu, duhovi donose sreću kroz iduću godinu.
Rusija
Rusija ima obilje božićnih tradicija – od zamjene Djeda Mraza za Oca Mraza do bezmesne gozbe na Badnjak, ali ništa nije fascinantnije od državne proslave božićnih praznika. Ovo vrijeme tamo znaju nazivati “najnečasnijim godišnjim dobom” ili “Svyatki” kako ga zovu Rusi. To vrijeme traje od pravoslavnog Badnjaka 6. siječnja do Bogojavljenja 19. siječnja. Ova poganska tradicija uključuje gozbu (bez toga Božić ne može proći), rusku božićnu glazbu, gatanje, kazalište, lokalne podvale i ronjenje u zaleđena jezera i rijeke u zemlji.
SAD
Većinu božićnih običaja iz SAD-a upoznali smo putem holivudskih filmova. Ipak, preostalo je nekoliko neobičnih, a jeda od njih je i tradicija vješanja kuglice u obliku kiselog krastavca koja ide zadnja na božićnu jelku, a koju neke američke obitelji nadalje održavaju. Dijete koje pronađe tu kuglicu dobiva dodatan poklon. Nitko ne zna odakle je uistinu potekao taj običaj i uz njega se vežu mnoga objašnjenja od kojih je najskeptičnije da je prodavač božićnih ukrasa jednostavno imao previše kuglica u obliku kiselih krastavaca pa je izmislio zanimljivu legendu kako bi ih lakše prodao.
Španjolska
U Španjolskoj mnogi pohađaju Polnoćku koja je ondje poznata pod nazivom La Misa Del Gallo ili Misa pijetla budući da je pijetao trebao zakukurikati u noći kad je rođen Isus. Većina obitelji svoj glavni božićni obrok jede na Badnjak prije mise, a on se sastoji od purice punjene tartufima ili pečene kokoši uz marcipan, nugat ili polvorones za desert. Danima prije Badnjaka djeca obilaze susjedstvo pjevajući božićne pjesme u nadi da će zaraditi nešto novca, a poslije Polnoćke ljudi hodaju ulicama noseći baklje i svirajući gitare i bubnjeve. Zanimljivo je da u Španjolskoj djeca dobivaju tek poneki poklon na Božić, a većina se daruje na Bogojavljenje, 6. siječnja, što je veliki blagdan za njih. Tako djeca vjeruju da njima poklone donose Sveta tri kralja, kao i Isusu, a ne Djed Božićnjak pa čak njima pišu i pisma sa svojim željama.
Također je zanimljivo sudjelovanje Španjolaca u božićnoj lutriji. Ako se ikada 22. prosinca nađete u Španjolskoj, primijetit ćete kako se Španjolci ne udaljavaju previše od svojih televizora ili radija. To je zbog toga što se na taj dan izvlači božićna lutrija! Uglavnom svi u Španjolskoj kupuju kartu jer se nadaju da će osvojiti “El Gordo”! Ponekad obitelji i sela sudjeluju zajedno što bi značilo da skupine ljudi na istom području mogu preko noći postati jako bogati. Glavna nagrada već godinama premašuje 600 milijuna eura!
U španjolskoj Kataloniji obožavaju drvene figurice koje obavljaju veliku nuždu. Katalonci također njeguju neobičnu tradiciju „maženja panja“. Prvo se mora nabaviti cjepanica koja se izbuši, na njoj se nacrta lice, a mogu joj se dodati i noge i ruke. Trebala bi podsjećati na psa ili neku drugu životinju. Djeca od Blagdana bezgrješnog začeća do Badnjaka paze i „hrane“ ove drvene figure s voćem, orašastim plodovima i slatkišima. Odrasli stavljaju i manje igračke. Dekicom prekrivenu cjepanicu na Badnjak cijela obitelj doslovno mlati štapovima i pjeva tradicionalnu pjesmu koja u prijevodu ide ovako: „ako ne kakaš dobro, tući ću te štapom“ – sve dok drvena figura ne „pokaka“ sve ono što se u nju stavilo.
Švedska
U Švedskoj je prije samog Božića jako popularan blagdan Svete Lucije koji slave 13. prosinca. Tijekom Adventa, osim adventskih svijeća koje se pale na vijencu, u prozor stavljaju posebnu adventsku zvijezdu koja simbolizira zvijezdu koja je vodila Sveta tri kralja do Isusa. Glavni obrok, ili bolje rečeno gozbu, jedu na Badnju večer i sastoji se uglavnom od hladnog mesa, različitih vrsta ribe, krumpira, crvenog kupusa, deserta od lisnatog tijesta i slatkiša. U Švedskoj je poseban simbol za Božić Yule koza – božićna koza. Švedska božićna koza datira iz 11. stoljeća kada se govorilo da ona prati Svetog Nikolu te da ima moć kontrolirati đavla (poput Krampusa). Do 19. stoljeća koza je postala darivateljica poklona, pa su se ljudi odijevali u koze da bi ih dijelili. Danas je koza uglavnom božićni ukras koji se može naći na drvcima ili napravljena od slame u gradovima diljem Švedske. Šveđani je doživljavaju kao nevidljivog duha koji nadgleda da sve božićne pripreme prođu u redu.
Švicarska
Tradicionalni švicarski Božić uključuje ne jednog, već dva neobična lika umjesto Djeda Mraza. Prvi je “Samichlaus” koji se pojavi oko 6. prosinca i dijeli poslastice poput mandarina, kolačića i naravno, ukusne švicarske božićne čokolade. Druga figura je njegov poprilično zastrašujući pomagač – “Schmutzli”. Schmutzli je u osnovi – Djed Božićnjak, a nosi crni ogrtač i ima tamnu bradu. Izvorno je njegov zloslutni izgled, zajedno s bičem i praznom vrećom, služio djeci kako bi ih se tijekom cijele godine odvraćalo od nestašnosti. U današnje vrijeme Schmutzli pomaže Samichlausu dijeliti poslastice i poklone na tržnicama i događanjima.
Ukrajina
Ukrajinci za Božić, uz ukrase, imaju i svežanj pšenice koja predstavlja njihov glavni urod, a simbolično predstavlja pretke. Neobičan ukrajinski božićni običaj je ukrašavanje drvca paukovom mrežom. Osim standardnih lampica i kuglica, Ukrajinci vole baciti i umjetnog pauka i paukovu mrežu na božićno drvce. Tradicija potječe iz stare priče o siromašnoj ženi koja si nije mogla priuštiti da ukrasi svoje drvce i probudila se na božićno jutro i otkrila da ga je pauk prekrio veličanstvenom, svjetlucavom mrežom. Danas se ovaj običaj zapravo prakticira za dobru sreću.
Ujedinjeno Kraljevstvo
U Ujedinjenom Kraljevstvu pripreme za Božić počinju slanjem božičnih čestitki, ukrašavanjem kuća, pripremanjem darova i hrane. Na Badnjak se čarape viješaju na rubove kreveta ili na dimnjak, gdje im Djed Božićnjak ostavlja darove. Dio blagdanske tradicije u Ujedinjenom Kraljevstvu je tzv. Božićni puding. U pripremi ovog kolača važan je način miješanja: ako se na Božić puding miješa u smjeru kazaljke na satu i pri toj radnji zamisli želja, ispunit će vam se. Također, neki u puding dodaju kovanicu, a onog tko ju pronađe pratit će sreća.
Venezuela
U Venezueli je prisutna tradicija rolanja na Badnjak. Ta tradicija je postala toliko popularna da su vlasti morale zatvoriti ulice kako bi svi mogli pažljivo rolati. Ne zna se kako je sve to počelo, ali se vjeruje da je ovo alternativa sanjkanju, zbog visokih temperatura. U tjednu koji prethodi Božiću, Venezuelanci rolama dolaze u crkve također na rane jutarnje mise. Tada su mnoge ceste u glavnom gradu zatvorene do 8 ujutro kako bi se vjernicima omogućilo sigurno rolanje.
Wales
Božićna tradicija u Walesu može loše utjecati na konje. Naime, za nju je potrebna konjska lubanja. Ukoliko uz to imate još i konjsku grivu i običnu kantu, veselje može početi. Oni koji još upražnjavaju ovu tradiciju prolaze ulicama grada s lubanjom na štapu i pokušavaju „ugristi“ prolaznike. Ukoliko lubanja ugrize prolaznika, on mora platiti globu koju će staviti u kantu.
—
Postoji li neki od navedenih običaja kojeg biste rado prenijeli u Hrvatsku? Znate li vi za neki neobičan božićni običaj koje nismo naveli? Pišite nam u komentarima!
