Biblijski opis putovanja i dolaska Marije i Josipa u Betlehem dolazi iz Evanđelja po Luki. Iako su u tom evanđelju pružene ključne informacije o ovom važnom događaju, taj opis je sažet i ne ulazi u detalje o njihovom dolasku ili poteškoćama s kojima su se mogli suočiti tijekom putovanja. Pročitajte jedini biblijski tekst koji govori o putovanju i dolasku Svete obitelji u Betlehem (Evanđelje po Luki (Lk 2,4-7):
“I pođoše svi na popis, svaki u svoj grad. Tako i Josip, jer bijaše iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju, u grad Davidov, koji se zove Betlehem, da se podvrgne popisu s Marijom, zaručnicom svojom, koja bijaše trudna. I dok su bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi. I rodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.”
Dakle, priča o Marijinom i Josipovom putovanju prema Betlehemu jedan je od ključnih trenutaka biblijske povijesti, a naša percepcija tog događaja, zbog šturog opisa iz biblijskih izvora, najčešće je oblikovana kroz stoljećima kasnije nadopunjavanu kršćansku tradiciju te umjetničke prikaze koji su vizualizirali dolazak u Betlehem i postavili ga u širi narativ. Slike, freske, kipovi i, u novije vrijeme, filmovi, pomažu nam vizualizirati te prizore i približiti ih našem razumijevanju. Umjetnici kroz povijest nisu stvarali samo doslovne prikaze, već su u svoja djela unosili vlastite interpretacije, simboliku i kontekst vremena u kojem su živjeli. Naravno, njihova viđenja nisu bila uvijek povijesno točna, već su često bila zamišljena da prenesu poruku ili osjećaj, više nego precizne detalje.
Dok razmišljamo o ovom putovanju, zanimljivo je promotriti ne samo njegovu simboliku, već i stvarne geografske, povijesne i društvene aspekte tog izazovnog puta koji su Marija i Josip morali prijeći. U središtu te priče nalazi se geografski i povijesni kontekst Judeje prvoga stoljeća, ali i simbolika poslušnosti i pokoravanja zakonima – ne samo božanskima, već i svjetovnima. Josip i Marija, poslušni rimskoj zapovijedi o popisu stanovništva, krenuli su na put iz Nazareta prema Betlehemu, gradu Davidovu, gdje se Josip morao prijaviti zbog svoje pripadnosti Davidovoj lozi. Ta poslušnost, simbolizirana putovanjem, odražava poniznost i vjeru, ali i poruku o važnosti poštovanja poretka u kojem živimo.
Geografski i klimatski izazovi Judeje
Geografski, putovanje iz Nazareta u Betlehem uključivalo je prelazak raznolikog i zahtjevnog terena. Nazaret, smješten na približno 350 metara nadmorske visine, okružen je brežuljcima i plodnim dolinama, tipičnim za Galileju. Betlehem se, s druge strane, uzdiže na oko 775 metara nadmorske visine u brdovitom krajoliku sušnije Judeje s pustinjskim područjima. Reljef između ova dva grada bio je sve samo ne blag. Putnici su morali prelaziti preko stjenovitih padina, kroz doline prekrivene krševitim tlom i preko nepristupačnih uzbrdica. Ovisno o odabranoj ruti – bilo da su prošli kroz Samariju, koja je bila kraća, ili dolinom Jordana, koja je bila dulja, ali sigurnija – suočavali su se s izazovima. Ruta kroz Samariju vodila je preko kamenitih staza i brda, dok je dolina Jordana nudila ravniji teren, ali je uspon prema Jeruzalemu i Betlehemu bio strm i naporan.
Klimatski uvjeti u Judeji također su odigrali važnu ulogu. Ukoliko se to putovanje uistinu odvilo zimi, zimski mjeseci, iako blagi, mogli su donijeti hladne noći i kiše, što je dodatno otežavalo putovanje. Prolazak kroz krševite predjele značio je ograničenu dostupnost vode, pa su Josip i Marija vjerojatno morali nositi rezerve za sebe i svoju životinju. Noću su najvjerojatnije noćili na otvorenom, uz vatru koja ih je štitila od hladnoće i divljih životinja, ili su možda našli gostoprimstvo kod lokalnih stanovnika, što je bila česta praksa među putnicima toga doba.
Sigurnost na putu i trajanje putovanja
Sigurnost na putu bila je još jedan izazov. Rimska Judeja bila je područje pod kontrolom, ali putnici su se i dalje suočavali s rizikom od razbojnika. Josip i Marija vjerojatno su putovali u manjim skupinama kako bi smanjili taj rizik. Putovanja su se uglavnom odvijala danju, dok su noći koristili za odmor i pripremu za sljedeći dan.
Koliko je trajalo njihovo putovanje? Procjenjuje se da bi trudnici poput Marije, koja je putovala polako i oprezno, trebalo oko sedam do deset dana za prelazak od 150 kilometara. Svaki korak bio je fizički zahtjevan, ali i simboličan – njihova odlučnost i vjera vodile su ih prema mjestu gdje će se dogoditi jedan od najvažnijih trenutaka kršćanske povijesti.
Ukoliko želite saznati kako je izgledao svijet i drevna Palestina za vrijeme Isusa Krista i proučiti sva Isusova putovanja na geografskoj karti, preporučujemo naš članak „Geografija drevne Palestine i Isusovih putovanja“.
