Ortodroma (grč. ὀρϑοδρομεῖν = trčati ravno) je najkraći put između dvije točke na zemaljskoj kugli ili općenitije, na sferi. Opseg ortodrome jednak je opsegu sfere pa su svi meridijani na Zemlji ortodrome, kao i ekvator. Ostale paralele to nisu, jer opisuju manje kružnice kojima središte nije u središtu sfere. Na mnogim kartografskim projekcijama, uključujući najzastupljeniju Mercatorovu, put ortodrome doima se duljim.
Loksodroma (grč. Λοξός = kos, i δρόμος = put) je krivulja koja presijeca sve meridijane pod istim kutom (držanje istog kursa). Na konformnim kartografskim projekcijama – onima koje vjerno prikazuju kutove (npr. Mercatorova), loksodrome su ravne linije te se put po loksodromi doima najkraćim. Ipak, kako se razdaljina između dvije točke na površini Zemlje povećava, povećava se i put po loksodromi u usporedbi s onim po ortodromi.
U praktici, loksodroma i ortodroma su dvije izuzetno važne krivulje u navigaciji brodova i zrakoplova. Ortodroma je idealan pravac za zrakoplove, obzirom da njima kopno ne predstavlja nikakvu zapreku. Držeći stalno isti kurs brodovi plove po loksodromi. Ukoliko pomorci žele putovati najkraćim putem, tj. po ortodromi, oni moraju stalno mijenjati kurs (obzirom da ortodroma siječe meridijane pod različitim kutovima). Putovanje ortodromom brodovima (i zrakoplovima) je isplativo, obzirom da štedi gorivo i vrijeme.
Prednost ortodrome bila je manje izražena u vremenima kada su brodovi bili spori i svjetska trgovina nije bila toliko intenzivna. Danas, povećanjem nosivosti brodova, porastom potrošnje goriva i potrebom za sve bržim operacijama, povećana je i važnost najkraćeg puta plovidbe – ortodromom.
Ipak, ne koriste se uvijek ortodrome. Dobar primjer je sjeverni Atlantski ocean, gdje brodovi između luka istočne obale Sjeverne Amerike i zapadne Europe plove loksodromom. Ortodroma se ovdje izbjegava jer je ušteda svega stotinjak nautičkih milja, a izbjegava se zalaženje u veće geografske širine. Najznačajnije uštede plovidbom po ortodromi se zbivaju na sjevernom i južnom Tihom oceanu – tamo one dosežu i preko 500 nautičkih milja.
Sada jednostavno možemo odgovoriti na pitanje: Zašto iz Istanbula do San Francisca letimo preko Švedske, Norveške, Grenlanda i Kanade? Zato što zrakoplovi lete najkraćom rutom u trodimenzionalnom prostoru – ortodromom. Može to biti zbunjujuće kada Zemlju promatrate na dvodimenzionalnoj karti, ali kad pogledate na globusu – sve je jasno.
