Sloboda izražavanja i protoka informacija jedna je od najvažnijih sloboda društva. Da novinari nisu slobodni upozoravati javnost, ne bismo bili svjesni brojnih činjenica. Nerijetko, tek razotkrivanje kompromitirajućih detalja u medijima vodi u zaustavljanje ilegalnih navika ili djela pojedinaca i organizacija, uključujući i država.
Danas, 3. svibnja, obilježavamo Svjetski dan slobode tiska. Ovaj dan je prilika za promicanje konkretnih djela i pothvata usmjerenih na zaštitu temeljnoga prava svakoga od nas na saznanje, ali i prigoda za procjenu stanja što se tiče slobode tiska u svijetu.
Novinari širom svijeta riskiraju da budu uhićeni, pritvoreni, zatvoreni i ubijeni, a mnogi se suočavaju s redovitim zastrašivanjem ili su ograničeni zakonima čiji je cilj ograničavanje njihove slobode.
Reporteri bez granica (RSF) je organizacija koja već dugi niz godina izračunava indeks slobode tiska za gotovo 200 država svijeta. Reporteri bez granica (RSF) ocjenjuju stanje slobode medija u državama ocjenama između 0 i 100, pri čemu je 0 najbolji mogući rezultat, a 100 najgori. Metodologija izrade ocjene (indeksa) je kompleksna te obuhvaća kvalitativni i kvantitativni pristup. Obuhvaća ona kriterije poput pluralizma, neovisnosti medija, medijskog okruženja i samocenzure, zakonodavnog okvira, transparentnosti te kvaliteta infrastrukture koja podržava proizvodnju vijesti i informacija. Na kraju, države svijeta dobijaju jednu od pet ocjena: dobra situacija (indeks 0-15), zadovoljavajuća situacija (15,01-25), problematična situacija (25.01-35), teška situacija (35,01-55) i vrlo ozbiljna situacija (55,01-100).
Rezultati za 2021. godine ističu Europu i Sjevernu Ameriku kao kontinente s najvećom slobodom tiska. Unatoč dobrim općim rezultatima, istraživanje ukazuje i na to da se situacija i u Americi i Europi pogoršala u odnosu na prethodnu godinu. Europa je zabilježila znatno pogoršanje pokazatelja „zlouporaba”, a nasilna djela više su nego udvostručena u Europskoj uniji i na Balkanu, u usporedbi sa 17% pogoršanja u cijelom svijetu.
izvor: RSF
Norveška se izdvaja kao zemlja s najboljim rezultatom indeksa slobode tiska u Europi i svijetu 2021. godine: 6,72. Najslabiji rezultat u Europi bilježi Rusija: 48,71 (na svijetu Eritreja s indeksom 81,45).
Indeks slobode tiska za Hrvatsku iznosi 27.95 (problematična situacija) za 2021. godinu. U izvješću Reportera bez granica, navodi se da su hrvatski novinari koji istražuju korupciju, organizirani kriminal ili ratne zločine, često izloženi kampanjama uznemiravanja. Kleveta je kriminalizirana, a vrijeđanje „Republike, njezinih obilježja, državne himne ili zastave” kažnjava se zatvorom do tri godine. Još gore, „ponižavajući” medijski sadržaj kriminaliziran je od 2013. godine. Ipak, nekoliko sudova presudilo je u korist novinara tijekom suđenja za klevetu 2020. godine. Nadalje, u izvješću za Hrvatsku za 2021. godinu navodi se da se Vlada nije prestala miješati u javni program Hrvatske radiotelevizije (HRT), dok uprava HRT-a nastavlja tužiti zaposlenike koji su se žalili na ovaj problem, podnoseći čak žalbu protiv Udruženja hrvatskih novinara. U međuvremenu su fizički napadi, uz prijetnje i cyber-nasilje, i dalje ostaje glavnim problemom novinara, koji ostaje bez ikakve reakcije vlasti. Pandemija Covid-19 produbila je financijsku krizu u medijima, dovodeći do toga da su mnoga prodajna mjesta smanjila plaće i prestala koristiti slobodnjake. Sindikat novinara zatražio je od vlade da intervenira kako bi pomogla slobodnjacima. Neke ekonomske mjere su poduzete u ljeto 2020., ali nisu svi mediji imali koristi od toga.
izvor: prema podatcima RSF
Više detalja o indeksu slobode tiske možete pronaći u izvješću organizacije Reporteri bez granica (RSF) ovdje.
