Globalni broj međunarodnih turista tijekom 2021. godine porastao za 4% u odnosu na 2020. godinu (s 400 na 415 milijuna dolazaka), što se može interpretirati kao početak oporavka međunarodnog turizma.
Međutim, Svjetska turistička organizacija (UNWTO) u svom prvom izvješću ove godine navodi da se radilo o vrlo izazovnoj godini za međunarodni turizam u kojoj su ukupni dolasci turista 72% manji u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu.
Oslobađanju nagomilane potražnje pridonijele su rastuće stope cijepljenja u kombinaciji s ublažavanjem ograničenja putovanja – iz statističkih podataka je vidljivo kako je relativni broj međunarodnih turista sve veći kako je rasla globalna procijepljenost stanovništva. Učinak varijante Omikron koronavirusa i povezanost s njim porast broja slučajeva COVID-19 bit će vidljiv u kasnijim statistikama.
U izvješću UNWTO-a se također navodi da je tempo oporavka spor i neujednačen u svim regijama svijeta zbog različitih stupnjeva ograničenja mobilnosti, stopa cijepljenja i povjerenja putnika. Europa i Amerika zabilježile su najjače rezultate u 2021. u usporedbi s 2020. (+19% odnosno +17%), ali i dalje 63% ispod razine prije pandemije.
Prema podregijama Svjetske turističke organizacije, Karibi su zabilježili najbolje rezultate (+63% iznad 2020., iako 37% ispod 2019.), a neka su se odredišta približila ili premašila razine prije pandemije. Južna mediteranska Europa (+57%) i Srednja Amerika (+54%) također su ostvarile značajan oporavak, ali su i dalje za 54% i 56% manje u odnosu na razine iz 2019. godine. Sjeverna Amerika (+17%) i Srednjoistočna Europa (+18%) također su se popele iznad razine iz 2020. godine.
U međuvremenu, Afrika je zabilježila porast dolazaka od 12% u 2021. u odnosu na 2020., iako je to još uvijek 74% ispod 2019. Na Bliskom istoku broj dolazaka pao je za 24% u odnosu na 2020. i 79% u odnosu na 2019. U Aziji i Pacifiku dolasci su i dalje bili 65% ispod razine iz 2020. i 94% u usporedbi s vrijednostima prije pandemije jer su mnoga odredišta ostala zatvorena za putovanja koja nisu neophodna.
izvor: Svjetska turistička organizacija (UNWTO)
Hrvatska, kao turistička destinacija relativno lako dostupna automobilom velikim europskim emitivnim turističkim zemljama, a ujedno s relativno malim protupandemijskim mjerama u odnosu na konkurentne turističke destinacije, zasigurno je profitirala tijekom pandemije. Svjedoci smo turistička sezona u Hrvatskoj 2021. godine, u kojoj je bilo teško pronaći ležaj u brojnim destinacijama uz Jadransko more. Početkom godine, Hrvatska turistička zajednica je objavila da je u Hrvatskoj u 2021. godini ukupno ostvareno 67% dolazaka u usporedbi s onima iz 2019. godine. Destinacije u Hrvatskoj koje su privukle najviše posjetitelja su Zagreb (638.000 dolazaka), Rovinj (549.000), Dubrovnik (543.000), Split (529.000) i Poreč (431.000 dolazaka). Gledano prema tržištima, u 2021. godini najviše su dolazaka ostvarili Nijemci (2,9 milijuna, rast od 84% u odnosu na 2020.), domaći turisti (2,3 milijuna, rast od 41% u odnosu na 2020.), Slovenci (1,2 milijuna, rast od 18% u odnosu na 2020.), Austrijanci (1,1 milijun, rast od 180% u odnosu na 2020.), Poljaci (1 milijun, rast od 50% u odnosu na 2020.) i Česi (775.000, rast od 50% u odnosu na 2020.). Također, u odnosu na 2020. godinu došlo je i 78% više Talijana, 100% više Mađara, 168% više Francuza te čak 324% više Nizozemaca. Pri usporedbi s 2019. godinom, relativne razlike su bitno drugačije. Npr., u usporedbi s 2019. godinom, 2021. godine su Poljaci ostvarili 8% više noćenja, Nijemci su izjednačili noćenja iz rekordne 2019., Česi su ostvarili 97% noćenja, dok su Slovenci i Austrijanci ostvarili oko 82% noćenja iz 2019. godine.
Stručnjaci – ispitani turistički djelatnici iz svih krajeva svijeta koje je okupio UNWTO vjeruju da će 2022. biti bolja, ali većina (58%) očekuje da će oporavak biti vidljiv uglavnom tijekom trećeg tromjesečja (srpanj-rujan 2022.). Većina ispitanih turističkih djelatnika (64%) očekuje povratak međunarodnih dolazaka na razinu iz 2019. tek 2024. godine ili kasnije.
Osim same pandemije (trenutni globalni porast slučajeva COVID-19 uslijed varijante Omikron), i s njom povezanih zabrana putovanja, ograničenja za određena tržišta te neravnomjernosti svjetske raspodjele cjepiva, oporavak međunarodnog turizma ovisi i o izazovima pred kojima stoji svaka država i svaki pojedinac. Pritisak na učinkovit oporavak međunarodnog turizma čine npr. porast cijena nafte, povećanje inflacije, potencijalni porast kamatnih stopa, veliki obujam duga, kontinuirani poremećaji u lancima opskrbe i dr.
Sve navedeno će utjecati i na razvoj domaćeg turizma, koji u najvećoj mjeri nastavlja poticati oporavak sektora u sve većem broju destinacija, posebice onih s velikim domaćim tržištima. Prema mišljenju stručnjaka, domaći turizam i putovanja u blizini doma, te aktivnosti na otvorenom, prirodni proizvodi i seoski turizam među glavnim su putničkim trendovima koji će nastaviti oblikovati turizam i 2022. godine.
