Razvoj uzgoja maslina započeo je u Maloj Aziji, odakle se maslina proširila vrlo rano na cijelo Sredozemlje. Najrašireniji proizvod koji također od davnina dobijamo uzgojem masline je maslinovo ulje. Zahvaljujući svojim izvrsnim nutritivnim svojstvima i nezamjenjivosti u mediteranskoj kuhinji koja je sinonim za zdravu i uravnoteženu prehranu, maslinovo ulje je dobar glas o maslini proširilo cijelim svijetom.
Dakle, značaj masline je društveno-ekonomski i stoga maslinu upravo trebamo promatrati na takav način. Zbog svoje dugovječnosti i prilagodljivosti slabim tlima i teškim klimatskim uvjetima, maslina je postala obilježjem krajolika područja u kojima uspjeva. Vjerojatno najstarije stablo masline na svijetu zove se al-Badawi i nalazi se u Betlehemu. Kako je staro između 4 i 5 tisuća godina, bilo je već staro u vijeme Isusa Krista. Vjeruje se da je najstarije stablo masline u Hrvatskoj ono na Brijunima, staro oko 1.600 godina. Maslinovo stablo najčešće živi između 300 i 600 godina.
No, maslina za mnoge predstavlja biljku zahvaljujući kojoj imaju posao i žive dobro. Ne manje zanemariva je i uloga masline u sprječavanju egzodusa ljudi (uzgajivača) iz ruralnih područja.
Što se tiče maslinovog ulja, Europska unija je s 70% udjela vodeći svjetski proizvođač. Građani EU su također najveći potrošači maslinovog ulja – također oko 70%. Proizvođači iz ostalih regija svijeta imaju daleko manje udjele od EU, ali njihova proizvodnja nije toliko zanemariva i – brzo raste.
Podaci za 2005. godinu otkrivaju da je na svijetu postojalo oko 865 milijuna stabala maslina, što je broj za 13,3% povećan u odnosu na 1960-e godine, kada je izbosio 720 milijuna stabala.
Rasprostranjenost masline u svijetu
Maslina je odigravala važnu ulogu u životu naših predaka. Bila je važna kao hrana, ali je njezina uloga vrlo značajna i u brojnim ljudskim kulturama. Najvažniji proizvod masline, maslinovo ulje, koristilo se od davnine pri pripremi jela, za svete obrede, kao gorivo za svjetiljke, ulje za masažu imućnih, kao novac ili ulje za premazivanje beba. Maslina se vrlo često spominje u Bibliji. U kršćanstvu je simbol Božje providnosti i brige za ljude. Mojsije je oslobađao ratovanja muškarce, koji su uzgajali masline. Golubica koja se nakon potopa vratila na Noinu arku u kljunu je nosila maslinovu grančicu kao simbol pomirenja Boga i ljudi. Na slikama s prikazom ukazanja anđela Gabrijela Djevici Mariji, vidi se kako anđeo u ruci ima maslinovu grančicu. S mnogo takvih grančica, narod je proslavio Isusov ulazak u Jeruzalem. Isus se znojio krvavim znojem na Maslinskoj gori, okružen mnoštvom maslina, a Isusov križ, bio je po predaji od maslinova i cedrova drva.
Stablo masline je također vrlo cijenjeno zbog svoje kvalitete. Brojne posude, kuhinjski pribor, pa čak i vrlo skupocjen namještaj se izrađuje od drveta masline. Upravo zbog te svoje čvrstoće i otpornosti, maslina je simbol snage. Tako je Herkul imao toljagu od maslinova drva, a Odisej je maslinovim kolcem oslijepio Kiklopa. Maslina je simbol odanosti i vjernosti pa je Odisejev i Penelopin bračni krevet bio od panja masline. Homer je maslinovo ulje zvao tekućim zlatom. Hipokrat je maslinovo ulje prepisivao za više od 60 raznih bolesti. Pobjednicima na Olimpijskim igrama, na glave su stavljali maslinove vijence, a za nagradu su dobivali amfore s maslinovim uljem, koje je bilo tada vrlo skupocjeno.
Fascinantna je povijest masline koja obuhvaća 6.000 godina, a dokumentirana je legendama, predajama, vjerskim tekstovima i arheološkim otkrićima. Ti zapisi omogućuju nam pratiti geografsko proširenje uzgoja masline od Male Azije do gotovo svih područja koja okružuju Sredozemno more, ali i u područja Plodnog polumjeseca. Širenju kulture masline uveliko su pridonijeli Rimljani, a kasnije, kada su Europljani stigli do obala Amerika, ovu biljku su proširili na područja od današnjeg Perua, Argentine, Čilea i Urugvaja na jugu Latinske Amerike, do obalnih regija Meksika na sjeveru. Od tamo je stigla i u SAD, gdje se osobito dobro primila u obalnim područjima u južnom dijelu Kalifornije. U novije vrijeme maslinarstvo je uvedeno i u druge zemlje koje nemaju tradiciju proizvodnje ili potrošnje maslinovog ulja. Kao rezultat toga, u današnje vrijeme maslinu sve češće možemo pronaći u Južnoj Africi, uz obale Australije kao i na Novom Zelandu te u Kini.
izvor: Assunta et al. 2017
Maslinarstvo u Hrvatskoj
U članku Maslinarstvo u Hrvatskoj – mit ili stvarnost?, objavljenom prije tri godine u Agrobizu, autor Jakša Najev je dao pregled najvećih mitova hrvatskog maslinarstva i – pobio ih. Prvi najveći mit je da je hrvatsko maslinovo ulje najbolje na svijetu, a drugi da imamo najbolju regiju što se tiče maslinovog ulja u svijetu. Kako Najev zaključuje, „…to je daleko od stvarnog stanja jer da je to zaista tako, pohodile bi nas kolone maslinara iz Italije, Španjolske i Grčke kako bi učili od nas kako smo Lijepu našu uspjeli pretvoriti u maslinarski raj.”. Jakša Najev je predsjednik Udruge Maslinara i predsjednik Grupacije za maslinarstvo pri HPK. Nadalje, navodi se u članku kako zbog loše organizacije prikupljanja podataka u Hrvatskoj, svi podatci koje nam o maslinarstvu daje službena statistika nisu točni!
A službenu statistiku o maslinarstvu vodi ARKOD – nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj. Podatci koje nalazimo u ARKOD-u govore o 3.748.705 stabala maslina u Hrvatskoj, odnosno 15.331 hektar pod maslinama (prosječno 217 stabala maslina po zasađenom hektaru). Po broju hektara prednjači Splitsko-dalmatinska županija s 29% ukupnih nasada, a nju slijedi Istarska županija. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, maslinu je u 2020. godini uzgajalo 14.010 poljoprivrednih gospodarstava na ukupnoj površini od 14.150 hektara. Od deset najvećih maslinara, 2020. godine je najviše njih iz Istre – čak 7. Deset najvećih upravljali su maslinicima ukupne površine 669 hektara, što je gotovo 5% ukupne površine pod ovom kulturom. Nadalje, u Hrvatskoj prozvodimo od 3.000 do 4.500 tona maslinovog ulja, a trošimo oko 1,5 litara maslinovog ulja po stanovniku. Neslužbeni brojevi su puno veći – neki govore i o gotovo trostruko većima od službene statistike.
Primorska Hrvatska ima izuzetno povoljne uvjete za razvoj maslinarstva i trenutno ne možemo reći da je iskoristila svoj potencijal. Na Sredozemlju se stanovništvo bavi maslinarstvom tisućama godina unatrag, ali trenutno u razvoju prednjače Španjolska, Grčka i Italija. Hrvatski problem razvoja maslinarstva seže u socio-geografsku transformaciju stanovništva priobalja i otoka tijekom druge polovice 20. stoljeća, kada je uslijed deruralizacije, deagrarozacije i demografske regresije oslabila ova poljoprivredna grana te je napušteno na tisuće stabala maslina. Razvoj turizma u to vrijeme također nije pomogao, obzirom da je preostalom stanovništvu dao lakšu alternativu financijske dobiti. Ipak, zahvaljujući upravo turizmu, maslinarstvo ima novu šansu. Turisti sve više traže autohtone lokalne proizvode, među kojima su i proizvodi od masline, koji se kreću od čaja od masline, preko različitih kozmetičkih preparata pa do klasičnog maslinovog ulja. Pitanje je samo koliko su maslinari u Hrvatskoj spremni prihvatiti nove izazove i izvući svoju korist. Naravno, računajući s tim da turisti nisu blesavi te dobro znaju koja bi otprilike cijen takvih proizvoda mogla biti.
Zanimljiva inicijativa
Za kraj, jedna zanimljivost. Ukoliko želite, možete pomoći tardicionalnim maslinarima širom svijeta tako da posvojite stablo. Postoji organizacija CrowdFarming, koja svakome nudi mogućnost da kupi poljoprivredne proizvode izravno od farmera, a pri tome zna točno od koga je i što je kupio. Sve se odvija u nekoliko jednostavnih koraka: na stranici odabirete proizvod koji vas zanima, upoznajete farmere koji ih proizvode, odlučujete koliko želite navedenog proizvoda – planirate svoju žetvu, čekate da farmer i priroda odrade svoje i zatim čekate dostavu poljoprivrednih proizvoda.
Tako je i s maslinovim uljem: možete posvojiti stablo masline, nazvati ga, farmer će vam dati informacije o tom stablu i uslikati ga za vas te će vam nakon navedenog razdoblja povezanog uz žetvu i proizvodnju, poslati ekstra djevičansko maslinovo ulje s vašeg stabla. Pogledajte kako to izgleda ovdje. Svakako se ne radi o jako jeftinom ulju, ali cijene također nisu nemoguće za prihvatiti: ukoliko usvojite maslinovo stablo, na primjer, u Španjolskoj, dobit ćete ukupno 8 litara ekstra djevičanskog ulja za nešto manje od 100 eura (oko 89 kuna po litri). Organizacija navodi da podržavanjem poljoprivrednika na ovaj način, osim što učesnici dobivaju proizvod najviše kvalitete, oni istovremeno u ovom vremenu industrijaliziranog uzgoja uveliko pomažu tradicionalnim poljoprivrednicima, koji teško spajaju kraj s krajem, da nastave sa svojim poslom i održavaju tradiciju na životu. U slučaju maslinovog ulja, u Hrvatskoj imamo priliku podržati domaće maslinare i platiti ne baš tako visoku cijenu za finalni proizvod. No, inicijativa CrowdFarminga je svakako vrlo interesantna.
